Poreklo prezimena, selo Popović (Sopot, Beograd)

10. avgust 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Popović, Gradska opština Sopot – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

U ovom selu je ripanjsku površ prosekla reka Ralja, koja razdvaja Popović od Ivanče.

Vode i starine u selu.

Glavniji izvori su: Nestorovac, Turskać, Karapotok, Gaglova, Kaca, Besni Bunar, Vodica i Jaki Izvor (u čijoj je blizini „Madžarsko Groblje“)

Zemlje.

Seoska imanja su na mestima: Mirkovica, Krasni Gaj, Studenak, Pavlov Do, Bare Rava, Vodeničko Brdo, Košarište, Grkova, Klisura, Zbegovište, Sikirica, Zoljina Jaruga, Ravnice, Bulin Potok, Vodica i Vinogradina.

Tip sela.

Selo se deli na krajeve: Grkovu, Javor, Drumine, Mudrovo i Žabari.

Ime selu.

Milićević je zabeležio predanje po kome je neki Stojan Popović iz ovog sela odveo 400 vojnika na Kosovo. Po ovome Stojanu Popoviću, veli predanje, selo je i dobilo ime.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Najstariji ljudi u selu pričaju da je selo „od uvek“ bilo na današnjem mestu, kao id su njihovi stari „za vreme ratova“ morali bežati „preko“. Kako su ih „Austrijanci uzimali u vojsku da za njih ratuju“, vratili su se, i pošto u selo nisu smeli, jer su u njemu Turci imali han – kod izvora Turskaća – zadrže se na Trešnji. Sa Trešnje su, kada su prilike bile povoljnije, prelazili u selo, i zauzeli kosu Javor. Docnije su „krčili pavitnjake i lugove“ i sa Javora se spustili u ostale delove sela.

Selo Popović je pripadao Vićentijevoj knežini i imao je 1818. godine 56 a 1822. godine 62 kuće. Godine 1846. selo je pipadalo kosmajskom srezu i imalo je 89 kuća a 1921. godine u selu je bilo 259 kuća.

Kosanići (Stajkići), slave Nikoljdan. Smatraju se za najstariji rod u selu. Ovamo su došli iz Koraćice a u Koraćicu sa Kosova. Bežali su „preko“. Imaju rođake (Kosaniće) u Debeljači u Banatu.

Kumrići (Matejići, Vasići, Jovičići i Đuričići), slave Nikoljdan. Starinom su „od Dragačeva“. Pradedovi su im bežali „preko“.

Jovanovići (Sekulići, Milivojevići, Ristići, Radosavljevići i Miloševići), slave Jovanjdan. Predak Stojan, sa dva brata, došao je iz Bijelog Polja u Polimlju. Morao je bežati, jer je „posekao neke Turke“. Jedan brat otišao je u Kumodraž beogradski a drugi u Boleč (Gročići).

Čolići (Životići i Jerinići), slave Nikoljdan. Starinom su takođe od Bijelog Polja.

Vaskovići (Arsenijevići, Markovići, Stevanovići, Jeremići i Rankovići), slave Jovanjdan. Tri brata: Milan, Stanoš i Dragoš, došli su iz Vasojevića i na Rtu i Kućinama načinili kolibe. Sa njima su od starine rod:

Kostadinovići;

Mijailovići (Negovanovići);

Dunići;

Stankići;

Pavići i ;

Radovanovići.

Pavlovići, slave Nikoljdan. Rod su sa Kumrićima.

Vukovići, slave Stevanjdan. Predak Nikola je došao iz Bosne.

Jokovići (Jevtići), slave Stevanjdan. Praded čoveku od 50 godina došao je iz Dragačeva. U Parcanima su im rođaci Dragačevci (Radisavljevići i Mitići).

Gagići, slave Nikoljdan. „Bili su u selu, kada se u Sibnici digla buna“.

Markovići, slave Nikoljdan. Predak došao kao abadžija iz Međulužja.

Jocići, slave Jovanjdan. Njihov praded Joca ubio je Turčina u Vrčinu i pobegao ovamo.

Maksimovići (Isailovići, Budimkići i Matejići), slave Stevanjdan. Čukundeda došao iz Bijelog Polja.

Marjanovići (Ivkovići), slave Đurđic, su iz Majdana – takovski srez – gde su im rođaci Božovići.

Markovići, slave Đurđevdan. Mati im se preudala i dovela ih iz Kumodraža.

Ivekići, slave Nikoljdan. Rod su sa Kosanićima.

Mitići, slave Aranćelovdan. Zovu ih „Madžarima“.

Simidžići (Ivanovići), rod su sa Vaskovićima, slave – kao i oni – Jovanjdan.

Vasići su Cigani-Romi, slave Sv. Petku.

Ojdanići su došli pre 30 godina iz Berana, slave Sv. Petku.

 

IZVORBorivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.