Poreklo stanovništva sela Dvorište, opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Dvorište je na obema obalama Resave. Kroz selo protiču Kruševički i Jasičarski Potok.
Vode.
U selu postoji samo jedan izvor – Mišicki Kladenac.
Zemlje i šume.
Delovi seoskag atara su: Veliki i Mali Pastorak, Gumište, Krš, Veliki i Mali Nabat, Kremenita Glavica, Kamična Glavica, Lazje, Brdo, Kruševica, Dulan, Kuso Brdo, Šišmanovac, Resavsko Polje, Vrh-Potok, Trstenjak, Vražja Bara, Seča, Gornje Selo i Selište.
Ime selu.
Predanje kaže da je selo dobilo ime po letnjim dvorovima despota Stefana, koji su bili na vrhu brda, sa desne strane Resave, u Seči.
Podaci o selu.
U selu je 80 kuća i 11 rodova. Godine 1819. selo je imalo 19 kuća i isto toliko poreskih glava, a 1870. godine je imalo 62 poreske glave.
Starine u selu.
U Lazju su nalazili velike grivne, mamuze, buzdovani i druge stari stvari od gvožđa i bronze.
-Crkva je po predanju podignuta za vreme despota Stefana, pa su je Turci porušili. U novije vreme obnovio ju je Milosav Resavac.
-Na brdu Seči su razvaline despotovih dvorova a na vrhu Panjevačkog Brda su razvaline nekog grada.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Izgleda da je selo ovde bilo od starine, pa su se stanovnici raseljavali. Zaista ima mnogo doseljenika. Međutim, jedno predanje kaže, da je staro selo bilo u Selištu i u Gornjem Selu, idući Panjevcu, gde su bili Lajkići; ta su dva sela posle sišla reci Resavi i od njih je današnje selo.
Sa desne strane sela reke su:
–Lajkići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Gornjeg Sela u kome su najpre bili. Ima ih u Homolju, bili su Rumuni pa se posrbili.
–Cvetići, slave Jovanjdan. Doselili su se sa Kosova pre 150 godina.
–Mišići, slave Jovanjdan. Doselili su se sa Kosova kada i Cvetići sa kojima se smatraju da su jedan rod.
–Stefanovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Homolja – selo Jošanica, bili su Rumuni pa se posrbili.
–Petrovići i Paunovići, slave Sv. Petku. Doselili se sa Homolja. I oni su posrbljeni Rumini.
–Vezičevci, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Vezičeva u Mlavi.
–Račići, slave Đurđic i Đurđevdan. Oni su starinci.
–Đorići, slave Đurđic i Đurđevdan. I oni su starinci i smatraju se da su sa Račićima jedan rod.
Sa leve strane reke Resave su ove porodice:
–Krajinci, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Sikola u Timočkoj Krajini.
–Vitići, slave Nikoljdan. Oni su starinci.
–Stojilovići i Savići, slave Nikoljdan. Misle da su rod sa Vitićima.
–Matići, slave Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi, ne zna se odakle su došli.
Trećina stanovništva bili su Vlasi, koji su se posrbili. Seoska slava je Mladi Sv. Nikola a zavetine su: Sv Patrikije – za zdravlje stoke i Mladenci – za zdravlje dece.
IZVOR: Stanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
16. januar 2017. u 21:14
Goran
Koliko se ja razumem, oni koji su bili Rumuni sada su vlasi, oni jezik nisu zaboravili, otkud odjednom toliko Rumuna u Dvoristu a da nijedan nezadrza nijednu Rumunsku rec, A sta su ona Srpska sela u Rumuniji jesu li i to posrbljeni Rumuni,
Meoj deda Milutin je pricao: Posle su tri familije, braca odakle nezna ali zna da je jedan ostao u okolini Zagubice, drugi je podigao kolibu u Gornjem selu, ( od njih vodimo poreklo) a treci su otsli u okolini Jagodine, sa njima se gubi kontakt, ali deda je do 1960 – 62 za svaki vasar isao u zagubicu i spavao kod ,,te,, familije, i on je pricao da oni neznaju vlaski, posle toga se svaki kontakt prekinda, ali ostaje da se ne slazem za tvrdnju da su ,,Posrbeni Rumuni,,