Reči i objašnjenja govora i dijalekta iz Niša i južne Srbije, autora Velibora Mihića Srpskog. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Nišlijski rečnik… za Srbi… A, bogami, i za stranci. Srbi da se opsete, a stranci da gi nauču!
A
Aber – glas, vest
akati se – mlatiti se, gubiti vreme
aknuti – udariti (sa’ ću te aknem u tu glavudžu)
alavužda, alavuždalo – pokvarenjak
alal (halal) – dopušten, zakonit način
alev – crvene, plamene boje
amza – klipan, budala
andrak – đavo
koj’ ti je andrak – koji ti je đavo
arč, arčiti – trošak, trošiti
asurka – rogozina, prostirka od rogozine
ašik – ljubavnik
B
bagatela – jeftinoća
bajagim – tobož
baksuz – nesreća; nesrećan, zlosrećan
banza, bandza – kuče, skitnica (bandzati – skitati)
barabar – jednako, uporedo, zajedno (popio sam barabar s njega)
bataliti – napustiti, ostaviti
bataljen – pokvaren, oštećen
bljuvanje – povraćanje, obično posle mnogo „rakiju“
berićet – plodnost, obilje
boljka – bolest
brgo – brzo
brobinjak (brabinjak) – mrav
buljuk – mnoštvo
budžak – ugao, ćošak, kut
V
vajda – korist
vakela – strog ukor
veresija – poverenje da će dug biti vraćen
vazdandan – ceo dan, vazdan
videlo – svetlo
G
gi – ih, njim (im, njima)
gim – im (njima)
golem nišan – ispit, prstenovanje, prosidba
goč – bubanj
godža – mnogo
grbina – leđa
grojze – grožđe
gu – nju, ju, je (njoj, joj)
D
dembelin – lenština
dert – žalost, bol
dibiduz – sasvim, potpuno
dilber – ljubavnik, dragan
drangulije – sitnice, stvarčice (najčešće krajnje nepotrebne)
dreja, dreška – odeća
droben, droban – sitan
drt, drtav (odrtaveo) – mator (omatoreo)
duvar – zid
Đ
đene-đene – kojekako, prilično
E
ešek – magarac
Ž
žal – žalost, tuga, jad
željka – kornjača
žmiti (džmiti) – gledati pospanih očiju, čkiljiti
Z
zajac – zec
zaobikoliti – zaobići, poći izokola
zatre, zatrt – izgubi, izgubljen
zauška – šamar (k’ ti udarim jednu zaušku)
zadžakati – zalarmiti, zagalamiti
zevzek – ništak, glupak, blebetalo
zem – zemlja
zort – nevolja, teskoba, strah
I
ibrik – sud za vodu, bokal
izlegne – izađe
iskati – tražiti, želeti
iskubati – iščupati
ič – nimalo, ništa
J
jajce – jaje
javašluk – sporost, tromost, bahatost
jutredan, jutre – sutradan, sutra
K
kal – blato
kara-sevdah – težak, očajan ljubavni zanos
keleš – žutokljunac, nezreo
kenja – fizički slaba osoba, seronja
kerefeke – izmotavanja
klisar, klisarin – crkvenjak
kolaj rabota – laka posla (to je lako, bez po muke)
kondrci, kondraci – analne vaši, pundravci (vrpoljiš se k’o da imaš kondraci u dupe)
kočina – svinjac, kokošinjac
kodža – puno, mnogo
krošnja – korpa
kube – peć
kudre, kutre – kuče, štene
kuj, kuga, kume – ko, koga, kome
kup, na kup – skup, skupa, zajedno
kurdeljka, krudeljka – okrunjen klip kukuruza
kurčiti se – praviti se važan
L
lajno – izmet, govno (kod stoke)
lackati – laskati, udvarati se
lezi se – nepristojno se smeje (nemo’ se mlogo leziš, će izedeš jedan ćutek)
lepotija, lepotinja – lepota
lojze – vinograd
lokmaš – izelica, lakomac, onaj ko rado jede na tuđ račun
lošotija – rđav, ružan glas
M
mastika – vrsta jakog alkoholnog pića, rakija
mahala (ma’la) – deo grada, varoši, sela, zaselak
merak – naslada, uživanje, žudnja, čežnja, želja
meraklija – ljubitelj, obožavatelj
močka – mokraća
muda – testisi
mulećar – gotovan
mulećina – nešto što se besplatno dobije (obično kad se neko prišljamči u kafanu i ništa ne plati)
mustaći – brkovi
muftaluk (mufte) – što je besplatno, što se ne plaća, badava, džabe
muftadžija – onaj koji hoće sve badava, ko živi na tuđ račun
N
napudija (napujdija) – oterao, odagnao
našeja – našao
nesam, nesi, ni’e – nisam, nisi, nije
ništak – propalitet, nula od „čovek“
noćuvanje – prenoćište
NJ
njojni – njeni
njuma – nju
O
obitnik – stanovnik
obor – dvorište
oklapina – isto što i mulećina
oknuti – doviknuti, dozvati
onoditi – raditi ono što se u tom trenutku ne može reći ili što govorniku ne pada na pamet
orospija – vidi pod rospija
otoičke (otoč) – malopre, maločas
otoše – odoše, prođoše
odžak – dimnjak
P
panica – zemljana činija za jelo
patlavezi – opet testisi, al’ „malečki“
pelivan – komedijaš
pendžer – prozor
pišman, pišmaniti se – odustajanje, kajanje, predomišljati se
pobrgo – brže, pobrže
pomomak – bolji momak
porta – vrata, vratnice, kapija
potakav – malo bolji
pošeja – pošao
praji, što praji – radi, šta radi
prežmava, predžmava – žmirka, drema, džmije
premenjuvati – preoblačiti se
preripiti – preskočiti
pretreben – čist, očišćen (obično pasulj, žito)
prilegati – priličiti, pristajati
prominuti – proći
pcetište – pseto, psetište, psina
R
rabota – rad
ripčiki – ribice
rospija – žena lošeg vladanja, propalica
rove – glasno plače
S
sad, s’g – sad
sairi se – čudi se
sakati – hteti, tražiti
sas – sa, s
sevdaluk – ljubavna čežnja, strast
sefte, sefteluk – početak, prvi pazar, prvi put
sijas(v)et – mnogo, vrlo mnogo
sirenje – sir
skutati – sakriti (pod skut)
sliza – silazi
sobuvati se – izuvati se
sofra, sovra – trpeza
spaciruvanje (špaciruvanje, špacir, špacirung) – šetnja
sramuvanje – stidljivost, stid
surtuk – mangup, klipan
strvolj – mnogo (nabrao sam strvolj grojze)
T
tamnina – tama
tagaj (tag, t’g) – tad, tada
tarapana – gomila, metež, gužva
teke – te
tepati – tući, biti
tefter – sveska
toprv – istom, prvi put, tek, sad (toprv sam se izbudija – tek što, samo što sam se probudio)
tuj – tu
tunguzija – nedođija
tuč – nešto veoma teško (teško k’o tuč)
Ć
ćata – pisar
ćutek, ćuteci – batina, udarac, štap
ćutuk – panj, klada; fig. glupak
U
ualen, uilan – razmažen
uapiti – uhvatiti, ščepati, ujesti (uapalo me pcetište – ujeo me pas)
ubavo – lepo
ubavinja – lepota
ugursuzl’k – nesreća, zla kob, zla sudbina
F
fajda (vajda) – korist, dobit
ovajdio se – okoristio se
fatiti – uzeti, uhvatiti
fildžan – šoljica za kafu
fukara – sirotinja
fuškija – konjski izmet, balega
H
harč (arč, arčiti) – trošak, trošiti
C
ceniti se – pogoditi se
Č
čador – šator
čair – livada, polje
čaršija – glavna ulica
čavuljiti – sitničariti, zakerati (mnogo ga be čavuljiš)
čerek – četvrt
čivija – fig. lukav, prepreden čovek
čiftati se, čivtati se – ritati se
čorbadžija – gazda, bogataš
čulj, čuljav – bez uha; fig. gluv
čuriti – pušiti
čučuk – mali, malen (Čučuk Stana)
čuruk – težak čovek, baksuz
DŽ
džaba, džabe – jeftino, budzašto
džandrljiv – gotov na svađu
džavkati – tražiti
džululejka – zamlata
džumbus – galama, vašar
Š
šiveti, šiveta – kike, pletenice (šta si pustija tija šiveti – šta si to’lko uras’o)
šiše – boca
šišence – mali sud za rakiju
štur – bežanje, bekstvo, u’vatio šturu
__________
Čudi me da nema ni jedne reči na slovo LJ… Ja sam malo mozgao, ali, nisam uspeo da se setim! Možda previd sastavljača? (primetio V. Ananić)
29. maj 2017. u 08:36
Istorik
Niškiяt govor po sъщestvo e čist zapadnobъlgarski dialekt! Cяla sъvr. Юžna Sъrbiя e okupirana ot sъrbite v 1878 g. Naselenieto do togava e bilo bъlgarsko, sled koeto črez mnogo nasilie e bilo asimilirano i dnes veče se smяtate za sъrbi!
28. avgust 2017. u 14:42
Kole
Ajde, bre, Bulgari više! Ako smo vaši, što nas klaste, vešaste i paliste? A koj ste pa vi? Poazijaćeni Srbi! Jedini narod slovenski koji u ranom srednjem veku imađaše ime na jugu Jevrope behu Srbi, a vi postaste Bugari kada vas Azijati iz Povoložja kao savez srpskih plemena (koji zbog stalnih zađevica nije bio kadar napraviti jedinstvenu državu), pokoriše. Umesto srpskog imena vi primiste bugarsko,ali osvajačima naš stari jezik nametnuste. I tako postaste Srbi azijatskog imena koje vas kao prokletstvo prati kroz istoriju, navodeći vas, na bratomržnju i bratoubistvo, uz pomoć Zapada čitav 20. vek!
29. avgust 2017. u 08:24
Nebojša Babić
Kakva shizofrenija: Srbi su 1878. godine okupirali Južnu Srbiju u kojoj su živeli Bugari 🙂
Pa, ako su tu živeli Bugari, što onda nije bila Zapadna Bugarska, nego Južna Srbija!!!?