Gornji Karin je selo u Dalmaciji, između Benkovca i Obrovca. Pripada gradu Obrovcu u Zadarskoj županiji i izlazi na Karinsko more.
Na teritoriji sela je izrazito brdovit, kraški reljef. Izdvajaju se brda Straža (643 m), Greda Ivaniševa (542 m), Dragaševa glavica (547 m), Golić (565 m), Vršina (448 m), Đukine grede (529 m), Kunovac (640 m), Bikina glavica (509 m), Naslonine (512 m), Careva glavica (518 m), Šušina glavica (516 m), Pržun (351 m), Čardačina (651 m), Rašeljka (572 m) i Jurišinka (673 m).
Karinsko more je zaliv Novigradskog mora. U njega se uliva Karišnica, koja predstavlja granicu Gornjeg i Donjeg Karina. Povremeni tokovi su Bijeli potok i Višića potok (draga).
Danas je na obali Karinskog mora velika koncentracija kuća i drugih građevina (Karin-Slana), ali su izvorni zaseoci dalje od obale. Najbliži moru su Višići.
U Gornjem Karinu se nalaze ruševine pravoslavne crkve Svete Nedjelje, podignute 1985, a srušene nedugo zatim, u ratu.
Na popisu 1991. godine, evidentirano je 876 stanovnika Gornjeg Karina. Srba je bilo 851 (97%), Jugoslovena 5, Hrvata 3, Muslimana 3 i ostalih 14.
Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom
Srpska prezimena
ALAVANJA (61) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
- Ranije prezime bilo je Vitasović, pošto je sredinom 18. veka dokumentovan kaluđer Dionisije Vitasović, zvani Alavanja, iz Karina. Na mletačkom katastru iz 1709. upisana su trojica Vitasovića u Karinu.
VIŠIĆ (43) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisani su Mijat Višić pok. Jovana i Marko Višić pok. Jovana.
VUKAS (64) – Sveti Nikola(prisutni u 18. veku)
VUKŠA (21) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisan je Jovan Vukšić pok. Radoje.
DRAGAŠ (37) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisan je Toma Dragaš pok. Mitra.
DRAČA (118) – Sveti Stefan (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisan je Petar Drača pok. Marka.
DUPOR (80) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisan je Dragić Duporović pok. Raina.
JURAŠIN (9) – Sveti Stefan
KALINIĆ (4) – Sveti Georgije
LAKIĆ (134) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisani su Dimitrije Čitlak pok. Novaka i Staniša Čitlak pok. Novaka, Mijo Lakić pok. Damnjana, Nikola Lakić, Ostoja Lakić.
LACMANOVIĆ (11) – Sveti Georgije (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisan je Mitar Lacmanović pok. Jovana.
LEŽAJA (67) – (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisani su Milašin Ležaić pok. Stanka i Miloš Ležaić pok. Stanka.
LONČAR (73) – Sveti Stefan (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisan je Staniša Lončar pok. Mitra.
MILANKO (5) –
MLINAR (128) – Sveti Georgije, Sveti Stefan (prisutni u 18. veku)
RADEKA (94) – Časne Verige (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisan je Vukosava Radekić pok. Radana.
TRBOVIĆ (10) – Sveti Georgije (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisan je Biskop Trbuević pok. Radoje.
ĆOSO (18) – Sveti Arhangel Mihailo (prisutni u 18. veku)
- Na mletačkom katastru iz 1709. godine, upisani su Milan Ćosić pok. Save i Stanko Ćosić pok. Radivoja.
ŠKORIĆ (6) – Sveti Nikola
Izvori:
- Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709; gornji kotar, Marko Rimac, 2012.
- Leksik prezimena SR Hrvatske, 1976, Zagreb
- Topografska karta Hrvatske 1:25 000, 1975.
- Benkovački sajt (www.benkovac.rs)
Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić
3. januar 2020. u 14:17
Nedjeljko
Poštovani, prezimena Milanko i Alavanja su iz Karina Donjeg, ali nedostaju prezimena :
Jokić-Sv. Georgije
Vulinović-Sv. Nikola
Traživuk-Sv. Georgije
Šuša-Sv. Stefan
Nedjeljko Jokić administrator sajta http://www.benkovac.rs
4. januar 2020. u 01:44
Slobodan Zrnić
Poštovani, nisam stavljao prezimena koja nisu bila na popisu 1948. jer ih nisam smatrao relevantnim, pošto su kasno doselili. Postavio sam granicu na polovinu 20. v.
A što se tiče Alavanja i Milanka, bili su popisani i u jednom i drugom Karinu 1948. i to u dobrom broju. Alavanja 98 u Donjem i 61 u Gornjem Karinu.
30. april 2020. u 00:04
Snježana
Slobodane da li možda znate kako se prezivala familija Mlinar pre popisa iz 1709. godine, pošto pretpostavljam da je neka od već naseljenih familija zbog mlinarskog posla promjenila prezime, ili je u međuvremenu neka od novonaseljenih familija preuzela prezime Mlinar zbog mlinarskog posla, ili se možda neka familija doselila na to područje sa već postojećim prezimenom Mlinar i nastavila sa mlinarskim poslom u jednoj od mlinica na rijeci Karišnici? Bila bi Vam zahvalna ako možete da mi pomognete. Snježana.
15. maj 2020. u 16:02
Slobodan Zrnić
Nažalost, ne znam, inače bih napisao u tekstu. Mlinari se sigurno kriju iza nekog drugog prezimena sa katastra iz 1709. samo ja ne znam ko bi to mogao biti.
4. novembar 2020. u 19:24
Zorica
Ako je Vukosav upisan kao Radekić, zašto onda nije Radekić, nego Radeka? Postoji prezime Radekić , u Sremu ali slave Svetog Mratu. Ne znam odakle su došli u Višnjićevo