Poreklo prezimena, selo Srbovac (Zvečan)

Poreklo stanovništva sela Srbovac (po knjizi Srbovac, Bugariće-novije), opština Zvečan – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je u dolini Bugarićke – Srbovačke reke, u njenom donjem toku. U međama sela su: Tamnički potok, Kotlinski potok, Marina glava, Majdan, Balaška, izvor Dobra voda, Buline trnjine, izvor Šivarine, potok Sibljak, Stranalović, Kremenštak, Vitlište. Unutar su uzvišenja: Kleče, Orlovača, Kadina ravan, Grdeče, Balabanska kosa.

Vode.

Vodotoci su: Ibar, Bistrica, potok Grdače. Pije se voda s izvora, bunara i jedne česme. Poznatiji izvori su: Izvor u livadi, Krdžaj voda, Izvor u velikoj njivi, Izvor u Komolici, Izvor u Doljanima.

Zemlje i šume.

Delovi atara: Balaban, Beli laz, Savina stena, Selište, Rastoka, Krčevina, Komolica, Polje, Njive uvr’ polja, Drenje, Bare, Lug, Ornica, Čadorište, Makva, Kleče, Široki do. U Valaču, selu “Preko ibra” neke njive su na mestima Velikoj i Maloj Popovici, a nešto šume je u Grablju.

Tip sela.

Selo sastavljaju dve kućne grupe: jedna je na desnoj (prisojnoj) strani Bugarićke – Sebovačke reke, a druga je “Preko reke”, na levoj strani.

Groblje je u potesu Bare – Ravne bare.

Istorijat.

Po A. Giljferdingu “Bugarići” (Bugariće), kao i susedni Boljetin su dva siromašna seoceta oko kojih su mali sadovi duvana. Po oslobođenju (u ratu 1912. g.) selo je prozvano Srbovac.

Godine 1921. Srbovac ima 20 domaćinstava sa 163 članova; g. 1948 – 16 domaćinstava sa 324 člana.

Ovde su bili zimovnici vlaha stočara iz Katuna bugarskog na Kopaoniku. Na Čivutinjaku bilo je staro “čivutsko” groblje. Ranije su ovde iskopavali ljudske kosture. Danas od groblja nema traga.

Poreklo stanovništva.

Rodovi.

-Krsmanovići, Radenkovići, Radomirovići, Anđelkovići, Vasići, Vukmirovići, Jevtići, Vučići, Nešići, Radojkovići (22 kuće, Đurđic 3. novembra).

Jerotije Radomirović (57 godina), starešina zadruge od 32 člana, kazivao mi je 1936. godine da su njihovi preci došli iz Žitinje u Vrhovini, pokrajine Kopaonika, ne planine, oko 1750. godine. Njegov čukunded Ćirko se “pobio s Arnautima” pa izbegao u ove strane. Ovde je našao pusto selište u šumi. Prvu kuću sagradio je na krčevini – u Lugu.

Godine 1881, kaže isti Jerotije, u selo su se doselili:

-Milisavljevići (7 kuća, Sv. Petka) iz Njušte u Ibarskom Kolašinu. Ovde su neko vreme bili čifčije gospodara seoskog age “Turčina”. Oni su i danas jedini stanovnici kućne grupe “Preko reke”.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.