Srpska pravoslavna crkva i vernici 27. februara (14. februara po julijanksom kalendaru) slave Svetog Avksentija i Svetog Kirila slovenskog – Ćirilovdan. Uredništvo portala Poreklo čestita svima koji slave ove svece.
Prepodobni Avksentije
Vrlo ugledan vlastelin u Carigradu među vlastelom i dvorjanima cara Teodosija Mlađega. Zagrejan ljubavlju Hristovom, Avksentije se zamonaši i prebivaše još ne dugo vreme u Carigradu. Kada se počeše o njemu pohvale govoriti, on pobeže od ljudskih pohvala i nastani se na jednoj gori blizu Halkidona, koja se posle prozva Avksentijeva gora. Ne ostvari mu se želja da ostane tu zauvek skriven od ljudi, jer nađoše ga čobani i razglasiše ga. I počeše k njemu dovoditi bolesnike na isceljenje. I on isceli mnoge. Slepome povrati vid, gubave očisti, pomazav ih jelejem, tako i uzetoga podiže, i mnoge demonijake oslobodi demona. Sve je to za divljenje, ali je njegova smernost još za veće divljenje. Kad god su ga molili da nekoga isceli, on se branio rečima: i ja sam čovek grešan! No prinuđen mnogim molbama on je pristupao isceljenju na sledeće načine: ili je pozivao sve prisutne da se s njim zajedno pomole Bogu za bolesnika; ili je prvo utvrđivao veru u ljudima, pa onda im govorio, da će im Bog dati po veri; ili je govorio nad glavom bolesnikovom: isceljuje te Gospod Isus Hristos! To je sve činio, samo da se ne bi čudotvorstvo pripisivalo njemu nego Bogu Svemogućem. Učestvovao na IV vaseljenskom saboru u Halkidonu i silno štitio Pravoslavlje od jeresi Evtihijeve i Nestorijeve. U dubokoj starosti uze Gospod njegovu mladu dušu k Sebi 470. godine, a staro telo osta na zemlji, od koje je i sazdano.
Tropar (glas 1):
Kao pustinjski žitelj i u telu Anđeo i čudotvorac, pokazao si se bogonosni oče naš Avksentije. Postom, bdenjem i molitvama, nebeske darove si primio, isceljujući bolesti onih koji ti sa verom dolaze. Slava Onome koji ti je dao snagu, koji te je proslavio i koji kroz tebe daruje svima isceljenje.
___________________
Sveti Kiril slovenski
Konstantin Filozof (grč. Κωνσταντίνος), poznatiji kao sveti Ćirilo (grč. Κύριλλος, crkvenoslovenski: Kirilъ) (827 – 14. februar, 869) je bio vizantijski misionar koji je sa svojim bratom Metodijem doneo pismenost i hrišćanstvo Slovenima. Bio je jedan od najboljih lingvista, teologa i učenih ljudi svog doba, savremenik Fotija I (858—867, 877—886) i tvorac prvog slovenskog pisma glagoljice iz koje se kasnije razvila nova azbuka koja je u njegovu čast nazvana Ćirilica. Pre misije među Slovenima, bio je kao izaslanik vizantijskog cara i svog školskog druga Mihajla III (842—856, samostalno 856—867) među Arapima u Samari na Tigru (oko 851) i među Hazarima zajedno sa bratom.
Tokom misije među Hazarima braća su na Krimu kod Hersona našli mošti pape Klimenta I (88/92—98/101), kao i jevanđelje i psaltir pisane ruskim slovima na gotskom jeziku[1]. Tokom svoje misije među Slovenima u Velikomoravskoj kneževini kneza Rastislava (842—870), braća su se našla na udaru germanskog sveštenstva koje je na tom prostoru širilo hrišćanstvo na latinskom jeziku, zbog čega su oko 867. godine bili primorani da odu u Rim i traže dozvolu za svoj rad od pape. Na tom putu su se zaustavili u Panonskoj kneževini kneza Kocelja (861—872), započevši svoju misiju i na tim prostoru. Tokom boravka u Rimu, papa Hadrijan II (867—872) im je dao dozvolu da nastave bogosluženje na crkvenoslovenskom jeziku i sam održao službu na njemu u katedrali svetog Petra. Konstantin se u Rimu razboleo i zamonašio u jednom grčkom manastiru, uzevši tom prilikom monaško ime Ćirilo(grč. Κύριλλος) što znači Gospodnji. Pedeset dana posle toga je umro 14.02.869. Zajedno sa bratom je 1980. godine proglašen svecem zaštitnikom Evrope, a po njemu je nazvan, oko 1.505m nmv. visok planinski vrh na ostrvu Livingston, koje se nalazi u arhipelagu Južnih Šetlandskih ostrva na Antarktiku.
IZVOR: pouke.org, Vikipedija
14. jul 2019. u 14:46
Ljiljana
Ćirilovdan slave Šućuri iz okoline Sarajeva
27. februar 2021. u 00:00
Đorđe
Krsnu slavu Ćirilovdan slavi i porodica (familija) Marković, iz Popinaca (kod Pećinaca) u Sremu.
27. februar 2021. u 09:00
Snezana
Svetog kirila_cirildovdan slavi porodica iz beograda
1. april 2022. u 19:50
Milovanović
Koja porodica!??
21. maj 2021. u 20:38
Rados
Koliko je meni poznato Šućuri i Jovnovici iz okoline Sarajeva vode porijeklo od Jelica iz Pljevalja – Durmitora koji takodje slave istu slavu.
27. februar 2024. u 13:56
Borjana
Ja sam Jovanovic iz Vogosce kod Sarajeva. Slavimo ovu slavu, a sada zivimo u Bijeljini. Nase prezime je ranije bilo Jelic.
14. decembar 2019. u 20:22
Aleksandar
Svetog Kirila slavi porodica Tasić iz Niševca kod Svrljiga.
4. novembar 2020. u 13:39
Vojkan Tasic
Takodje i Tasici iz Meseva kod Krusevca. Aleksandre, koliko znate unazad porodicno stablo?
18. avgust 2021. u 23:07
Aleksandar
Vojkane, znam 9 generacija uključujući i mene, međutim, poslednjem pretku koga znam je prezime bilo Matejić. Od njega se u mojoj porodici još tri puta menjalo prezime. Možda je i kod vas to slučaj a da i ne znate.
23. avgust 2021. u 16:40
Aleksandar
Koga zanima nešto iz mog porodičnog stabla, može da mi se obrati na mejl [email protected]
13. maj 2020. u 23:23
Gordana
Ćirilovdan slave i Jovanovići iz okoline Sarajeva,i u rodu su sa Šućurima.
2. februar 2021. u 10:57
Branko
Porodice:Zvonar,Vrtić,Račić,i Banjaluke i okolnih mjesta slave Sv.Kirila
22. februar 2021. u 08:46
Dejan
Svetog Kirila slavi i porodica Đorđević iz Bujanovca, čije je poreklo iz s.Merdželat kod Svrljiga
29. april 2021. u 21:35
Ima nas
Milovanovići i Crvenkovići iz Obrenovca i okoline…
19. februar 2022. u 22:34
Goran
Svetog Kirila Slovenskog slave Markovići iz Loznice. Đukanovići iz Loznice i sela Dvorske. Pejići iz Sevojna.
27. februar 2022. u 08:37
Aneta Erčić
Svetog Avksentija i Kirila slave već decenijama i porodice Erčić poreklom iz Mačvanskih Pričinovića kod Šabca💓
Neka nam je svima na zdravlje i spasenje🙏
4. oktobar 2022. u 17:51
Nana
Ćirilovdan slave i Milutinovići iz Velike Plane topličke, poreklom iz Crne Gore, iz plemena Piperi.
19. decembar 2022. u 09:00
grada
Cirilovdan slave familije Crvenkovic i Nesic,selo Usce kod Obrenovca.
18. januar 2023. u 13:09
StaraGarda
Slava koju slavite, kao i činjenica da je jedan Milovanović iz vaše bliže okoline koji takođe slavi istu slavu uradio dnk test i pokazalo se da je po genetici blisko srodan sa grupacijom bratstava koja vode poreklo od kneza Bogdana Vojinića, ukazuje na to da je po svemu sudeći vaše poreklo isto. Zato bi bilo jako dobro ako bi ste uradili takav isti test, cena je zanemarljiva u odnosu na to šta dobijate kada dobijete rezultat. Trenutno je mislim i neka akcija testiranja preko srpskog dnk projekta pa je cena i nešto povoljnija, mislim da je oko 7000 din.
https://dnk.poreklo.rs/DNK-projekat/