Poreklo stanovništva sela Mutanj, opština Gornji Milanovac. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Mutanj se nalazi na zapadnoj strani brda Straževica i kosama što se od nje na tu stranu pružaju. Ove su kose razdvojene dubodolinama dvaju povećih potoka: Dobrokovca i Velikog Potoka, koji izviru iz Straževice, i pošto se sastanu, čine Cerovačku Reku. Seoske kuće leže visoko u strani Straževice, a ispod njih, na kosama, je seoski potes.
Izvori.
Najglavniji izvori su: Obradova Voda, Kunovac, Česmica, Studenac, izvor pod bregom Ćavom, Dobrokovac (izvor istoimenog potoka) i drugi neznatniji.
Zemlje i šume.
Zemlje za obrađivanje je vrlo malo između kuća, a mnogo je većim delom u potesu, na jugo-zapadnom kraju sela oko Velikog Potoka, na mestima Grovištu i Kršu.
Zemlja je srednje rodnosti, otprilike kao u Zagrađu.
Zajednička seoska šuma je Zovljak u Straževici, gde preovlađuje bukova, a posle ima najviše hrastove gore.
Tip sela.
Selo je razbijenog, starovlaškog tipa. Kako je malo, zaseoci se ne razlikuju, nego je jednostavno.
U selu ima 41 kuća.
Ime selu.
Priča se da se selo ovako prozvalo po tome što se voda u Velikom Potoku i Dobrokovcu često zamuti.
Poreklo stanovništva.
Sve je seosko stanovništvo doseljeno za vreme Prvog ustanka od Novog Pazara, Sjenice i jugo-zapadne granice Užičkog okruga.
U selu su:
-Dmitrovići, doseljenici iz Suvodola kod Novog Pazara za vreme Kara-Đorđevo, slave Nikoljdan.
-Maksimovići, takođe doseljeni iz Suvodola kad i Dmitrovići, slave Mratindan.
-Ljubisavljevići, doseljeni iz Sjenice, slave Đurđevdan.
-Tošići, doseljeni „od Javora prema Sjenici, sa granice Užičkog okruga“, slave Nikoljdan.
-Rajčići su odakle i Tošići, sleve Nikoljdan.
-Ivanovići, doseljeni „sa granice Užičkog okruga prema Novoj Varoši“, slave Nikoljdan.
-Jovanovići su odakle i Ivanovići, slave Alimpijevdan.
Seoska zavetina je Treći dan Duhova – Treće Trojice.
IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
29. maj 2013. u 22:42
MajaS
Selo je postalo cuveno u citavom svetu nakon sto je multimedijalni-avangardni umetnik Ivan Jakovljevic, alijas Ivo Car, izgradio natpis “Srpski Holivud” na obroncima brda Strazevica, koji je vidljiv sa obliznje ibarske magistrale. Natpis je izgradjen krajem 2007. godine.