Popis poreskih obveznika u Somboru iz 1715. godine Reviewed by Momizat on . SOMBOR Imena poreskih obveznika - 1715. godina: Groicza Zomborecz; Iván Palacsinyánin; Csira Zomborecz; Gavrilla Zomborecz; Zivka Zomborecz; Veszellin Zomborecz SOMBOR Imena poreskih obveznika - 1715. godina: Groicza Zomborecz; Iván Palacsinyánin; Csira Zomborecz; Gavrilla Zomborecz; Zivka Zomborecz; Veszellin Zomborecz Rating: 0
You Are Here: Home » Autori » Aleksandar Marinković » Popis poreskih obveznika u Somboru iz 1715. godine

Popis poreskih obveznika u Somboru iz 1715. godine

Stari Sombor, trg

SOMBOR

Imena poreskih obveznika – 1715. godina:
Groicza Zomborecz; Iván Palacsinyánin; Csira Zomborecz; Gavrilla Zomborecz; Zivka Zomborecz; Veszellin Zomborecz; Thodor Zomborécz; Juon Zomborécz; Thódor Szrimácz; Rádvicza Zomborecz; Mitter Gradinácz; Nikola Sztancsicsanyin; Péter Bosnyák; Jószip Zomborécz; Siván Merkovics; Gávrilla Szrimácz; Jószip Zomborecz; Málisa Szilbasecz; Kerszte Zomborecz; Hernyák Miliscsanyin; Dabb Szargyevácz; Mihájló Szollyanin; Milósz Szivolyácz; Maricsik Gyúrka; Pával Bosin; Kovácsa Gyúra; Ilia Zuzitty; Mara Prekogacsin; Balás Hadnagy; Jósa Peánkovics; Thomás Kerovics; Mártin Zomborecz; Máli Pavel; Mitter Teleazecz; Jonicza Gakovacz; Ugrisa Sztariscsanyin; Gavrilla Filipopcsenyin; Veszelin Raduszlavics; Csira Bely; Nikola Szergyovácz
Oldalszám: 42, 43, 64

IZVOR: http://www.arcanum.hu/mol/
Prilog pripremio saradnik portala “POREKLO“ Aleksandar Marinković


Komentari (1)

  • vojislav ananić

    SOMBOR (48.993 st.), polifunkcionalno gradsko naselje u SZ delu Bačke (8.965 km2), predeone celine Vojvodine, ”regionalna prestonica” Zapadno-bačkog okruga (2.406 km2, 37 naselja i 215.916 st.) i centar istoimene opštine (1.178 km2, 16 naselja i 96.105 st.), na (90 m) bačkoj lesnoj terasi koju je ranije reka Mostonga delila na 14 ostrva, u zoni raskrsnice važnih saobraćajnica (7 automobilskih puteva i železničkih pruga) ka Novom Sadu, Bečeju, Subotici, Osijeku, Belom Manastiru, Pečuju i Baji, 98 km SZ od Novog Sada i 180 km SZ od Beograda. Geografske koordinate su 45°46’46” s.g.š. i 19°07’20” i.g.d. Površina urbane teritorije, po aktuelnom GUP-u iz 1984, koji je do 1999. pretrpeo 10 izmena i dopuna, iznosi 4.156 ha (građevinski rejon 1.949 ha), prigradskog područja 1.208 ha, a katastarska teritorija 28.917 ha. S pravom nosi popularni naziv ”grad zelenila” (17 hilj. stabala i četiri parka površine 150 hilj. t2). Urbanom kompozicijom integriše arhitektonsko-graditeljski staro i novo: staro urbano jezgro (pravilnog pravougaonog oblika), od koga se radijalno prostiru saobraćajnice pored kojih su novoformirani urbani delovi – Nova Selenča, na JI, Nova Mostonga, na zapadu, Novo Skoplje (duž puta za Apatin) i Čvorak, a u njihovoj okolini, na većoj ili manjoj udaljenosti, salaši – Lenija, Kovačev, Kolarići, Žuljevići, Goge i Josićevi. Istorijsko (staro) jezgro grada (32,5 ha) iz druge polovine XIX v., prostorna i graditeljska celina, proglašeno je kulturnim dobrom 1969. god. S. se odlikuje dugovremenom urbanističkom uređenošću i komunalnom opremom. Poštu dobija 1789, železničku stanicu 1869, prvi telefon 1893, električno osvetljenje 1895, bioskop 1908, savremeni centralni vodovodni sistem 1961. (prva javna česma gradskog vodovoda je puštena u rad 29. novembra 1962), a kanalizacionu mrežu 1964, koju poseduje samo 35% grada. U urbanom okruženju nalaze se mnogobrojni hidrološki objekti: prirodni tokovi – Mostonga i Plazović, i kanali – Veliki bački kanal (118 km), čija je izgradnja započela 1794, Bajski kanal (11 km u našoj zemlji), Prigrevica-Beočin (31,7 km) i Sombor-Ocaci (27,9 km). Prvobitno naselje, preteča današnjeg grada, osnovano je na jednom od ostrva Mostonge u XIII v. pod nazivom Sent Mihalj (8gep1 MNiAu). Osnivačem se smatra mađarski kralj Ištvan V. Prvi pisani pomen datira iz 1469, kada Matija Korvin daje dozvolu plemićkoj porodici Sgokog da podigne tvrđavu kod grada Sent Mihalja koji je razoren u zemljotresu 1443. god. U vreme turske okupacije 1541. ima 2 hilj. kuća i 200 radnji. Sadašnje geografsko ime dobija 1543. god. U vreme turske okupacije, od koje je oslobođen 1687, sedište je Somborske nahije. Početkom XVIII v. dobija naziv OrrŠit tIIage ZotdopetGz (Vojnička varoš Sombor). Ukazom Marije Terezije 1749. postaje slobodni kraljevski grad Ugarske. Pod mađarskom vlašću, kada je centar Bačbodroške županije (Bačka i okolina Baje), ostaje do 13. novembra 1918. god. St. je etnički heterogeno (30 etničkih pripadnika) – Srbi (52,8%), Mađari (9,7%), Bunjevci (4,6%) i dr. Smatra se da je ovde pravoslavnih i katoličkih Srba (Bunjevci ili katolički ”Raci” – Srbi) bilo i u vreme turske okupacije. Posle oslobođenja od Turaka, doseljavaju se i Srbi iz Gornjokarlovačkog okruga, Senja i Like. Sredinom XVIII v. prisutno je i prvo masovno doseljavanje Nemaca iz Austrije, Češke i Šlezije, koji su naselili Gornju varoš, kada se istovremeno naseljavaju i Mađari. Nakon završetka II svetskog rata, kada se većina Nemaca povukla sa okupatorskom vojskom, naseljava se i izvestan broj Srba (560 lica) iz Slunja, Vojnića, Knina i dr. Indeks demografskog starenja (U kreće se u rasponu od 0,4 (1961) do 0,7 (1991). Urbano graditeljsko-arhitektonsko i kulturno-istorijsko nasleđe je opsežno i izuzetne vrednosti: Pašina kula i konak (XVI v.); Kapela Sv. Ivana Nepomuka (1741); pravoslavni hram Sv. velikomučenika Georgija (podignut 1761. na mestu stare crkve „pleteruše” sa ikonostasom Arsenija Markovića); barokna rimokatolička crkva i župni ured (1772); tzv. ”Mala crkva” posvećena Sv. Jovanu Preteči (1809), sa ikonostasom Pavla Đurkovića; poznata Velika pravoslavna crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice; Galeova zgrada (prva apoteka osnovana 1838. – danas Galerija Milana Konjovića); Gradska kuća (1842); Somborsko narodno pozorište (1880); Gradska biblioteka (1883); zgrada Pionirske biblioteke ”Karlo Bjelicki” (1886); zgrada Županije podignuta u XIX v. na ostrvu Pandur (danas zgrada SO Sombor), sa 365 soba i poznatom umetničkom slikom ”Bitka kod Sente” (površine 28 m2); manastirski hram Sv. arhiđakona Stefana (1928-1936) i dr. U S. su rođene i živele mnoge znamenite i poznate ličnosti: Avram Mrazović (1756-1826), osnivač Norme – prve škole za obrazovanje učitelja na srpskom jeziku, Jovan Hadžić (1799- 1869), prvi predsednik Matice Srpske, Georgije Branković (1830-1907), patrijarh Srpske pravoslavne crkve, Milan Jovanović Batut (1874-1944), lekar, Mtan Konjović (1884-1967), slikar, Veljko Petrović (1884-1967), pesnik, Aladar Erdei, prvi jugoslovenski prvak u šahu i dr. Industrijski razvoj grada počinje 1831, kada je podignuta fabrika svile, a danas je industrija vodeća delatnost, po broju zaposlenih radnika, obimu proizvodnje i učešću u formiranju narodnog dohotka. Nosioci savremenog ekonomskog razvoja su raznovrsna privredna preduzeća, od kojih su najznačajnija: PK „Sombor” sa više objekata – fabrika ulja ”Sunce”, mlinovi, fabrika sladoleda ”Somboled”, fabrika mesnih prerađevina ”Somes”, mlekara i drugi agroindustrijski objekti, metaloprerađivačka industrija ”Bane Sekulić” (osnovana 1948), fabrika akumulatora, Tekstilna industrija ”3efir”, Industrija rukavica i auto-presvlaka ”Crvena zvezda”, Građevinsko preduzeće „Standard”, Industrija specijalnih automobila „Zastava” (osnovana 1970), Saobraćajno preduzeće ”Severtrans”, TP ”Somborpromet”, Turističko-ugostiteljsko preduzeće ”Ravangrad” sa hotelom „Sloboda” i dr. Ima 13 predškolskih ustanova, šest osmorazrednih OŠ, šest SŠ, Učiteljski fakultet, zdravstveni centar regionalnog značaja, Sportski centar ”Mostonga” (3 bazena), poznato izletište Šikara (5 km zapadno od grada) i dr. Od tradicionalnih gradskih manifestacija poseban značaj imaju: ”Međunarodni sajam peradarstva” (februar), „Muzički festival dece Vojvodine” (maj), „Međunarodni sajam pčelarstva” (avgust), ”Somborske muzičke večeri” (oktobar-novembar) i dr. Pijačni dan je petak (pijaca je dobro posećena i utorkom), a priređuju se i četiri vašara u okolini grada (najčešće duž puta ka selu Stapar i u blizini hipodroma): na Spasovdan, Blagovesti, Veliku Gospojinu i dan Svih Svetih.

    Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top