Pomozite srpskim istoričarima da obave istraživanje u turskim arhivima

9. februar 2014.

komentara: 37

Portal Poreklo poziva sve zainteresovane da pruže podršku i u granicama svojih mogućnosti finansijski pomognu odlazak srpskih istraživača, orjentalista, u turske arhive u Ankari i Istanbulu. Istraživanjem bi bili obuhvaćeni popisi za smederevski sandžak u rasponu od kraja 15. do kraja 18. veka. Prenosimo tekst Saše Rakića, koji je inicijator ovog istraživanja.

staro tusko pismo

Otrgnuti od zaborava

Sakupljajući podatke o porodičnom poreklu i o istorijatu mesta Donji Lajkovac, u kome sam odrastao, susreo sam se sa svojevrsnom kulturom zaborava. Ljudi najčešće ne znaju svoje pretke dalje od dede ili pradede, a ako nisu sačuvane crkvene matične knjige rođenih, venčanih i umrlih, ili nisu podignuti spomenici precima, istraživač se suočava sa nepremostivom preprekom. Čak i kada je sve ovo dostupno, ako istražujete prostore ispod Save i Dunava maksimalno se može stići u period od 1816. do 1840. godine koji obuhvata zbirka aračkih teftera.

Uspevši da rekonstruišem pouzdano istorijat porodice do 1775, a saznavši iz istorijske literature da je sačuvan turski popis iz 1741. godine, koji se čuva u Ankari, pokušao sam da dođem do podataka iz tog popisa kako bih pomerio istorijat porodice dublje u prošlost. U međuvremenu sam od Aleksandra Lome sa Instituta za srpski jezik saznao da se Donji Lajkovac spominje još u vlaškom popisu iz 1528, kao i brojna druga sela za koja se smatralo da su nastala u drugoj polovini 18. veka jer se poimenično ne spominju u Langerovom spisku nastalom na osnovu Austrijskih popisa iz doba austrijske vladavine ovim krajevima od 1717. do 1739. godine.

Tada sam došao na ideju da bi bilo lepo nabaviti turske popise Smederevskog sandžaka. Stoga sam se potrudio da nađem ljude koji znaju da čitaju osmanski turski (turski pisan arapskim pismom uz veliki broj arabizama i persizama). Kako nisam u mogućnosti da sam finansiram čitav projekat pozivam sve zainteresovane ljude dobre volje, koji su u mogućnosti da mi se pridruže u finansiranju ovog projekta.

Smederevski sandžak obuhvata teritoriju koja će početkom XIX veka postati poznata kao Beogradski pašaluk. Kako su preliminarna iščitavanja turskih popisa Smederevskog sandžaka iz prve polovine XVI veka pokazala da većina današnjih naselja pod istim imenom postoji od srednjeg veka do danas moguće je kroz turske popise pratiti naselja i stanovništvo u njima do pred kraj XVIII veka. Osim za profesionalne istoričare ovi popisi su prava dragocenost i za sve ljude koji se bave lokalnom istorijom, hronikama naselja kao i za istraživače porekla porodica. Ovim projektom bi se u Srbiji na jednom mestu našli svi poznati popisi Smederevskog sandžaka.

Ovo je jedinstvena prilika za obnovu izgubljenog istorijskog pamćenja kod Srba kod kojih je vlastiti nemar i viševekovno ropstvo pod Turcima pokidalo kontinuitete plemićkih i porodičnih tradicija i uništilo vlastite pisane dokumente o njima, koje kao da je prekrila svojevrsna zelena trava zaborava. Hajde da probamo da nešto otrgnemo od zaborava!

Inicijator projekta

Saša Rakić, dipl.inž.polj.

*   *   *

PROJEKAT “SNIMANJE OSMANSKIH POPISA SMEDEREVSKOG SANDŽAKA KOJI SE ČUVAJU U ARHIVIMA U ANKARI I ISTANBULU”

Cilj projekta:

Snimanje osmanskih popisa Smederevskog sandžaka koji se čuvaju u arhivima u Ankari i Istanbulu

Mesta istraživanja i snimanja:

Tapu ve Kadastro Genel Müdürlüğü, Kuyud-ı Kadime Arşiviu Ankari je arhiv strogog režima s ograničenim mogućnostima snimanja. Za rad u ovom arhivu potrebne su posebne dozvole za koje se zahtevi podnose u ambasadi Turske, a dobijaju se u roku od 3 meseca.

Prema dosadašnjim saznanjima i zvaničnom katalogu arhiva u njemu se nalaze: sažeti popis iz 1582. (KKA 425), opširni iz 1585. (KKA 421), nedatirani opširni popis iz vremena sultana Murata III (KKA 420), opširni iz 1741. (iz dva dela – KKA 422 i 423) sažeti iz 1741. (KKA 424) i dva nedatirana spahijska popisa, za koje je dr Dušanka Bojanić Lukač smatrala da su iz devedesetih godina 18. veka (KKA 426 i 427). Svi popisi imaju izuzetan značaj za nauku osim sažetog popisa iz 1741. godine, u kome se ponavljaju podaci iz opširnog popisa iz iste godine.

Zbog ograničenja u snimanju od 10 ili 20% po istraživaču, bilo bi nam potrebno više vremena od uobičajenog i pokušali bi da uz pomoć turskih kolega iz Ankare kompletno snimimo navedene popise. Prioritet u snimanju bili bi centralni i zapadni delovi sandžaka.

Başbakanlık Osmanlı Arşiviu Istanbulu je glavni turski arhiv za period Osmanskog carstva u kome se čuvaju desetine miliona dokumenata. Izvršioci projekta su poslednji put radili u ovom arhivu 2012. godine i tom prilikom, između ostalog, snimili i 7 popisa Smederevskog sandžaka. Ograničenja u snimanju skoro da ne postoje, popisi su digitalizovani, a dozvola se dobija za jedan dan.

U istanbulskom arhivu čuva se oko tridesetak popisa Smederevskog sandžaka (opširni, sažeti, vlaški, vojni, harački, ovčarina …), od kojih su dva iz 15., 3-4 s početka 17., a svi ostali iz 16. veka. Popisi važni za snimanje su: vlaški iz 1528. (TT 1011), delovi opširnog popisa iz 1476-78 (TT 16), rajinski popis iz 1528. (TT 978), opširni popis iz 1536. (TT 187), delovi opširnog iz 1572. (TT 517) i harački popis Valjevske nahije iz 1605. godine.

Obaveze finansijera i izvršilaca projekta:

Finansijeri bi po usvajanju projekta položili avans od 20% od navedene sume, a do 1. maja 2014. i preostali iznos.

Izvršioci projekta bi sopstvenim sredstvima finansirali troškove snimanja u arhivima i sve ostale izdatke koji nisu navedeni u projektu, kao i troškove eventualnog produžetka boravka u Turskoj zbog završetka snimanja.

Istraživači mogu da garantuju snimanje samo 80% od navedenih popisa, jer postoji mogućnost da zbog reparacije pojedini popisi ne budu dostupni.

Istraživači će se u jednoj od narednih knjiga popisa Smederevskog sandžaka (u pripremi su dve) zahvaliti poimenično finansijerima ili organizaciji. Finansijeri će dobiti i primerke objavljenih knjiga.

Istraživači će finansijerima besplatno ustupiti stranice snimljenih popisa koje su im potrebne, a ako se radi o većim celinama moći će da ih otkupe po arhivskim cenama, koje su višestruko niže nego u Srbiji. Finansijeri nemaju prava da delove popisa kasnije preprodaju ili objavljuju na sajtu, jer bi to moglo da ugrozi dalja istraživanja u Turskoj. Stoga finansijeri neće moći da otkupe cele deftere.

U slučaju neispunjavanja preuzetih obaveza istraživači su dužni da finansijerima vrate uložena sredstva.

ORGANIZACIJA PROJEKTA:

Svi zainteresovani za finansiranje i učešće u projektu za dodatne informacije mogu se obratiti inicijatoru projekta Saši Rakiću na telefon:+381 (0)63611984

ili na imejl: [email protected]

Sredstva se mogu uplatiti na dinarski tekući račun inicijatora projekta broj računa:

310-6700105956596-69 kod NLB banka a.d. Beograd uz poziv na broj SM-POPIS-TU

Ako se ne sakupi dovoljno novca i ne dođe do realizacije projekta uplaćeni novac biće vraćen finansijerima.

U slučaju da se sakupi više novca od potrebnog, višak novca će biti vraćen finansijerima srazerno njegovom učešću u projektu, ili će biti iskorišćen za prevođenje donetih popisa, o čemu će se, po okončanju projekta, izjasniti svaki finansijer pojedinačno.

DODATAK:

Strana iz turskog kataloga sa svim popisima Smederevskog sandžaka

[one_half]

B. SEMENDtRE LİVASINA AİT DEFTERLER

YERİESKİ NUMARASIYENİ NUMARASIDURUMUSAYFA/VARAKÇEŞİDİHİCRİ TARİHİ
BOA, TD88316Başı eksik, sonu tam754 s.MufassalII. Mehmed
BOA, TD1017135Tam127 s.İcmäl937
BOA, TD255144Tam300 s.Mufassal-Eflakän934
BOA, TD847179Tam714 s.Mufassal943
BOA, TD28187Başı tam, sonu eksik859 s.Mufassal943
BOA, TD1044316Tam747 s.Mufassal967
BOA, TD482330Tam253 s.İcmäl -Mustahfızän968
BOA, TD836429Başı eksik, sonu tam591 s.İcmälKänünï dönemi
BOA, TD1026517Tam755 s.Mufassal980
BOA, TD102827Tam32 s.Mühimmat defteri1099
BOA, TD958978Tam959 s.MufassalKänünï dönemi
BOA, TD6551007Tam549 s.Mufassal922
BOA, TD6001011Tam1043 s.Mufassal-Eflakän934
BOA, TD2961042Başı eksik, sonu tam266 s.İcmäl -MustahfızänTärïhsiz
BOA, MAD5Eksik307 s.Mufassal872
BOA, MAD506Tam45 s.Muhäsebe İcmäl937
BOA, MAD 1249Tam97 s.‘Adet-i ağnäm1000
BOA, MAD1455Tam69 s.Cizye1006
BOA, MAD 1615Tam73 s.Cizye1006
BOA, MAD 14575Tam54 s.Cizye996
BOA, MAD14615Tam54 s.Cizye996
BOA, MAD 14663Tam72Cizye1014
BOA, MAD14774Tam104 s.Cizye1014
BOA, MAD15087Tam98 s.‘Adet-i ağnäm1004
BOA, MAD15180Tam73 s.‘Adet-i ağnäm989
BOA, MAD15248Tam62 s.Cizye1008
BOA, KK323Tam19 s.İcmäl991
KK, KKA2542217 120 v.Mufassal1154
KK, KKA42318 192 v.Mufassal1154
KK, KKA420166 335 v.MufassalIII. Muräd dönemi
KK, KKA421184 338 v.Mufassal993
KK, KKA425240 129 v.İcmäl990
KK, KKA424267 82 v.İcmäl1154
KK, KKA426417 91 v.DerdestTärïhsiz
KK, KKA427418 76 v.DerdestTärïhsiz
[/one_half]

[clear]

Komentari (37)

Odgovorite

37 komentara

  1. Milan Stojić

    Novi donatori za odlazak istoričara u Ankaru – akcija se nastavlja!

    Mihailović Dragan Lazarevac 100 eura
    Rakić Saša Lazarevac 160 eura
    Stojić Milan Beograd 50 eura

    +381698908211
    [email protected]

  2. Ideja je izuzetna i maksimalno je podržavam od sveg srca.
    Ja se inače (takođe amaterski) bavim istorijom našeg naroda i posle 3 godine, zahvaljujući RB Kolubara urađene su stare crkvene knjige mesta Vreoci od 1836-1900 godine i digitalizovane. Pišući o vreocima imao sam prilike da koristim deftere iz turskog doba iz arhiva Srbije kao i iz arhiva grada Beograda, ali ovo što vi predlažete sigurno nedostaje celom kolubarsko-tamnavskom regionu koji je istorijski neraskidivo vezan. Istrajte u akciji a ja šaljem skroman prilog uskoro na Vaš račun.
    PS. Mnogim svojim prijateljima sam prosledio Vaš poziv na akciju preko mejlova i nadam se njihovom odzivu. Puno uspeha u radu i da nam se što pre vratite sa podacima.

  3. Nebojša Mićić

    U organizaciji Društva rodoslovaca, 20. marta u 19 časova u prostorijama biblioteke Milutin Bojić, biće održana prezentacija knjige Borina – prošlost i poreklo stanovništva, autora Nebojše Mićića. Knjiga se sastoji od nekoliko raznorodnih poglavlja, a u jednom od njih su objavljeni detaljni prevodi turskih deftera iz 1528, 1548. i 1604. godine za nahiju Bohorinu. Prevode je uradio istoričar Aleksandar Jakovljević, stručnjak za čitanje osmanlijskih dokumenata, koji će gostovati i govoriti na prezentaciji.
    Pozivam sve zainteresovane za problematiku turskih deftera da se prikljule ovom skupu, kako bi se bolje upoznali sa mukotrpnim putem da se do deftera dođe, i da se obezbedi njihov verodostojan prevod.

  4. Marta i Marija

    A zašto samo Smederevski sandžak? Šta je sa celom Istočnom Srbijom i velikim delom Južne Srbije koje nikad nisu bile u Smederevskom sandžaku (popularno ali netačno poznat kao Beogradski pašaluk)?

    Kakva je to sebičnost u selekciji a ovamo se traži pomoć? 🙁

    • Dejan

      Nažalost nema interesovanja. Ovo je jedino što je do sada objavljeno npr. za severoistočnu Srbiju:

      Turski izvori za bъlgarskata istoriя : seriя XV-XVI / Sofiя : Izd. na BAN, 1966 (popis 1454-79)
      Dušanka Boяnič-Lukač “Vidin i Vidinskiяt sandžak prez 15-16 vek”, izdatelstvo “Nauka i izkustvo”, Sofiя, 1975 g. (popisi 1454/55 i 1560 god.)
      Mešovita građa (Miscellanea) / odgovorni urednik Relja Novaković. – (Građa ; knj. 11) Knj. 2 (1973)
      – Dušanka Bojanić, Fragmenti zbirnog popisa vidinskog sandžaka iz 1466. godine, 5-77, table I-XXV;
      – Dušanka Bojanić, Fragmenti opširnog popisa vidinskog sandžaka iz 1478-81. god., 79-177, table I-XXV;
      – Radmila Tričković, Popis harača Krajine i Ključa za 1153. godine po Hidžri, 193-241, table I-XVIII;
      – Radmila Tričković, Katastarski popis Krajine i Ključa iz 1741. godine, 243-323, table I-XXII.
      Dušanka Bojanić-Lukač: Negotinska Krajina u vreme turske vladavine – na osnovu izvora iz XV i XVI veka / GEM knj. 31-32, Beograd, 1969. (popisi 1530-35 i 1586)
      Dušanka Bojanić-Lukač: Zaječar i Crna Reka u vreme turske vladavine (XV – XVIII vek) / GEM knj. 42, Beograd, 1978. (popisi 1530-35 i 1586)

      • Aleksandar

        Ja sam takođe zainteresovan da pomognem i na taj način dođem do podataka o mojim precima, oblast koja me interesuje je pripadala pljevaljskom, novopazarskom, hercegovačkom sandžaku tj. deo današnje jugozapadne Srbije (prvenstveno me interesuje 20 i 19 vek). Koliko je potrebno obezbediti novčanih sredstava kako bi se organizovalo prikupljanje popisnih materijala u Istanbulu?

  5. Aleksandar

    Interesuje me da li postoji ideja da se prevode samo defteri koji se odnose na smederevski sandžak ili i oni koji se odnose na oblasti Hercegovina, Bosna i dr. širom srpstva. Mene konkretno zanimaju nedatirani vlaški defteri za oblast Hercegovina jer su u toj oblasti upisani moji pretci.

  6. Ne Zaboravimo

    Postovani,

    da li neko mozda ima preveden popis Smederevskog sandžaka iz 1467 – tacnije preveden dio popisa koji se odnosi na teritoriju koja se sada nalazi u Bosni?

    Hvala i pozdrav!

  7. Poštovani dame i gospodo.
    Mi živimo u Ukrajini, u Zaporojie(Zaporozhye).
    Takođe smo angažovani u prodaju i servis industrijskih pumpi.
    http://www.nasosenergo.com.ua
    Apelujemo na vas za pomoć. Mi smo u potrazi za svojim prijateljima, oni
    žive u Srbiji, u Vreotsi (Vreoci). Njihovo ime je Olga Belić i Belić Prvoslav
    (oni pozhelie).
    Imaju sina Aleksu (supruga Snežana) – to su naši prijatelji, i ćerke,
    Dubravka.
    Ne sećam adresu, ali u ovom gradu zna ih sve.
    Pomozite da pronađu svoj telefon ili broj telefona svoje dece, želeli bismo
    da ih kontaktirate.

    Ltd “pumpa-energetska tehnologija”
    Ukrajina, Zaporožьe
    +38 0612 63-15-06
    +38 0617 87-53-31
    +38 050 322-88-30 mob.
    Igor Tarasenko

    «PUMP ENERGO TECHNIKA»
    Ukraine, 69002 Zaporozhye, Krivaya buhta str, 2 of. 204
    Tel. +38 (0612) 63-15-06, Fax. +38 (061) 787-53-31
    e-mail: [email protected] http:nasosenergo.com.ua
    SKYPE: nasosenergo

  8. Boban

    Pozdrav svima
    Nisam jos potpuno istrazio sajt, ali me interesuje sta je sa ovim istrazivanjem u 2017. godini, dokle se stiglo, rezultati itd?

  9. Božidar

    Ljudi, šta bi sa ovom petogodišnjom storijom. Svi se ućutali, ali to ne znači da se nešto ne radi. Malo prozivam glavne aktere da kažu šta imaju. Nije strašno ni ako su odustali. Uostalom, vidim da je i poštovani profesor Miroslav Pavlović ne samo razočaran u defterologiju već je i zaboravio svečano datu izjavu (na ovom sajtu) da će on lično prevesti i objaviti deftere koje ima i sa kojima (na našu ponudu da ih ustupi) kaže da ne trguje. Malo je to grubo profesor izrekao jer se nije radilo ni o kakvoj nedostojnoj trgovinskoj ponudi.

  10. Božidar

    Izgleda da Aehiv Srbije dobavio (u digitalnom obliku) preko 20000 turskih dokumenta ali oni obuhvatajku perjiod do kraja 17. veka. Ti se dokumenti obrađuju odnosnoi sređuju kako bi se mogli koristiti. Međutim, nejasno je šta se 18. vekom, koji je mnogima važniji nego ovi prethodni. Profesor dr Miroslav Pavlović se, pretpostavljam, razočarao u defterologiju tako da ne možemo očekivati da će uraditi nešto više po svojoj svečanoj izjavi (da će prevesti obnarodovati deftere iz 1741. godine) datoj 2014. godine na ovom forumu. Takođe, molio bih da neko napiše u kom dokumentu dr Dušanka Bojanić Lukač spominje spahijske popise iz druge polovine 18. veka ( KKA 226 i 227)