Poreklo prezimena, selo Rgotina (Zaječar)

Poreklo stanovništva sela Rgotina, Grad Zaječar – Zaječarski okrug. Prema knjizi Marinka Stanojevića „Crna Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je na Rgotskoj Reci ili, kako je zovu, Beloj Reci. Veći deo sela je na levoj obali, severno od reke. Reka ponekad plavi selo, osobito kuće koje su blizu njenih obala.

Vode i klima.

U selu se pije voda uglavnom iz bunara, kojih je u Rgotini 1935. godine bilo 410 – 391 privatnih i 19 javnih. Ima i izvora: Adrovac, Dulan, Radojkin Izvor, Živulovski Izvor i Punkovićev Izvor.
Duvaju vetrovi: severac sa severa, gornjak sa zapada, jug sa juga i košava sa istoka.

Zemlje i šume.

Obradive zemlje ima dosta oko sela a najviše na mestima: Ravnište, Reka, Miljanovac, Kosa, Čuka, Vrtača, Tolovac, Rujište, Carina, Crkvište, Draguljevac, Topolje, Petkovac… itd. Zemlja je jako plodna, osobito ona oko Rgotske Reke. Seje se poglavito kukuruz.
Utrine su uglavnom na mestima: Pluževina, Donji Matuševac, Veliki Vrh, Bukova Glava, Trnavačka Kosa, Magura, Košutina Padina, Rupa, Pužar, Nerezina..itd.
Šuma je na mestima: Bukova Glava, Srednjak, Nerezina, Miljanovac, Kladenčić, Obloka, Kosa, Gornji Matuševac, Gradski Potok, Trnovačka Kosa, Selište, Suvarija, Čuka.. itd.
Gora je gorunova, cerova, graničeva i bukova.
U ataru Rgotine ima kvarcnog peska i rudnih nalazišta – brusnog kamena pa i zlata.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Kuće su unekoliko grupisane oko druma Zaječar – Negotin. Pojedini krajevi u selu se nazivaju: Slana Bara, Gola Glavica, Gornja Mala, Bačište, Skapej, Ključ i Crnevna. Najgušće je naseljena mahala Skapej.
Godine 1899. u selu je bilo 440 domova. Zadruga u selu ima malo a najveća ima 12 ukućana.

Zanimanje stanovništva.

Meštani se najviše bave zemljoradnjom i stočarstvom. Među njima ima i majstora – zidara, drvodelja, kamenorezaca itd. U pečalbu ne idu.

Ime sela.

Pričaju da j Rgotina dobila ime po čoveku koji ju je prvi zaselio. On je došao, vele, posle druge seobe iz Stare Srbije u Austrougarsku, gde je boraveći čuo i naučio neke nemačke reči, kao „er got“ (Herr Got), pa je to ovde, kao uzrečicu upotrebljavao. Meštani ga zbog toga prozovu deda Jergota, a po njemu je i selo nazvano Rgotina. Njegovi potomci se i danas zovu Rgoćančići.
Po drugoj teoriji naziv ovog sela došao je od imena nekog starog grčkog grada Argosa, koji se nalazio više sela Rgotina, na brdu Kriva Kosa.

Starine u selu.

Na jedan kilometar ispod sela nalaze se razvaline rimskog grada, odakle ljudi neprestano vuku kamen. Tu su ranije nalažene ploče sa latinskim natpisima.
U polju ispod sela Rgotina, piše M. M. Milićević, dva sata na sever od Zaječara postoje razvaline starog grada, koje zovu Grdište. Za Grdište Rgoćani pričaju da je tu bila nekada rimska karaula.
Iznad sela, na oko 5 kilometara, nalaze se na jednoj visokoj steni, zvanoj Rgotski Kamen, ostaci drugog starog grada.
Na Džidovskoj Glavici, blizu ovog utvrđenja, mogu se naći strele, ili nešto što meštani zovu „džide“.
Postoje mesta Crkvište i Ravnište a i tragovi „Trajanovog puta“, koji je vodio preko Kose, istočno od sela.
Fragmenti opeke, grnčarije, nešto od oružja i rimski novac – ponekad zlatan, zvani „šljivak“, nalaze se pored pomenutih mesta a i u selištu Tolovcu.
Ostataka starog groblja ima u samom selu, na mestu Crnevna i mestu Tolovcu, koje Rgoćani zovu „Neznani grobovi“.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

O postanku sela Rgotine postoje razne verzije. Jedna od verovatnijih je da je selo najpre bilo naseljeno pod imenom „Tolovica“ u mestu sada zvanom „Tolovac“. Odatle je stanovništvo raseljeno i najveći deo je prešao preko Dunava i zasnovao selo Dolovo kod Pančeva. Selo je ranije bilo na mestu Draguljevac. Odatle se pomerilo bliže Rgotinskoj Reci na sadašnje mesto.
Stanovništvo uglavnom potiče sa juga Srbije, „iz kosovoskog vilajeta, iz sela Sjenice“, odakle su pobegli zbog turskog zuluma.
-Rgoćančići (Bogići), 18 kuća, slave Nikoljdan, su najstariji rod. Došli su, kao i:
-Omoljčići, 15 kuća, Đurđic, su sa Homolja i prvobitno bili naseljeni u Draguljevcu.
-Dragutinci – Živulovci, 21 kuća, Lazarevdan, su sa Kosova.
-Bugarčići iz Bugarske.
-Jovkići, 30 kuća, Jovanjdan.
-Cvetići, 21 kuća, Đurđic.
-Popovići, 4 kuće, Lazarevdan.
-Bačarići, 19 kuća, Nikoljdan.
Ima nešto doseljenika i iz Rumunije.
Po pričanju, u Rgotini i Beloj Reci, ima porodica koje su se doselile iz Slavonije.
-Staničići, 51 kuća, Jovanjdan, su iz Salaša u Negotinskoj Krajini
U selu je 1899. godine bilo šest kuća Cigana-Roma, kovača, koji govore srpski.
Groblje je na istočnoj strani sela.
U ratovima od 1912-1919. godine poginulo je ili umrlo 142 ratnika iz Rgotine. Odmah po oslobođenju njima je podignut spomenik u crkvenoj porti.

IZVOR: Prema knjizi Marinka Stanojevića „Crna Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.