Poreklo prezimena, selo Nakučani (Gornji Milanovac)

Poreklo stanovništva sela Nakučani, opština Gornji Milanovac – Moravički okrug. Prema knjizi Milenka Filipovića „Takovo“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela.

Naselje leži po kosama i stranama oko Reke (Krčevine) i Svetipolja a međi njima je oštra kosa Spasovina, nenaseljena. Reka postaje od potoka Vranovca i jednog potočića od Mramora, zatim prima više potočića koji imaju vode samo i kišno doba i za vreme topljenja snegova i teče prema severu; istočno od nje je brdo Orličine (426 m). Potočić Padina izvire pod Vinogardinom i silazi u Krivu Reku.

Vode.

Selo leti oskudeva vodom i tada se na kolima ili saonicama(?) i voda donosi. U seli ima bunara i izvora: Vranovac, Peljenac, Grablje, Izvorina, Palučak, Stublina, Barjaktarevića Česma, Gložđe, Aganova Česma na Tripovcu, Arnautska Česma ili Tripovac, Teverica (Teferič), Studenac i Slatina. Vrelo Vranovac je „svetinja“. Koriste vodenice na Dičini.

Zemlje i šume.

Glavni potesi u selu zovu se: Veljovo Polje, Dolovi, Luka, Palučak, Orličine, Jakovljevina, Antovina, Brdo, Gruakovica, Vinogradi, Gradine, Reka, Laz, Puškarevina, Barice, Drme, Ljevajske Kolibe, Dilberovac, Grablje, Orašnja, Velika Livada Stubline, Rt i Gogovina (Radulovače). Seoska ispaša – oko 60 hektara – leži po kosi Cerju i njenim stranama. Na Tripovcu je nekada bila velika šuma.

Tip sela.

Selo ima tri „kraja“: Tripovac, Brdo i Svetipolje (Cvetipolje) a od 1928. godine podižu se kuće i na utrini Cerju. Selo je veoma raštrkano i ima 68 domaćinstava. Seski „Sastanak“ je održavan kod zapisa na Gruvinama. Porta je kod crkve u selu Ljutovnici. Na kosi Spasovini je starije groblje a drugo, novije, nalazi se na Tripovcu – za Lazareviće, Markoviće i Radivojeviće. U selu ima šest „zapisa“ a zavetina je Drugi dan Trojica i tada je vašar na Guvnima. Na Spasovini je bio sabor o uskršnjim pokladama.

Starine u selu.

U Palučku je bilo „madžarsko“ groblje. Tu se nalazilo mnogo ploča i bio je, po kazivanju, jedan uspravan stub sa znakom krsta. Kod tog stuba bila je sahranjena „vođevina“. Svi ti spomenici su uništeni i više nema nikakvih tragova od tog groblja. U Cerju, na nekadašnjoj „selini“, je Nastasijin grob, postoji stub. Ta Nastasija je umrla kada je u selu vladala kolera i njen leš su kukom odvukli do tog mesta. I na Đedovom Brdu ili Đedovini bio je, pod jednom šljivom, nekakav nadgrobni spomenik.

Poreklo stanovništva.

-Zarići, slave Nikoljdan. Ovo su im ogranci:
-Đorđevići sa nadimkom Damburovci, Lukići prvi, Milići, Sretenovići i Milovanovići. Kada je Zarija, njihov predak, došao u selo – a to je po svoj prilici bilo u prvoj polovini 18. veka – on je u selu još zatekao Turke. Turci su u selu imali čardak, koji su zapalili sinovi Zarijini u vreme kneza Miloša. Zarija, koji se možda i sam prezivao Zarić, došao je odnekle iz Crne Gore a došao je posle Taisića u Kalimanićima. U groblju na Spasovini postoji njegov grob a na nadgorbnom spomeniku kratak natpis na staro-slovenskom: „1800 Zaria Đeda ž. 105 leta“. Zarija je u Nakučanima izrodio sinove: Gavrila (ili Đorđa), Mijaila, Marka i Luku. Kada se ženio Luka, na svadbi je bio i knez Miloš. Od ovih Zarića su Zarići u Šilopoju.
-Markovići, slave Đurđevdan. Oni su od Markovića u Kalimanićima. Istog su porekla i:
-Lukići drugi.
-Radivojevići ili Vlajkovići, slave Nikoljdan. Njihov predak je bio sluga kod Zarije i on ga je naselio. Starinom je od Sjenice. Okolina tvrdi da su ciganskog porekla što oni odbijaju.
-Lazarevići, slave Nikoljdan. Oni su poreklom od Sjenice i zbog toga ih zovu „Arnautima“. Imaju rod u Vodnju kod Smedereva i od skora u Banatu.
-Gajovići, slave Nikoljdan. Oni su poreklom iz Velikog Izvora kod Zaječara.
-Drobnjaci, slave Đurđevdan. Ded im je došao 1880. godine iz Donjeg Branetića i „privenčao se“ a daljim preklom su iz Drobnjaka.
-Milutinovići, slave Đurđevdan. Ded je bio iz Ljutovnice, odakle ga je dovela majka, kada se preudala.
-Glišovići. Ded je prešao iz Kalimanića, posle deobe, na imanje koje mu je pripalo.
-Mijatovići. Otac je došao 1927. godine iz Donjih Branetića ženi u kuću, gde su Mijatovići veliki rod.
-Živkovići. Otac je doša iz Ljutovnice na ženino imanje.
-Jeremići. Otac je došao 1930. godine iz Ljutovnice prizetivši se u ovom selu.
-Ivanovići. Otac je došao iz Donjih Branetića 1926. godine ženi u kuću. Preziva se i Đorđević
U selu Drenu, u Šumadijskoj Kolubari, živi rod Todorovića, koji su tamo došli iz Nakučana a starinom su sa Kosova. Njihov predak Pavle učestvovao je u borbi na Zasavici.

IZVOR: Milenko Filipović – Takovo. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.