Poreklo stanovništva sela Draškovac, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Draškovac leži u donjem toku Puste Reke, na njenoj levoj obali. Na ovom mestu reka je usekla svoje korito uz najnižu neogenu terasu na kojoj je selo podignuto.
Tip sela.
Draškovac je selo zbijenog tipa.
Ime sela.
Po legendi „prvi naseljenik, koji je ovde pobio kolac, zvao se Draško, pa je njemu selo dobilo Draškovac“.
Vode.
Glavna tekućica na kojoj leži Draškovac je Pusta Reka. Ona opasuje selo sa jugoistočne strane. Između sela Šarlinca i Draškovca protiče Suvi Potok. Ovim potokom protiče voda u vreme kiša i topljenja snega. Ovaj potok je leva pritoka Puste Reke.
Na Suvom Potoku prema Donjem Drenovcu nalazi se izvor sa vodom podesnom za piće na mestu zvanom Bučalo. Osim toga, ranije je bio kladenac i u samom selu. U selu postoji seoksi bunar. Sada je zapušten i voda neupotrebljiva. Osim ovog bunara postojao je Velkov Bunar dubok 12 metara. U to vreme u Draškovcu je bilo 40 kuća, pa su ova dva bunara bila dovoljna da zadovolje potrebe za vodom za piće. Danas svaka kuća ima svoj bunar. Neke kuće su sagradile i hidrofore i tako uveli vodu u kuću tekuću vodu.
Zemlje i šume.
Atar sela Draškovca je veliki 623 hektara, od koje površine njive i bašte zahvataju prostor od 561, voćnjaci 7, vinogradi 18, livede 2, šume 9 dok je neplodno 27 hektara.
Zemlja nosi ove nazive: Ardža, Preko Reke, Livade, Nizin Potok, Lojzarke, Klečevo, Srednje Njive, Lazine Korije i Strana.
Postanak sela i prošlost.
Draškovac je staro srpsko selo. Vrlo jemoguće da je nekada bilo locirano na lokalitetu Strana. Pomena sela Draškovca nema u aktima srpskih srednjovekovnih vladalaca. U Turskom tefteru iz prve polovine XVI veka pominje se selo Draškovac u nahiji Dubočici kao timarsko selo.
U periodu počitlučavanja naših sela Draškovac je sebi preuzeo neki Sail ili Sali Aga. Moguće je da je pre njega selo bilo u vlasništvu nekog drugog Turčina. U svakom slučaju Sali Aga je bio poslednji gospodar ovog sela.
Sali Aga je imao svoj čardak na placu Tomislava Ćirića, ali nije živeo u Draškovcu, već je u njega povremeno dolazio poslom ili na teferič sa svojim prijateljima. Kada je gospodar sela dolazio u svoj konak, pripremala mu je jelo i spremala banice na maslu lepa i čista žena Tase Bankovića, Anđelija. Kada su Turci napustali naše krajeve 1877. godine, Sali Aga je Anđeliji i još nekim ženama, poklonio po jedna hektar zemlje na mestu Trševine u potesu Livade, pa ovu zemlju i danas drže njihovi potomci. Draškovčani su plaćali agrarni dug.
Poreklo stanovništva.
Draškovac je jedno od retkih sela koje održava svoju populacionu stabilsnost u odnosu na druga sela ove oblasti koja u tom smislu brzo nazaduju. Prema popisu iz 1953. godine u njemuje bilo 135 domaćinstava sa 763 stanovnika a 1971. godine u njemu je popisano 178 domaćinstava i 826 stanovnika.
U selu žive ovi rodovi:
-Došljaci (Zdravkovići, Đorđevići, Cvetkovići i Stankovići) su jedan rod, slave istu slavu – Aranđelovdan, doselili su se iz sela Štulca – Pusta Reka.
-Sulčani (Denići, Mitrovići), slave Mitrovdan, su doseljeni iz Štulca.
-Petrovčiki (Petrovići, Ristići, Avramovići, Pavlovići), Aranđelovdan, doseljeni su iz Pridvorice.
-Badnjevčani (Brankovići) su iz Badnjevca.
-Alamandrini (Mitići) su iz Donjeg Brijanja.
-Zaludnjaci su iz Topličnog Šarlinca.
-Bankovci su iz Žitnog Potoka.
-Maginčiki su doseljeni iz Magaša.
-Dimitrijevići su iz Štulca.
-Zdravkovići drugi su iz Štulca.
-Ćirnici (Ćirići) su nepoznatog porekla.
-Dupljanci (Tihomir Đorđević) su iz Dupljana.
-Cockovi su nepoznatog porekla.
Zanimanje stanovništva.
Draškovčani se bave zemljoradnjom. Gaje pšenicu, kukuruz, krompir. Vinograde koriste samo za domaću upotrebu.
Duvan sadi 20-30 domaćinstava dok se ranije celo selo time bavilo, kada su otkupne cene bile stimulativnije. Od voća gaje šljivu „moravku“. Povrtarstvom se bave samo za sopstvene potrebe.
Od stoke su nekada su sva domaćinstva gajila ovce. Danas to čine samo dva roda. Čuvaju 10-15 brava. Bivoli su odavno iščezli. Krave ima svako domaćinstva, po dva grla. Mleko se troši u kući a sir se iznosi na pijac u Pukovcu. Svinje gaje za domaću upotrebu. Prodaju se samo prasad.
Omladina se opredeljuje za zanate; metalske, keramičke, idu u fabrike u Nišu. Veliki broj se njih bavi zidarstvom. Imaju aktivne oficire, pravnike, učitelje i nastavnike. Sa susednim Šarlincem su izgradili zgradu osnovne škole na desnoj obali Suvog Potoka. Šarličani su dali zemlju za školu i školsko dvorište a Draškovčani ozidali školu.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)