Poreklo prezimena, selo Vranovina (Novi Pazar)

Poreklo stanovništva sela Vranovina, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 Položaj sela.

Vranovina, sa zaseocima Bukovicom, Zapužem i Tičarima, je u dolini srednjeg toka Deževke, opkoljeno brdima Glavočom, Zmincom i Srnjakom, a prema jugu je dolinska ravan.

Tip sela.

Zaseoci su u pobrđu a Vranovina u ravni Deževke. Tičari su pod Tičarskim Brdom a Zapuže pod Glavočom, oba na levoj strani Deževke; Bukovac je pod Srnjakom, neposredno do Vranovine, sa obe strane Deževke. Usled razdrobljenosti položaja kuće su udaljene jedna od druge.

Vode.

Sva naselja imaju izvorsku vodu: Vranovina ima tri bezimena izvora, Česmicu i Česmu kod vodenice; u Zapužu su izvor pod Gajom, izvor kod Čolovskih kuća i česma Grablja; u Tičarima ima dve česme, a u Bukovcu je česma Jova i Kisela Voda, koja izvire u obali Banjske Reke, nedaleko od njena ušća u Deževku. Kroz Zapuže i Vranovinu protiče Broćnjak a kroz Bukovac Banjska Reka.

Zemlje i šume.

U zaseocima njive su redovno niže kuća, a poviše njih su livade, ispaše i šume. U Vranovini su pomešane njive i livade na mestima: Staro Guvno, Donje Brdo, Srednje Brdo, Suvo Kleče, Ravan, Radulova Njiva, Kućetište, Zelenište, Vida, Selište, Globarica, Drenjak, Dugačka Njiva, Padalište, Markovo Polje, Lećevište, Štavica, Molitva, Lazine, Žitnica, Slana Bara, Orepak, Lug, Anište ca voćkama, Vratnice, Kočište, Dubravište sa voćkama, Majur, Sastavci; ispust stoke je u Rakiće, Srnjak, Glavoč, Tičarsko Brdo, Zminac. Tamo su seoske i privatne šume, kojih ima i na Glavici, Velikoj Livadi, Vučjoj Šumi, Kamenitoj Glavici, Kovačkom Brdu,  Busači, Orovači, Ovsištu, Žežnici, Velikoj Dolini, Crkvici i u Suvom Potoku. Na Deževki ima nekoliko vodenica.

Starine i drugi podaci o selu.

U svim naseljima ima ostataka iz narodne prošlosti. U koritu Deževke ima stare rudarske šlaknje, u Vranovini je staro groblje kod današnjeg u donjem kraju sela, u kome se vide temelji crkvine; u Zapužu ima staro groblje i crkvina kod današnjeg groblja, koje je pored puta za Plešin. U Bukovcu održalo se „grčko“ groblje i u njemu zidine crkvine visoke 1 m.

Vranovina i Bukovac imaju posebna groblja, a Tičari i Zapuže zajedničko kod crkvine u Zapužu. Kulize iz Tičara sahranjuju se u groblju u Polazima, a Filipovići i Mijailovići u groblju u Vranovini; Markovići u Bukovcu imaju svoje groblje. Pored puta u Vranovini su opštinska zgrada, osnovna škola i kafana od prepravljenog hana.

Ime sela.

Po predanju naziv Vranovina postao je po „vranom“ grožđu koje se nekada negovalo u ovom kraju. Selo Vranovina spomenulo se oko 1316. godine, pa onda u Sopoćanskom pomeniku sa Zapužem.

Postanak sela.

Današnja Vranovina zaselila se u drugoj  polovini 18. veka, Zapuže i Bukovac su stariji, a Tičari su iz prošlpg veka. Godine 1948. Vranovina je imala 316 stanovnika, Zapuže 133, Bukovac 40 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

Rodovi u Vranovini:

-Peruničić, 1 kuća, Nikolići, 2 kuće, Gvozdenović, 1 kuća, Sv. Nikola, su Kuči, bili neko vreme u Morači.

-Ladoleže,  Stefanovići, 1 kuća, Sv. Petka, su Gašani; imaju odeljaka u brveničkom Gracu.

-Matkovići, Janići, 10 kuća, Đurđic, su Drobnjaci iz Pružnja na Pešteru,  došli u početku prošloga veka iz Požege na Ljudskoj.

-Mandić, 1 kuća, Sv. Nikola, je Kuč,  doseljen iz podgorskog Štitara.

-Saramandić, 1 kuća, je od Saramandića u Tušimlji.

-Martić, 1 kuća, Sv. Vasilije, je Vasojević, otac Vuleta iz Pačevine, u kojoj se rodio oko 1830, a njegov otac se rodio u pešterskom Buđevu.

U Zapužu su:

-Zabunovići, 4 kuće, Sv. Arhanđeo, posrbljeni Cincari; pomuhamedanjeni Zabunovići  u Novom Pazaru su od njih.

-Đukanovići, 2 kuća, Sv. Nikola, „ded mutavdžija išao po zanatu, pa se ovde oženio i zakućio“.

-Čekanovići, 3 kuće, Sv. Alempije, predak iz štavičkog Paljeva, doseljen oko 1850. godine.

-Čolovići, 2 kuće, Sv. Stevan, su Klimente s Peštera, jedni otišli u Tušimlju a drugi u Vranovinu 1905. godine.

Rodovi u Tičarima:

-Filipović, 1 kuća, Sv. Nikola, praded doseljen sa Ovčeg Polja.

-Kuliza, 1 kuća, Bogdanović, 1 kuća, su od Kuliza u Polazima, došli krajem 19. veka iz Starog Vlaha.

-Mijailovići, 2 kuće, su doseljeni iz Tušimlja, bili u Dmitrovoj Reci, pa ovamo došli 1905. godine; oni su od Drobnjaka u Donjem Pavlju.

Rodovi u Bukovcu:

-Minići, 2 kuće, Miletić, 1 kuća, Sv. Jovan, su starinci.

-Čorbić, 1 kuća, su od Čorbića u Bekovi.

-Ratkovići, 2 kuće, su od Ratkovića u Kaludri.

-Stevanović, 1 kuća, Sv. Nikola, su stari rod, prešli iz podgorskog Goševa 1910. godine.

Iz Vranovine su se odselili:

-Filipović u podibarsko Metikoše;

-Dugalići u Brezovo, Vranjevo i Godović u Studenici;

-Ćorpatić u podibarsko Podunavce;

-Hadžihasumović u Tursku 1913. godine i:

-Stančići u selo Deževu.

IZVOR:  Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.