Poreklo prezimena, selo Rastoka (Bijelo Polje)

Poreklo stanovništva selo Rastoka, opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan                  

Položaj i ime sela.

Selo u slivu potoka koji sačinjavaju mnogobrojni potočići, po čemu je nazvano Rastoka.

Zemlje, šume i vode.

Dolinice i zaravni na kojima su njive, livade i voćnjaci nose nazive: Gragina, Carovice, Baćevac, Grahovo, Dule njive, Ulice, Slana voda, Stubline, Krušev do, Šušurnce (sada njive). Iznad sela su šume Kubure i Sokolovine. Glavne vode su: Gradina, Melećka, Zaguljan, Vodice i Dobra voda.

Starine u selu.

I u Rastokama ima ostataka starijih naselja. Na „grčkom“ groblju izmeću Rastoka i Resnika grobovi su pokriveni pločama. Groblje je bez svake sumnje pripadalo starijem sloju srpskog stanovnštva ovoga sela. Osim toga, na „Gradini“ nad Kapom vide se ostaci neke građevine, koja je bila neke manje utvrđenje.

Poreklo stanovništva.

Starije srpsko stanovništvo smenili su doseljenici iz Kolašina i drugih okolnih sela:

-Kasumovići, Ljuce, Mekići, Pepići, Aljuškovići, Martinovići, Međedovići.

Od njih su ostali:

-Kasumovići (3 k.) i:

-Martinovići (4 k.).

Svi drugi su se iselili posle 1920. godine. Na njihovu zemlju su se naselili poglavito doseljenici iz Gornjih Sela kod Ivangrada:

-Šekularci (5 k.),

-Šćekići (4 k.),

-Pešići (3 k.),

-Merdovići (3 k.),

-Mićovići (1 k.) iz Buča i:

-Dabetići (1 k.) iz Vinicke kod Ivangrada,

-Božovići (l k.) iz Zagrada,

-Kujovići (2 k.) iz Morače,

-Andrići (l k.) iz Mojstira,

-Đeloševići (1 k.) poreklom Rovčani.

IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.