Poreklo prezimena, selo Donji Krnjin (Leposavić)

11. mart 2018.

komentara: 8

Poreklo stanovništva sela Donji Krnjin, opština Leposavić – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Donji Krnjin sa svojim potesom između Dobrog Brda, Dugačke Kose, Katuništa, Šanca i Ibra.

Tip ssela.

Kuće su nedaleko od Ibra. Prema Jezerinama i Borovi je nisko pobrđe Stanovište i Šanac, prema Gornjem Krnjinu su Čukara i potok Omerovac, a istočna granica je na Ibru.

Vode.

Ima izvorsku vodu: Vrelo i Mačak su niže Radojevića kuća, izvor Koviljača je kod Vukomanovića kuća, izvor Vrblje je kod Virijevića kuća, česma i ustava su kod Radosavljevića kuća. Tomovići i Virijevići imaju po dva bunara, a Trifunovići imaju jedan. Svi bunari leti oslabe vodom. Stoka se poji na Ibru i potocima.

Zemlje i šume.

Njive su dobre za strna žita. One su pomešane s livadama na mestima: Golo Brdo, Krstati Dub, Marina Livada, Popov Do, Selište, Topolje, Duvarine, Suvara, Srednji Breg, Trapište, Trudin Laz, Bačište, Zlatova Kuća, Vranište, Bresjak, Lođ pored Ibra, Zajednica i Kućište. Poviše sela je Jagnjilo. Šume i ispaše su po Katuništu niže Dugačke Kose i Crnog Vrha  (1102 m). U selu se ne pamti da je bilo borove šume.

Starine, istorijat i ostali podaci o selu.

Naziv sela zabeležen je 1363. godine. Od naselja iz turskog vremena ostali su staro groblje, kod kojega je današnje, i crkvina u južnom delu sela. Od crkvine održali su se zidovi od tesanog kamena, visoki 1,5 m. Godine 1948. u selu je bilo 328 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

-Simonovići, 4 kuće, Sv. Nikola, su Kuči, stariji doseljenici; Simonovići u Berberištu su im odeljaci.

Posle 1878. doselili su se na zemlje odseljenih rodova u Toplicu:

-Trebaljevci, Radosavljevići, 9 kuća, Radojevići, 4 kuća, su od Radosavljevića u Zavadama i Trebaljevaca u ibarskom Kruševu; imaju odseljene odeljake u Lešku u kopaoničkom Ibru i negde u Toplici.

-Virijevići, 9 kuća, Vukomanovići, 5 kuća, Tomovići, 4 kuće, Sv. Arhanđeo, su doseljeni iz Rančića u ibarskom Kolašinu; imaju odseljene odeljake u Mekiniću i u Rudnici u kopaoničkom Ibru.

-Vasović, 1 kuća, Sv. Ilija, je doseljen iz Kolašina na Ibru, u kome i sada imaju krvne rođake.

-Karimanovići, pomuhamedanjeni Kuči, odselili su se oko 1880. godine u kolašinsku Jablanicu na Ibru.

IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Sinisa

    Postovani,
    Slobodan sam ispraviti i dodati sledece:
    1. Radosavljevici su stari i najveci rod u selu, slave Svetog Luku, poreklom su Rovcani iz Trebaljeva, Crna Gora a imaju zajedničke predke sa Trboljevcima ( a ne Trebaljevci) iz Kruševa -opština Leposavić;
    2. Vasovići, koji su u vreme prikupljanja ovih podataka imali jednu kuću u selu, ne slave Sv. Iliju već Svetog Ignjatija Bogonosca.

    s pozdravom Siniša Radosavljević

  2. Sinisa

    Postovani, radi objektivnog informisanja korisnika ovog sajta moram ispraviti i sledece:
    Iz D. Krnjina se 1880. godine nisu odselili Karimanovici vec Kahrimanovici (Abrasi) u Jablanicu (gde ih vise nema), a odatle u Jezgrovice, Rozaje, N.Pazar i Tursku. Imanje koje su oni obradjivali pored desne obale Ibra i sada mestani sela nazivaju Abraski Lug (Obraski Lug). Pozzz Sinisa.

  3. Aleksandra Čiplak

    Poštovani,
    Daću sebi za pravo ispraviti neke greške.
    Vukomanovići su promenili prezime i vode poreklo od Čiplaka. Dakle, svi Vukomanovići i Vuletići kao i Čiplaci su se prezivali Čiplak do 1900 i neke godine (ne znam tačno godinu). Onda, po pretku Vukomanu, njegovi uzeli Vukomanović, Vuletini naslednici uzeli prezime Vuletić i ostali smo mi, Timotijevi naslednici. Mi još uvek nismo promenili prezime. Zadržali smo ono prvo. To prezime vodi poreklo od Turaka koje su nam oni nadenuli za vreme njihove vladavine. Svi mi slavimo Sv. Arhangela Mihaila. OVO SU ZAPRAVO PRAVE INFORMACIJE O VUKOMANOVIĆIMA, VULETIĆIMA I ČILPACIMA.

  4. Nikola Radovic

    Prezivam se Radovic(sv Luka) i vodim poreklo iz Toplice-selo Prekopuce kod Prokuplja. Postojalo je usmeno predanje da smo dosli iz sela Krnjin koje je u CG. To selo u CG ne postoji ali dalim istrazivanjem je utrvrdjeno da je moj predak koji je dosao u Toplicu odnosno njegov otac rodjen u selu Seoce opstina Leposavic (Rade Ivanovic), najverovatnije u kuci svojih ujaka.

    Mojsije Radoje Radovic unuk Radeta Ivanovica za koga znamo da je bio pripadnik gvozdenog puka za vreme I sv.rata, je “greskom” bar smo tako mislii dok nismo dobili DNK analizu upsisan u knjizi Mirka Dobricanina-Toplicki-gvozdeni-puk-Knjaz-Mihailo kao Mojsije R. Radojevic.

    DNK analiza je potvrdila da Trebaljevac iz Krusesava i moji Radovici su genetski bliski sto potvrduje predanje o Krnjinu.

    Za vise informacija moj kontakt je [email protected]

  5. Nikola Virijević

    U knjizi “Naselja i migracije stanovništva opštine Leposavić”Blagoje Pavlovića stoji podatak na str. 229 citiram: “Virijevići doseljeni sredinom XIX veka iz sela Zečevića u Ibarskom Kolašinu. Starinom su iz Crne Gore iz Virova. U knjizi “Srednje Polimlje i Potarje” Žarko Šćepanović navodi da vrod Virijevići podsećaju na rod i selo Virijeviće iz XVII veka, iz plemena Tarskih Nikšića. Virijevići u Ibarskom Kolašinu u krajnjem potiču iz Potarja. Slave Sv. Arhangel Mihaila…” Naseljeni su u selu Donji Krnjin SO Leposavić, a ja sam jedan od potomaka navedenih potomaka Virijevića meštanin Kuršumlije. Sa bratom od strica, Milanom, krenuli smo u istraživanju korena i došli do podataka, pošto su crkvene knjige u vreme otomanskog carstva uništavane zajedno sa verskim objektima, do nepoznatog oca koji je imao sinove: Jovo, nepoznati sin i Stanko. Tako da porodično stablo baziramo na osnovu ova tri sina pa dalje do današnjih dana. Od Jovanovih sinova, Vukojice, Vuksana, Milosava i Simeona (dvojica: Vuksan i Milosav prelaze preko Kopaonika i naseljavaju se u selu Žunje SO Brus i Topličku Veliku plana SO Prokuplje). Kako sam zainteresovan za porodičnim stablom to se ovom prilikom obraćam Virijevićima koji potiču od Vuksana i Milosava, a koji imaju bilo šta u vezi sa saznanjima o svom rodoslovu da mi se jave i daju podatke kako bih upotpunio porodično stablo na telefon: 062 383 818 ili na i mejl adresu: [email protected].
    Unapred hvala na saradnji.

  6. sinisa

    Ovde je vazno jos i napomenuti da NISU TREBALJEVCI dosli u selo pisle 1878. godine, kako to ovde pise, jer su u popisani u Donjem Krnjinu u turskim popisima 1832. godine (popis nahije Trgoviste) kao i 1851. godine(popis nahije Jelec). Dakle, dosli su znatno ranije. Koliko ranije treba jos istraziti!
    S pozdravom
    Sinisa