Poreklo prezimena, selo Zamčanje (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Zamčanje, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Topografske prilike.

Seoske kuće su na zaravnima ispod Orlovine i Rudina, oko Zamnjačke Reke i pored Ibra.
U selu su brda: Gradina, Kula, Ruda Glavica, Klečak, Rudine, Čukara, Velika i Mala Čuka.

Vode.

Reka: Ibar.
Potoci: Zamnjačka Reka, Stanački Potok, Magaršnica, Mali Potok i Trešnjarska Reka.
Izvori: Vrela, Dobra Voda, Slana Bara i Točila.

Zemlje i šume.

Njive i livade su oko kuća a šume su na brdu više sela.
Njive: Luka.
Livade: Vrtište, Kletinja, Kruševlje, Livadsko Brdo, Luke, Livačine i Oraše.
Šume: Paunovac i Silila.
Utrine: Jagnjilo, Pištale, Livadsko Brdo i Trešnjari.
Bačije: Livadsko brdo, Lokve i Mali Potok.

Tip sela.

Selo nije podeljeno na krajeve. Zaselak Luke je na južnoj starni sela, oko pola sata udaljen od sela; na niskoj terasi Ibra, 5-8 metara nad rekom. U Dobrim Stranama, na državnom zemljištu je jedna usamljena kuća. U Zamčanju su srodničke kuća u grupi, udaljene međusobno 30-50 metara. U Lukama su kuće isto tako zbijene, ali ima i onih koje su 100-200, pa i 300 metara udaljene jedna od druge.

Ostali podaci o selu.

U selu je 11 rodova u 33 kuće.
Groblje je u Zamčanju ispod „Grčkog Groblja“.
U haračkim spiskovima iz 1818. godine Zamčanje je imalo sedamnaest domova.
Godine 1844. Zamčanje je bilo zaselak Mataruga.
Seoska zavetina je Drugi dan Sv. Trojica.

Ime selu.

Ne zna se otkuda je ime ovom selu.

Starine u selu.

Više današnjeg seoskog groblja postoji neko staro groblje. Na grobovima je krupno kamenje na kojima nema nikakvih znakova. Narod priča da su se u ovom groblju sahranjivali Grci.
Prema narodnom predanju na brdu Gradina je bio neki grad a na brdu Kuli je bila kula u staro vreme.
Na jednoj kamenitoj glavici vrlo strmih strana su dobro očuvane razvaline grada Magliča uz čije zidine je neko staro groblje na kojima su veliki kameni blokovi bez ikakvih natpisa.
U Lukama, u livadi Pantovića, narod kazuje da je bilo „tursko groblje“ – od koga nema nikakvog traga.

Poreklo porodica.

Negdašnji rodovi:

-Čkovre, Jovanjdan, su rod Čkovrama iz Brezne. Njihovi stari, kazuje narodno predanje, „vadili su so iz Slane Bare“. Izumrli su.
-Kalemiševići, Nikoljdan, su iz Ibarskog Kolašina. Poslednji potomak, sluga kod Baltića u Matarugama, umro je za vreme Velikog rata.

Današnji rodovi:

Doseljeni u 18. veku:

-Stevančevići, Srđevdan, su iz Bihora.
-Bačevići, Simeundan, su „iz Turske“.
-Ristovići prvi, Tomindan, su „od Deževe“. Neki su se iselili u Gotovac.
-Muše (Mušići i Ristovići drugi), Nikoljdan, su iz Ibarskog Kolašina.

Doseljeni u periodu od 1800. do 1850. godine:

-Brkušani, Aranđelovdan, su iz Orlje Glave u Studeničkom srezu.
-Bačarevići, Jovanjdan, su „od Pazara“.

Doseljeni u periodu posle 1850. godine:

-Pantovići, Nikoljdan, su iz Donje Brvenice u Ibru.
-Šilje (Lukovići), Stevanjdan, su iz Bogutovca u Nadibru.
-Košani (Blagojevići), Sv. Petka, su rod Košanima u Dragosincima i Matarugama. Ovamo su se doselili iz Bogutovca u Nadibru.
-Jevtovići, Mitrovdan, su „od Studenice“. Prvo su njihove kuće bile ispod razvaline Magliča a odatle su prešli u zaselak Luke i tamo se nastanili. Stari Đorđe Jevtović je usvojio jednog mladića iz Bogutovca u Nadibru – od roda Kovačevića.
-Tomovići (Aleksandrići, „Dobrostranci“), Nikoljdan, su se doselili pre 40-50 godina iz Brezne a daljim poreklom su iz Magliča u Nadibru.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.