Poreklo stanovništva sela Subotica, opština Svilajnac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo je na desnoj obali Resave a kroz selo protiču potoci Branovac i Vinogradski Potok.
Zemlje i šume.
Delovi seoskog atara su: Petkovo Brdo, Rakićevo Brdo, Fatašunja (brdo), Vodenično Brdo, Buljane, Vrba, Glavica, Golo Polje, Zli Potok, Bačiski Potok, Bučina, Brankovac (sav pod krupnom gorunovom i bukovom šumom), Sedlo, Lazino Brdo, Pećino Brdo, Jaruga i Ključ (resavski).
Tip sela i podaci o njemu.
Selo se deli na Gornji i Donji Kraj. U njemu je 210 kuća i 13 rodova. Seoska slava je Beli Četvrtak a zavetina Mladenci – za zdrave stoke i ljudi.
Godine 1819. selo je imalo 52 kuće i 56 poreskih glava a 1870. godine selo jeimalo 147 poreskih glava.
Starine u selu.
U Brankovcu, namestu zvanom Trska, bila je velika crkva ili manastir, koju je, po predanju, podigao Vuk Branković, te se i mesto po njemu nazvalo. U okolini te razvaline nalaze se stari novci, komadi od starog posuđa i oružja kao i druge starinske stvari.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Po predanju je na ovome mestu od starine, pa se njegovo stanovništvo pre 200 godina odselilo nekuda niz Moravu. Ovamo su potom došli današnji stanovnici po poreklu Rumuni, iz mesta Buljana, koje je i danas u ataru ovog sela, gde je do tada postojalo njihovo selo sa istim imenom. U Buljane su se doselili iz Erdelja. Buljane ili Staro Selo je na severnoj strani Subotice. I danas se tamo raspoznaju tragovi od starog naselja. Raniji stanovnici, koji su se odavde odselili niz Moravu, bili su Srbi. U 14. i 15. veku Subotica je bila glavno mesto u Resavi. Tu je bio i glavni trg za celu okolinu. Kada je 1458. godine turska vojska boravila u Resavi, u Subotici je primio dubrovačke izaslanike veliki vezir, koji je tu boravio.
U Gornjem Kraju su:
–Tujkići, slave Jovanjdan. Došli su iz Buljana a tamo iz Erdelja.
–Kumrići, slave Aranđelovdan. Došli su među prvima iz Erdelja, preko raseljenog Buljana.
–Srbulovići, slave Miholjdan. Ne zna se odakle su. Misli se da su bili Srbi pa se docnije porumunili.
–Ivići, slave Sv. Petku. Došli su pre 200 godina iz Buljana a tamo iz Erdelja.
–Đorđevići, slave Đurđic i Đurđevdan. Pre 80 godina doselili se iz Kovanice kao Srbi pa se porumunili.
–Ždreljanci, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili su se iz Ždrela kod Požarevca, preciznije kod Petrovca na Mlavi.
–Bogdanovići i Miloševići, slave Sv. Petku. Doselili su se sa Homolja, po poreklu su Cigani-Romi.
U Donjem Kraju su:
–Pećići, slave Aranđelovdan. Doselili su se sa Kosova, bili Srbi pa se porumunili.
–Ilići i Tufegdžići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 150 godina iz okoline Vranja, bili Srbi pa se porumunili.
–Aržokanovići, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Erdelja.
–Rajkovići, slave Veliku Gospojinu. Ne zna se njihovo poreklo.
–Martinovići i Markovići, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Valakonja u Crnoj Reci pre 60 godina.
–Jankovići i Stojići, slave Miholjdan. Doselili su se iz „Madžarske“ pre 180 godina.
IZVOR: Stanoje Mijatović, “Resava”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)