Poreklo prezimena, selo Vrba (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Vrba, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Topografske prilike.

Kuće ovog sela su po stranama Vrpske Glavice i u ravnici oko puta i železničke pruge Kraljevo – Kruševac.
Brdo: Vrbska Glavica.

Vode.

Reka: Zapadna Morava.
Potoci: Mala Reka, Glibovac, Ploča, Radojevac i Tovarnica.
Izvori: Baba-Ivanin Izvor, Vujićki Izvor, Crkveni Izvor, Radojevac, Kamenac, Grozničavac i Čivčija.
Neke kuće se služe vodom iz bunara i šmrkova.

Zemlje i šume.

Njive: Barnjaci, Vrpska Ada, Vrhpolje, Glavoč, Grčko Groblje, Donje Polje, Ključić i Rastoke.
Livade: Glavoč, Dmitrovo Brdo, Ključić, Pusto Polje, Rosulje i Ševari.
Šume: Kremenštak, Stepandel, Vrpska Glavica, Vinogradi, Vraneška Bara i Stepandelo.

Tip sela.

Selo je podeljeno na „male“: Antonijevićka Mala, Rafajlovića Mala (Rafajlovića Brdo), Brđanija, Vrtop, Rudine, Salašarsko Brdo, Međaška Mala, Gajićka Mala, Vučkovićka Mala, Lipari i Jasik.
Kuće su najzbijenije u Gajićkoj Mali, oko crkve i škole su 30-50 metara udaljene jedna od druge. U Brđaniji su kuće razmaknutije, 50-100 metara, pa i više. Razmak između mahala je 200 do 400 metara, ili ga uopšte nema, jer su neke u novije veme međusobno spojene.

Ostali podaci o selu.

Selo ima 49 rodova i 127 kuća.
Groblje je na utrini Rudinama, u istoimenoj mahali.
Na Langerovoj karti ima zabeleženo naseljeno mesto Verba.
Po predanju pred Karađorđev ustanak selo je imalo samo šest kuća.
U haračkim spiskovima iz 1818. godine selo „Verba“ imalo je 40 domova i 119 haračkih obveznika.
Godine 1844. Vrba je selo u Karanovačkom srezu, u Čačanskom okrugu i sa zaseokom Zaklopačom imala je 147 kuća i 800 stanovnika.
Seoska zavetina je Prvi dan Sv. Trojica – Prvi dan Duhova.

Ime selu.

Po narodnom predanju selo je nazvano po vrbi. Jedni kazuju da je dobilo ime po mnogobrojnim vrbacima, koji su „u tursko vreme“ bujno rasli u mnogobrojnim „ključevima“ Zapadne Morave. Drugi kazuju kako je pored današnje crkve, na obali Zapadne Morave, bila neka velika i vrlo stara vrba. Splavari, koji su se spuštali niz Zapadnu Moravu konačili su kod te vrbe, pa je selo dobilo ime o njoj.

Starine u selu.

Nekoliko njiva pored Zapadne Morave se zovu Grčko Groblje. Po predanju u tom groblju su sahranjivani Grci. U selu ima još dva „grčka“ groblja, kažu „grčkare“. Jedno je kod kuća Bukonja a drugo pored potoka Tovarnice, na zeljištu Radovića. Sva ova groblja su rasturena.
U bukonjskom voćnjaku ima crkvina i staro seosko groblje. Na grobovima su krstovi od belog studeničkog mramora sa natpisima. Iz natpisa se vidi da je to groblje pripadalo precima današnjih stanovnika. Kod stare seoske crkve ima jedno manje seosko groblje u kome su ranije sahranjivali sveštenike, lica zaslužna za crkvu (crkvene dobrotvore) i predstavnike uglednih i imućnih rodova. Pored sadašnje crkve je stara crkva brvnara, podignuta 1831. godine, posvećena „mladom“ Sv. Nikoli. Ne služi od 1903. godine zbog toga što je tada podignuta nova crkva. Na Salašarskom Brdu su bili salaši seoskog spahije – age Čelikovića.

Poreklo porodica.

Negdašnji rodovi:

-Šibalići, Sv. Vrači, su od Šibalića u Brezni. Iselili su se u Gružu i Kruševac.
-Milićevići, Jovanjdan – prekada Sv. Jovan letnji, su rod Antonijevićima. Iselili su se u Gružu.
-Balšići, Lazarevdan, su od Balšića iz Dragisinaca. Nekuda su se odselili.
-Belobrđani, Jovanjdan, su od Belobrđana iz Gračaca. Izumrli su.
-Došljaci (Misolopoljci), Lučindan, su iz Mislopolja u Ibru. Izumrli su.
-Vujići, Jovanjdan, su bili u Vrtopu na mestu gde su danas Veskovići i Vaskovići, u blizini izvora, koji se po njima zove Vujićki Izvor. Izumrli su.
-Pantelići, Stevanjdan, su se doselili iz Krive reke na Kopaoniku. Iselili su se u Gružu.

Današnji rodovi:

Starinci:

-Radakovići prvi, Jovanjdan.

Rodovi nepoznatog porekla:

-Milićevići prvi, Sv. Petka i:
-Radetići, Usekovanje.

Doseljenii u 18. veku.

-Antonijevići, Jovanjdan, su od Lopaćana iz Cerja. Odavde, iz Vrbe, su se iselili u prvoj polovini 18. veka braća Petar i Panta Vrbljani u Grabovac i Čestin u Gruži.
-Vučkovići (Gajići prvi i Radovanovići), Sv. Vrači, su „od Giljana“.
-Rafajlovići (Nikolići i Gajići drugi), Stevanjdan. Iz „Crnogorskog Kolašina“ se doselila udova sa sinovima Rafajlom, Jošom i trećim kome ne znaju ime. Dva mlađa brata se nastanila u Grabovcu – Gruža. Ovdašnji Rafajlovići su od Rafajla.
-Salašari(Vukosavljevići), Lučindan, su „od Pazara“. Njihovi preci, kao i preci Mrgića, su čuvali salaše seoskog spahije.
-Mrgići (Čekićevići i Radovanovići), Alimpijevdan – prekada Đuđevdan, su od Mrgića iz Dragosinaca.
-Šarčevići (Miletići), Đurđevdan, su rod Čakarevićima u Vranešima i Vukušici.
-Bukonje, Nikoljdan, su od Bukonja u Vranešima.
-Radovići prvi, Lučindan – prekada Markovdan, su „od Pazara“.
-Ilići (Budivuci), Jovanjdan, su rod Čmerićima u Meljanici.

Doseljeni u prvoj polovini 19. veka.

-Milovanovići (Vukosavljevići), Todorova Subota – prekada Sv. Petka, su od Markovića iz Otroka.
-Mijailovići (Senići), Todorova Subota, su takođe od Markovića iz Otroka.
-Ćipuri (Vučetići i Milutinovići), Lazarevdan, su iz Crne Gore.
-Veskovići i Vaskovići, Đurđic – prekada Đurđevdan. Njihov predak Radonja doselio se iz Sebimilja u Ibru „na imanje“ Šarčevića.
-Panovići i Markulići, Aranđelovdan – prekada „mali“ Aranđelovdan. Braća Pano i Markula su došli iz Jelakca u Župskom sezu.
-Maksovići (Dubovci i Minići), Nikoljdan, su od Đurovića iz Zaklopače.
-Radunovići, Stevanjdan, su poreklom iz Crne Gore.
-Čkipi (Škipi i Đorđevići), Đurđic, su od Čkipa iz Podunavaca.

Doseljeni u dugoj polovini 19. veka i početkom 20. veka:

-Šabanovići (Lukići), Sv. Petka, su „od Pazara“.
-Radovići drugi, Stevanjdan, su “od Pazara“.
-Stančići, Nikoljdan, su od Stančića iz Metikoša.
-Radakovići drugi, Sv. Petka, su od Košana iz Gledića u Gruži.
-Obradovići i Pantovići, Jovanjdan, su od Obradovića iz Kamenice.
-Tomići, Tomindan, su od Deževe, došli posle ratova 1876-1878. godine.
-Jablanovići, Jovanjdan, su takođe iz Deževe, došli u isto vreme kada i Tomići.
-Pavlovići, Jovanjdan, su iz Grabovca u Trsteničkom srezu.
-Vukenići (Lučani i Jovanovići), Nikoljdan, su od Vukenića iz Vukušice.
-Mihovići, Nikoljdan, su od Mihovića iz Gračaca. Ovamo su se doselili „na miraz“ u Gajiće prve.
-Putnikovići, Sv. Vartolomej, su iz Žabara u požarevačkoj Moravi.
–Seizovići (Vučićevići), Sv. Vrači, su od Seizovića iz Vraneši.
-Terzići (Ćatovići), Nikoljdan, su od Terzića iz Vraneša.
-Požarevci (Miladinovići), Aranđelovdan, su iz Kušiljeva u požarevačkoj Moravi.
-Požarevci (Mirkovići), Andrijevdan, su iz istog mesta i došli su u isto vreme kada i Požarevci-Miladinovići.
-Milićevići drugi, Đurđic, su od Milićevića iz Zaklopače.
-Erdoglije, Sv. Vrači, su od Erdoglija iz Vukušice.
-Guzičaci (Pavlovići), Aranđelvdan, su od Guzičaka iz Zaklopače.
-Jelići (Radovići), Sv. Aleksandar Nevski – prekada Aranđelovdan, su iz Vasojevića.
-Vasiljevići, Đurđic, su od Vasiljevića iz Vukušice.
-Lisinci, Jovanjdan, su od Lisinaca iz Vraneša.
-Antonijevići (Milutovci), Nikoljdan, su iz Milutovca u Trsteničkom srezu.
-Čitlučani, Đurđic, su iz Čitluka u Ibru.
-Ljubičići, Lazarevdan, su od Ljubičića iz Rudnjaka.
-Guzonje (Marići), Nikoljdan, su od Guzonja iz Otroka. Ovamo su došli „na miraz“ u Milićeviće prve.
-Nikolići, Nikoljdan, su od Nikolića iz Gračaca. Ovamo su došli iz Trstenika 1910. godine.
-Radenkovići, Nikoljdan, su „od Pazara“. Doselili se najpre u Kraljevo a otuda ovde – 1910. godine.
-Lukovići, Jovanjdan, su rod Gmitrovićima u Rudnjaku. Ovamo su se nastanili na kupljenoj zemlji 1921. godine.
-Grubačevići (Janićijevići), Jovanjdan, su od Grubačevića iz Vraneša.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.