Poreklo stanovništva sela Popovica, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je severno od Sikola, na visokoj površi, u podnožju i strani Deli Jovana. Kuće su u prisoju na goloj krečnjačkoj zaravni kojaje između Banićke Reke i potoka Sibina; na istoku je udolina Livađe a na ostalim stranama su kosice: Smiljčica, Ljiljar, Blatanac i Stojevo Brdo. Između kuća teku potoci: Duboki Potok i Borikanac, koji utiču u Sibin ali ne nanose štete kućama jer imaju duboka korita i malo vode.
Vode.
Pijaće vode u selu su: Mijajlov i Lazin Kladenac, Borikanac (Izvor), Točak, Česma i nekoliko bunara. U sinoru su: Veliko Vrelo, Malo Vrelo i drugi izvori dok su bunari „na sveće“.
Zemlje i šume.
Mesta sa njivama, livadama i gajevima zovu se: Polje, Livade, Selištance, Livađe, Lipar, Gradište, Krivi Potok, Tupan, Selištanska Reka, Kapavac, Šumanja, Ivor, Dušanovac, Vrelo, Koridžan, Kadijina Glavica, Nerezina, Gornji i Donji Drenjnjar, Smrdljiva Bara, Suvaja,Repeđina Kosa, Ponore, Zovna, Trnjanska Kosa, Papradna, Srejskina Livada, Staro Selo, Trnovica i Selište. Opštinske šume su na mestima: Vlaške Livade, Krstićeva Poljana, Stojin Tor, Bačarište, Crna Glavica, Vučja Glavica, Sojina, Petlovo Bačište i Mala Glavica. Utrine su na mestima Ljiljar i Smiljčica.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa, osim 20 kuća rasturenih „na torovima“, kojih ima najviše na Kadijinoj Glavici. Selo je podeljeno na Gornji i Donji Kraj a krajevi na mahale: Barikićevu, Čučojkovu, Vlašku, Đurkovićevu, Cigansku, Kumrićevu, Ikonićevu, Ružićevu, Vetrenjsku, Šnajićevu, Milićevićevu, Bogićevu, Simićevu i Rajkovićevu Malu. Kuće su međusobno udaljene od 15 do 20 metara a na iskrajcima i do 40 metara. Na „torovima“ kuće su razmaknutije, negde po 100 i više metara.
Ime selu.
Popovica je, po predanju, dobila ime po „popu“ koji je došao sa prvim doseljenicima, osnivačima sela.
Starine u selu.
Najstariji ostatak iz prošlosti je Gradište, gde je, vele, nekada bio Grad, od koga su ranije iskopavali kamenje i cigle. U Selišti je najpre zasnovano ovo selo. Staro Selo je mesto gde je docnije bilo premešteno selo a iz Selištanca su, pre 100 godina, u Popovicu preseljeni rodovi, koji su živeli u „budeljima“. Staro Groblje i Crkvište su iz vremena kada je selo bilo u Starom Selu.
Pisani podaci o selu u prošlosti.
Najstariji pomen o selu je ne austrijskoj karti „Temišvarski Banat“, gde je zabeleženo mesto Popvitz. Selo Popovica se pominje 1736. godine a 1784. godine Popovitza. Godine 1807. pominje se „Miša popovički knez“ a 1811. godine selo Popovica. Godine 1846. selo je imalo 125; 1866. – 192 a 1924. godine 350 kuća.
Postanljak sela i poreklo stanovništva.
Popovica je starije naselje. Najpre je zasnovano u Selištu, kasnije premešteno u Staro Selo a pre 100-150 godina na današnje mesto. Osnivači sela u Selištu su došli „iz Krsne na Kosovu“ i kratko vreme živeli u Luci. Po predanju preseljavanju iz Luke i zasnivanju Popovice bili su uzrok njihovi konji, koji su na pašu išli daleko od Luke, prelazili preko Deli Jovana i uvek se zadržavali na današnjem mestu, Livađu. Priča se da je zbog dobre paše i vidinski paša na ovom mestu držao svoje konje.
Veliki broj današnjih rodova su po predanju potomci osnivača sela, doseljenih „iz Krsne na Kosovu“, a kako mnogi imaju istu slavu, veruje se da su od istog roda, ali su se u međuvremenu razrodili.
U ove rodove se ubrajaju:
-Nunići, Jovanjdan;
-Đurkovići, Đurđevdan;
-Vemići, Jovanjdan;
-Frikula (Radojevići), Đurđevdan;
-Savkovići, Jovanjdan;
-Conići, Đurđevdan;
-Kumrići, Sv. Petka;
-Čejkići i Janjići, Jovanjdan;
-Šnajići, Đurđevdan;
-Golubinci (Golubičići), Sv.Petka;
-Bogići, Jovanjdan;
-Matići, Đurđevdan;
-Ivanovići, Jovanjdan;
-Jaglikići, Đurđevdan;
-Milinci (Golubovi i Rajići-Cokići), Jovanjdan i:
-Simići, Simeundan.
Petko, praded Đurkovića i ded Milinaca bili su „vojnici Hajduk Veljkovi“.
Posle pomenutih rodova doseljeni su „Kosovci“, a to su:
-Trifunci, Jeremići, Ružići, Pajići i Glavaševi su jedan rod, slave Jovanjdan. Staro kumstvo su imali u Pržićima – Karbulovo.
-Đuričići i Markuličići su jedan rod, slave Đurđevdan. Kustvo su imali u Vidrovcu. Praded, starcu od 90 godina, Đurica, kažu da je rođen kada se selo premestilo u Staro Selo.
-Rajkovići, Nikoljdan, su imali kumstvo u Sikolu.
-Kučajnci i Paunci su jedan rod, slave Jovanjdan. Imali su kumstvo u Sikolu. Kučajnci se zovu zbog toga što su pre doseljavanja stanovali neko vreme „ispod Kučajnskih Planina“.
-Ostojići, Aleksići i Jovančevići su jedan rod, slave Sv. Petku.
-Vetrinci i Vlaščići su jedan rod, slave Sv. Petku. Vlaščići se zovu tako jer su „katiri“ (melezi), pošto je baba Marina bila „Vlahinja“ iz Plavne.
-Milojci, Klinčići i Sarići su jedan rod, slave Đurđevdan. Imali su kumstvo u Banaćkovićima – Trnjane.
Rodovo doseljeni u 19. veku, posle „Kosovaaca“:
-Borikići, Nikoljdan, su iz Bučumata u Južnoj Srbiji.
-Bocići, Ilindan, su iz Jagnjila u Jasenici.
-Stoilovići (Nikolići), Trifundan. Čukundedovi su se doselili iz Vidrovca a starinom su sa Kosova.
-Čučukani ili Čučukanovići, Nikoljdan. Čukunded se doselio iz Neresnice u Zviždu.
-Pavlići (Delići), Lučindan. Praded je iz Šarkamena a starinom su iz Šumadije.
-Stefanovići, Nikoljdan;
-Stojanovi, Đurđevdan i:
-Mišići, Sv. Petka su Cigani-Romi, kovači i svirači – ne znaju za svoje poreklo.
-Nikolići, Sv. Petka. Ded je od „Ungurjana“ u Plavni, ušao u Kumriće.
-Gicići, Vavedenje. Ded došao iz Štubika a poreklom su sa Kosova.
-Ilići, Nikolići i Jonovići su jedan rod, slave Sv. Petku i;
-Dimitrijevići, Sv. Petka, su Cigani-Romi doseljeni iz Čubre.
-Mihailovići, Aranđelovdan, su iz Metriša a poreklom iz Lenovca.
-Đurđevići, Aranđelovdan, su Cigani-Romi kovači, doseljeni iz Urovice.
-Petrovići, Aranđelovdan, su iz Metriša a poreklom iz Lenovca.
Crkva slavi Sv. Trojice a seoska zavetina je Spasovdan.
IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)