Poreklo stanovništva sela Baks, opština Srbica – Kosovskomitrovačka oblast. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Ovo se seosko naselje nalazi na brdovitom tlu dreničke tercijalne površi.
Tip sela.
Baks pripada džematskom ili mahalskom tipu sela, čije su mahale razređene. Seoske kuće su podignute na lokalitetima: Kodra, Dubrava i Špati. Baks ima kolektivnu seosku utrinu – meraju. Bašte se nalaze u okućnicama, a gumna su obično od ovih. Uz selo, pokraj seoskih puteva postoje četiri groblja.
Ime sela.
Prema narodnoj tradiciji, selo je dobilo ime na ovaj način. U staro vreme ovim bespućem prolazila je turska vojska. Jedan od vojnika video je u šumovitoj strani seoske kuće i povikao svojim drugovima: „bak“ (vidi), te je to mesto od tada dobilo ime Baks.
Zemlje i šume*.
*Atari sela, njive i livade, su napisani na albanskom jeziku i latinicom.
Istorijat sela.
Prema katastarskom popisu oblasti Brankovića, koji je izvršilo Tursko carstvo 1455. godine, navodi se selo Badž, sa 20 kuća, za koje se u popisu navodi da pripada Vučitrnu. Svakako, to je današnje selo Baks u predelu Drenici. Godine 1477. ono se navodi kao „Bačpirat“, a deset godina kasnije 1487. pod imenom „Pačebrat“.
Ostali podaci o selu.
Prema navedenom katastarskom popisu iz 1455. godine u ovom selu su popisana tri mlina (vodenica), oporezovana sa 500 akči, jer su radila preko cele godine. Uz to, pominje se ušur (spahijski dohodak) od voća 100 akči i porez na košnice pčela od 50 akči.
U godini 1914. Baks je imao ukupno 242 stanovnika.
U1921. godini Baks ima ukupno 295 stanovnika sa 31 kućom.
Poreklo stanovništva.
U doba ispitivanja naselja i porekla stanovništva 1936. godine selo Baks je imalo sledeću etničku strukturu. Naime, tu su obitavali sledeći rodovi:
-Mućol, fis Kastrat, 6 kuća. Ovaj je rod starinom iz predela Laba, i to iz sela Obranče, odakle se pre 120 godina doselila jedna kuća.
-Jakupović, fis Kastrat, 7 kuća. Ovaj rod čini jednu ronđu — bratstvo, sa kotilom Mućol. Njegovo je poreklo takođe iz Obranče u Labu, odakle je doseljena jedna kuća, isto pre 120 godina.
-Sinanović, fis Kastrat, 6 kuća. Ovaj je rod poreklom iz Metohije, odakle je doseljen pre 120 godina.
-Alurović, fis Kastrat, 4 kuće. Kao Albanci katoličke veroispovesti prešli su na islam pre 100 godina. Poreklom su iz Gornje Drenice.
-Kaćamak, fis Gaš, 1 kuća. Ovaj rod je dobio prezime po nadimku (kačamak). Prema rodovskoj tradiciji u starini njihovi preci su bili veoma siromašni, glavna im je hrana bio kačamak, retko su kad imali hleba, te dobiju taj familijarni naziv. Ovo je kotilo** doseljeno 1915. godine iz sela Rezala, Drenica.
-Kadrijević, fis Gaš, 1 kuća. Starinom su iz sela Strmca (Drenica), odakle su se doselili 1920. godine, pošto su u Baksu kupili zemlju.
-Duškol, fis Kastrat, 4 kuće. Ovo je kotilo takoće dobilo prezime po nadimku, od naziva „dušk“ (list, lisnik). U starini njihovi preci su imali krda sitne stoke, za koju su brali list u velikim količinama, po čemu su dobili nadimak, a po njemu zatim i prezime. Kao Albanci katolici prešli su na islam pre 1 10 godina. Pre 50 godina od ovoga kotila odseljena je jedna kuća na Kosovo, kao čifčije, a 1925 godine, dva kuće su odseljene u Albaniju.
-Rip, fis Kastrat, 3 kuće. Prema rodovskoj tradiciji, ovaj arbanaški rod je pre 100 godina prešao iz katoličke vere na islam. I ovoj je rod dobio prezime po nadimku „rip“ (kajiš). U staro vreme jedna kuća od ovoga roda je odseljena u selo Dobroševac – Drenica.
-Bucol, fis Kastrat, 4 kuće. Na kraju i ovaj je rod dobio prezime po nadimku neke njihove prababe Buce, po kojoj ih je selo prozvalo, pa im tako ostalo i prezime. Ovaj stalnosedelački rod prešao je iz pravoslavlja na islam pre 120 godina.
-Šalj, istoimenog fisa, 1 kuća. Ovo kotilo vodi poreklo sa Kosova, odakle su njihovi preci doseljeni krajem H1H veka.
Prema iznetom, godine 1936. selo Baks je imalo: rodova 10, i kuća 37.
Napokon, prema popisu stanovništva od 15. marta 1948. godine, selo Baks je imalo ukupno 357 stanovnika, od čega 182 muških i 175 ženskih, sa 51 kućom.
**Ispred svakog roda u knjizi piše „Kotilo“, koje, radi bolje preglednosti, nisam preneo.
IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)