Poreklo prezimena, selo Dobra Voda (Jagodina)

9. novembar 2014.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Dobra Voda (po knjizi Gladna – što je raniji naziv ovog sela), grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Dobra Voda

Položaj sela.

Selo je na stranama potoka Trstene, koji se, pošto se spoji sa Bučinom, zove Duboki Potok.

Vode.

Glavni izvori su: Selište, Treset, Jazvinac i Bigar.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara su: Igrište (na severu sela), Čungar, Obrš, Crno Polje, Ivino Brdo, Veličkovo Brdo, Selište, Barino Brdo, Dugačko Brdo, Kratko Brdo, Rajkinačko Brdo, Pešino Brdo, Bučina, Veliki Branik i Drenjar.

Tip sela.

Selo se deli na Gornji i Donji Kraj. U njemu je oko 75 kuća i 8 rodova. Godine 1819. U selu je bilo 14 kuća sa 15 poreskih glava dok je 1870. godine bilo 70 poreskih glava.

Ime selu.

Predanje kaže da se selo ranije zvalo Dobrovodica, pa je docnije dobilo ovo ime*.

*Predanje kaže da se selo nazvalo Gladna zbog toga što je tu nekada boravila vojska, koja je uvek bila gladna. Ova verzija bivšeg naziva ovoga sela se nalazi i na sajtu Grada Jagodine, op. Milodan.

Drugo predanje kaže da jeu ovo mesto dolazio Visoki Stevan, pa je ceo dan trpeo glad i gladan pio vodu sa Treseta usled čega se razboleo i jedva živ ostao. Tom prilikom rekla je Carica Milica:

-Dobrovodice – crnovodice, da Bog da da uvek bila gladna.

Starine u selu.

U Selištu su zidine za koje se ne zna od čega su. Tu su meštani nalazili komade starog oružja, starog posuđa i po koji stari novac.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Neki pričaju da je selo ovde od starine, a drugi tvrde da je bilo u Selištu, južno od današnjeg sela. Priča se, da su stari stanovnici bili Srbi, koji su prebegli u Madžarsku odakle se nisu vraćali. Današnji stanovnici su Rumuni koji su se pre 160 godina doselili iz Timočke Krajine.

U Gornjem Kraju su:

Ilići, slave Sv. Petku.

Šurkovići – Miholjdan.

Mijailovići i Simići – Velika Gospojina.

Radovanovići – Đurđic i Alimpijevdan.

U Donjem Kraju su:

Jovičići – Nikoljdan.

Golubovići – Jovanjdan.

Jonići – Mitrovdan.

Mijailovići su se doselili pre 100 godina sa Homolja, slave Mitrovdan.

Seoska slava je Drugi dan Trojica (Duhova) a zavetina Mladenci – radi zdravlja u domu.

 

IZVORStanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Ivica

    Ako se već nešto piše za dobrobit ovog naroda, onda to treba biti istina i proverene informacije. Nema ovde ni 10% istine. I glavno , selo nije rumunsko. U selu ne žive Rumuni već Vlasi.

  2. Ivica

    Još jednom, u selu ne žive Rumuni i nikada i nisu. U selu žive Vlasi.

    • Branko Todorović

      Treba imati na umu da je tekst preuzet iz knjige koja je objavljena 1928. godine. Možda bi i za to vreme bilo pogrešno reći Rumuni, ali vam samo skrećem pažnju da je reč o knjizi pisanoj pre gotovo jednog veka.

    • crni dragi

      tako je ivice koliko ja znam mismo pre polaska u prvi razred isli u pripravni da bi naucili srpski jezik.

      • Ivica

        Upravo tako. Nemam ništa pritiv Rumuna ali mi smo Vlasi. I moji roditelji i dedovi i tako generacijama unazad. A i tada pre više od veka su naši preci iz sela ratovali za odbranu otadžbine kao Vlasi, a isto tako su i naše genaracije činile pred kraj prošlog veka.