Poreklo prezimena, selo Ovsinjinac (Gadžin Han)

24. novembar 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva, selo Ovsinjinac, opština Gadžin Han – Nišavski okrug. Prema knjizi Marije Antić „Antropogeografska proučavanja naselja Zaplanja“ na osnovu ispitivanja tog područje od 2005. do 2010. godine, edicija Koreni – Službeni glasnik, Beograd. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i glavne geografske odlike.

Ovsinjinac se nalazi u Gornjem Zaplanju. Smešten je na zapadnim padinama Suve planine (1.810 m) i desnoj dolinskoj strani Šebetske reke, desne pritoke Kuginske reke, 2 km istočno od regionalnog puta Nikola Tesla – Gadžin Han — Krastavče — Donji Dušnik – Ravna Dubrava. Udaljen je 19 km jugoistočno od Gadžinog Hana i 41 km jugoistočno od Niša. Prostire se u visinskom pojasu od 500 do 560 m.

Vode.

U ataru se nalaze izvori Šebetske rupe, Kula, Smrdan, Pažar, Šopa, Džordža, Vujina bara, Rupa, Vrelo i dr. Po predanju, izvor Šebetske rupe leči bolesti disajnih organa.

Zemlje i šume.

Obradiva zemlja se nalazi na potesima Rosulja, Vrelo, Đure njive, Ramnište, Arničje, Selište, Šebetsko polje, Del i dr.

Pašnjaci su na mestima Gabar, Malčevica, Cvetkov grob, Široki prebojac, Javča provalija, Golubova livada, Krstata provalija, Golemo lice, Kamenita struga, Staro plandište i dr. Livade se nalaze na potesima Rosulja, Bara, Malčevica, Travčina, Šavar bara i dr.

Šume (uglavnom bukove) na potesu Zelenika su ukazom kralja Aleksandra Karađorđevića dodeljene selu 1929, da bi 1958. godine bile oduzete. Vinogradi su se nalazili na mestu Lozja, koje je sada uraslo u mladu gabrovu šumu.

Tip sela (Oblik i fizionomija).

Ovsinjinac se prostorno razvija duž lokalnog priključnog puta na regionalnu saobraćajnicu, od koga se zrakasto razilaze seoske ulice. Zbijenog je tipa. Naseobinskom kompozicijom objedinjuje šest fizionomskih celina (mahala): Selo, Rašinu padinu, Živkovce, Gornju malu, Čuljkovce i Zabel.

Najstariji deo naselja, kada je selo, po predanju, imalo 20 domova, je na mestu Bača, koje se nalazi u Gornjoj mali.

Starine u selu.

U graničnom delu sa kaletinačkim atarom nalaze se tragovi rimske naseljenosti. Pored registrovanih tragova veće građevine (lokalitet Kula), ovde je pronađena i nadgrobna ploča (1,7h0,85h0,32 m) od krečnjaka, koja se čuva u lapidarijumu muzeja u Nišu. Na mestu Gabar – Crkvište, nalaze se ostaci (temelj, cigle i dr.) hrama nepoznate starosti, za koji meštani veruju da je posvećen Sv. Iliji. U centru sela, pored drvenog krsta, postojala je stara crkva (sačuvan je oltarski stub). Potes Crkvište postoji i u Gornjoj mali, ali se na njemu ne nalaze nikakvi materijalni tragovi niti postoji predanje vezano za postojanje crkve. Iz turskog perioda datiraju zidine vinarskih podruma (mesto Vrela).

Poreklo stanovništva.

Većina familije u Ovsinjincu se smatraju starosedeocima – ne pamte kada su i odakle doseljeni („tu su od vajkada“). Najstarijim se smatraju:

-Lažljini (2 kuće, slave Mitrovdan),

-Simonovci (3 kuće, slave Mitrovdan) i:

-Grozdanovci (4 kuće, slave Mitrovdan). Zatim,

-Pavlovci (2 kuće, slave Mitrovdan), za koje se veruje da su starinom iz Ličja,

-Šakljaci (4 kuće, slave Sv. Nikolu),

-Šulejci (3 kuće, slave Sv. Stefana),

-Milošovci (2 kuće, slave Cv. Nikolu),

-Kovačovi (1 kuća, slavi Sv. Nikolu),

-Đemini (2 kuće, slave Mitrovdan),

-Perinci (1 kuća, slavi Sv. Nikolu),

-Petrijini (4 kuće, slave Sv. Nikolu),

-Pargalejci (3 kuće, slave Sv. Nikolu),

-Balaci (9 kuća, slave Sv. Đćorđa),

-Čuljkovci (7 kuća, slave Sv. Nikolu),

-Megerci (3 kuće, slave Mitrovdan),

-Živkovci (6 kuća, slave Sv. Nikolu), starinom iz Studene kod Niške Banje, kao i:

-Klašnjarovi (2 kuće, slave Sv. Nikolu),

-Đuraci (5 kuća, slave Sv. Nikolu),

-Gikinci (3 kuće, slave Mitrovdan),

-Vranjanci (5 kuća, slave Sv. Nikolu), starinom iz okoline Vranja i:

-Jankovci (1 kuća, slave Cv. Nikolu).

Uz to, u selu žive i:

-Nerkaci (1 kuća, slave Sv. Nikolu), doseljeni posle Drugog svetskog rata iz Šebeta, i jedna kuća:

-Živića, doseljena iz Niša početkom 90-ih godina HH veka.

U selu je bila i 1 kuća Roma, starosedeoca, koji su se posle Drugog svetskog rata preselili u Prvu Kutinu.

Seoska slava – „litije“, je letnji Sv. Nikola. Sabor je u prošlosti organizovan na Sv. Iliju.

Novija iseljavanja stanovništva.

U savremenom periodu iseljene su (većinom u Niš) i „ugašene“ (smrću domaćina) 43 kuće: po 5 kuća familija:

-Čuljkovci i Milošovci, 4 kuće familije:

-Grozdanovci, po tri 3 familija:

-Balaci i Đemini, po 2 kuće familija:

-Klašnjarovci, Živkovci, Đuraci, Šakljaci, Pavlovci, Petrijini, Jankovci i po 1 kuća familija:

-Vranjanci, Perinci, Simonovci, Lažljini, Mijalkovci, Pargalejci i Kovačovi.

Funkcije u selu.

Ovsinjinacje tradicionalno stočarsko selo. Ratarstvo je uglavnom zadovoljavalo sopstvene potrebe ruralnih domaćinstava, što u prošlosti često nije bilo dovoljno, pa su meštani odlazili u pečalbu, kao creparski i ciglarski radnici (uglavnom u Srem).

Između dva svetska rata bio je razvijen kolarski, creparski, krečarski zanat i zanatska prerada mleka.

U novije vreme zastupljeno je tržišna proizvodnja jagodičastog voća. Na bazi zastupljenosti osnovnih funkcija Ovsinjinac pripada primarnim seoskim naseljima.

U selu postoji četvororazredna osnovna škola (osnovana 1933), prodavnica i otkupna stanicajagodičastog voća.

Uređenje naselja.

Meštani su se ranije snabdevali vodom uglavnom iz bunara i sa izvora Šebetske rupe, koji je kaptiran pri izgradnji seoskog vodovoda 1971–1973. godine (73 priključka). U selu postoji još jedan lokalni vodovod (25 priključaka), za čije potrebe je 1976. kaptiran izvor Kula (presušuje u letnjem delu godine). Za napajanje stoke korišćen je izvor Blaga lokva (na Rakošu), slabiji izvori u ataru – Smrdan i Pažar, zatim Šebetske rupe, kao i sneg iz jame Provalija u kaletinačkom ataru.

Elektrifikacija je izvršena 1963, a asfaltni put selo dobija 1980. godine.

IZVOR: Prema knjizi Marije Antić „Antropogeografska proučavanja naselja Zaplanja“ na osnovu ispitivanja tog područje od 2005. do 2010. godine, edicija Koreni – Službeni glasnik, Beograd. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.