Poreklo stanovništva sela Rogavčina i zaselak Paklenik, opšština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i zaseoka.
Selo Rogavčina je na stranama Doline Velike reke, a zaselak Paklenik je u Dolini Paklenjskog potoka. U međama naselja su: Željin sa vrhom Čuke (1785 m), Savina trpeza, noviji naziv Savin laz (1543 m), Vukovo brdo (1382 m) na zapadu; Burmanska reka i Burmansko groblje na severu; Stražište (1213 m), Smrče na istoku; Velika i Mala kosa, Ilijini lazovi na jugu.
Vode.
Vode su: Polomska reka, Žežnica i Petnjica. Izvori su Manastirska voda – Kaluđerica i Žilava voda.
Zemlje i šume.
Potesi: Bazova, Bazva, Prosište, Lesište, Gušavac, Jagnjilo, Mukinja. Bačije su na Velikom i Malom kršu, Jeloviku, Drenovači, Uselicama, Svinjcima, Izvorima i Karanovici.
Tip naselja.
Naselja su razbijena na kućne grupe po rodovima. Paklenik je oko 15 minuta hoda udaljen od sela.
Ostali podaci o selu.
Seosko groblje je na Crkvištu, a groblje zaseoka na Orašju. U starom groblju na Crkvištu bio je manastir, hram posvećen Sv. Simeonu Mirotočivom. Na manastirištu je nedavno podignuta crkva–kapela. Unutar kapele čuva se nadgrobni spomenik „popa“ Stojana iz 1759. godine. Od starog groblja su ostali neznatni tragovi, neobrađeni blokovi i i ploče od željinskog kamena bez ikakvih znakova.
Za turske uprave u Bazvi je sedeo gospodar, seoski aga, Turčin, iz Novog Pazara. Godine 1833. u Rogavčini je bilo 30 kuća, sa 52 oženjena i 92 neoženjena. Godine 1921 popisano je 90 kuća sa 620 stanovnika, a 1948 – 133 kuće sa 951 stanovnikom.+
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
-Bondžići (11 kuća, Sv. Alimpije stolpnik i Sv. Đorđe) su se izmestili sa kućama iz Provaljenog Guvna u Bzenicama, daljim poreklom biće iz Kurića. Njihovi krvni srodnici u Vrnjcima i Novom Selu u Trsteniničkoj Moravi, u Aleksandrovcu, Stupnju i Dašnici u Kruševačkoj župi i Bondžići u Bzenicama.
-Kljajići (4 kuće, Sv. apostol Toma) su poreklom od Bušeta, doseljeni od Đakovice. Njihovi rođaci Kljajići su u selu Goču, Lopašu, Rudincima u Moravi, Vražogrncu u Župi i Dupcima na kopaoničkom području sliva Rasine.
-Crnoglavci (23 kuće, Sv. Arhangel, Sv. Jaćim i Ana i Mala Sv. Ana) iz Crne Glave u Jošanici od Crnoglavaca.
-Seočani (8 kuća, Sv. Alimpije stolpnik i Sv. Đorđe) biće poreklom iz zaseoka Seoceta u Gokčanici.
-Žerađani, Brđovići i Mijatovići (14 kuća, Sv. Alimpije stolpnik i Đurđic) došli su iz Žerađa kod Biljanovca. Tamo su slavili Đurđic i Đurđevdan.
-Karovići (4 kuće, Sv. Alimpije stolpnik i Sv. Đorđe) od starine su jedan rod sa Bondžićima. Došli su iz Kurića.
-Vukašinovići–Budivuci (2 kuće, Vavedenje Bogorodice) doselili su se sa Kosova, iz okoline Vučitrna.
-Nikolendžići (10 kuća, Sv. Alimpije stolpnik i Đurđevdan) su došli od Novog Pazara.
-Gočani (8 kuća, Sv. Arhangel) su iz sela Goča na planini istog imena.
-Novičići (4 kuće) su takođe iz Goča.
-Živanović (1 kuća, Sv. Alimpije stolpnik i Đurđevdan) biće starinom od Bondžića iz sela.
-Đorđević (1 kuća, Sv. Pantelejmon i Sv. Jovan Krstitelj) prešao iz Bzenica od Simonovića.
U zaseoku Pakleniku su:
-Marjanovići i Štrbanovići (8 kuća, Sv. Arhangel) doseljeni iz Morače krajem XVIII veka. Sa njima su jedan rod Protići i Minići u Majdevu u Donjoj Rasini i Omašnici u Zapadnomoravskom Pomoravlju.
-Crnoglavac—Grujović (1 kuća) iz Crne Glave u Jošanici od Crnoglavaca.
-Babići (3 kuće, Sv. Trifun) prešli iz Ploče. Domazeti u Crnoglavcima.
-Simonović (1 kuća, Sv. Pantelejnon) prizet prešao iz Bzenica od Simonovića.
-Dunjić (1 kuća, Sv. Vartolomej i Varnava) prizet u Crnoglavcima iz Rokaca od Dunjića. Rakić (1 kuća, Sv. Arhangel), prizet iz Ploče od Rakića, prizetio se u Marjanoviće.
-Radičevići (1 kuća) od Radičevića iz Stanišinaca.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
15. avgust 2022. u 13:50
crnoglavac dragan
svaka cast autoru o poreklu
ali dali se neko pita kako to da smo svi dosli tamo iz neke ………. a niko nije starosedelac
nase bake su nam pricale sezdesetih i sedamdesetih godina o rabadziluku razvoza kamena iz majdana na tako daleke krajeve da je to trajalo o i po nekoliko godina atio je bilo pre hiljadu i vise godina sto dokazuju zapisi iz carskih palata nadjenih u nisu osamdesetih godina
zasto se ulaz u paklenik zove LUKA a svaka basta brod ako smo se doselili sa vrha planine otkud to tu ili smo bili tu za vreme panonskog mora
pricali su nam i price o raznoraznim cudesima za vreme rimljana bas tu u rogavcuni
o otporu turcima od blaca pa sve do gracaca dolina rasine je vazda kazu bila slobodna
istoricari kazu da su ljudi seobom nosili sa sobom secanja o zavicaju pa su imena predela nastanjenih davali iz svog zavicaja
ROGAVCINA JE JEDNA JEDINA NA BALKANU
kako to da objasnite
ispade da smo svi niko i nista
neka nauka kaze koliko vremena treba ljudima sa prostom radnom snagom ta toliko prostranstvo pretvore u obradivo zemljiste i kultivisu ga pa onda da vidimo kad smo se doselili