Poreklo prezimena, selo Bratač (Nevesinje)

16. maja 2013.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Bratač, opština Nevesinje. Priredio saradnik portala Poreklo prof. Nikola Vladov Laketa.

Hercegovačko selo Bratač nalazi se na lijevoj obali rijeke Zalomke na izlazu iz kanjona u ravno Nevesinjsko polje. Selo je smješteno na jednoj kraškoj zaravni na istočnoj strani kraškog Nevesinjskog polja u prisojnoj strani pružajući se u pravcu sjeverozapad-sjeveroistok. Otvoreno je prema prema sjevernim vjetrovima koji duvaju kroz Nevesinjsko polje između planina Crvanja i Veleži.

Vodu piju sa dvije česme Brijesta i Crvenika. Imaju dosta bunara i čatrnja. Stoku poje na rijeci Zalomci i Ogrdači. Iznad sela su pašnjaci koji se nalaze u planini Svinjac. Većina obradive zemlje nalazi se u najplodnijem dijelu Nevesinjskog polja koji se zove Bratački lug, nekada glavna žitnica više okolnih sela. Bratčki lug je dio Nevesinjskog polja između sela Bratač i rijeke Zalomke koja zmijoliko vijuga i meandrira kroz Nevesinjsko polje. To je mali raj koji je Bog podario nevesinjskom kraju i selu Bratač. Gotovo svake godine u mjesecima oktobru i novembru kad počne sezona kiša i velikih padavina rijeka Zalomka nabuja,nadođe,izlije se iz svoga korita i poplavi Bratački lug donoseći sa sobom dosta plodnog mulja na plodne oranice. Bratački lug je i carstvo ptica močvarica divljih patki i guski. U vodama Zalomke oko Ogrdače nalazi se nešto riba potočne i kalifornijske pastrmke. Ovo je pravi raj za lovce i ribolovce.

Selo Bratač dobilo je ime po vojvodi Lazaru Bratačaninu koji je zajedno sa vojvodom Koleškom išao u boj na Kosovo na Vidovdan 28. juna 1389. godine. Tamo su se hrabro borili, teško ranjeni došli su do sela Slivalja i tu su preminuli od posledica ranjavanja. Njihova dva groba i danas se nalaze u slivskom zaseoku Neanovići. Selo Bratač dijeli na tri dijela: Donje, Srednje i Gornje Bratače. Selo je veoma staro, kao naselje nastalo je u antici. Ima ostataka materijarlne kulture: gomila, starih gradova, starih grobalja, stećaka i sve se to nalazi ispod sela. Najpoznatiji lokalitet iz antike je Bratački Gradac ili Hercegovo guvno koje se nalazi na lijevoj obali Zalomke ispod sela Bratač.

Nasuprot Bratačkom Gradcu preko rijeke Zalomke nalazi se Kifljanski Gradac. Ova dva utvrđena grada čuvala su i kontrolisala most na Drenoviku i puteve koji su vodili sa zapada Nevesinjskog polja na istok preko Kifina Sela i Bratača na Zalom. Drugi važan put ”unski put” vodio je sa juga iz Nevesinjskog polja preko mosta Ovčiji brod na Zalom. Austro-Ugarskom gradnjom ceste Nevesinje-Gacko preko Kifina Sela i dolinom rijeke Zalomke krajem 19 vijeka, sela Bratač i Zalom gube svoj raniji tranzitni značaj.

Bratački Gradac bio je utvrđeno praistorijsko i rimsko naselje smješteno na raskrsnici važnih puteva sa fortifikacijskim objektima i utvrđenjima. Neka manja arheološka istraživanja radio je na Bratačkom Gradcu Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Mostara pod rukovostvom prof. Zelenike. Godine 1978. prof. Zelenika pronašao je rimske fibule, komade keramike, željezno koplje itd. Skicirao je mamutske zidine Bratačkog Gradca. Na veliku žalost zbog hroničnog nedostatka sredstava obustavljeni su svi arheološki radovi na ovome lokalitetu. O značaju ovog lokaliteta Bratačkog Gradca govori i narodno predanje i legenda, koja veli da se tu nalazilo Hercegovo guvno, a u blizini njega i vjetrenjače kao energetska snaga za poljoprivredne radove. Ovo predanje može biti tačno s obzirom na konfiguraciju terena i izloženosti vazdušnim strijanjima ovog dijela Nevesinjskog polja.

NEVESINJSKA OLIMPIJADA

Gotovo vijek i po svake godine održavaju se tradicionalne Konjske trke na Bratačkom lugu koji je udaljen 5 km od grada Nevesinja. Tu se okupi veliki broj gledalaca čak do 30 hiljada iz bivše Jugoslavije i svijeta. Prema narodnom predanju i tradiciji prve konjske trke održane se u čast ustanka Nevesinjska puška 1875 godine. Od tada pa sve do danas trke se održavaju svake godine. Nisu održavane za vrijeme ratova. Najvjerovatnije neće biti održane ni ove 2020. godine zbog svjetske epidemije kororone (Kovid 2019). Ova sportska manifestacija starija je od modernih Olimpijskih igara koje su obnovljene 1896. godine.
U avgustu mjesecu kad narod sradi ljetinu: pokosi sijeno, ovrše žito, organizuju se tradicionalna Nevesinjka olimpijada sportska manifestacija trka konja u tri trke: mali, srednji i veliki konji. Pored trke konja organizuju se razna atletska takmičenja koja privlače mnoge takmičare i gledaoce. Atraktivna su takmičenja i trčanja u džaku, trka sa jajetom u kašici, penjanje na lojem namazan stub i skakanje na mješinu. Tu su još takmičenja u bacanju kamena s ramena.
Opština Nevesinje vodi akciju da se ova manifestacija stavi na Uneskovu listu svjetske nematerijalne kulturene baštine.

STARI KAMENI MOST OVČIJI BROD

U ataru sela Bratač nalazi se stari kameni most Ovčiji brod, tako nazvan po mnogobrojnim stadima ovaca koje su prelazile preko ovog mosta. Od davnina stanovništvo Hercegovine tradicionalno se bavilo stočarstvom uzgojem ovaca, koza, goveda i konja. Stočari iz donje niske Hercegovine iz doline rijeke Neretve iz humnine, izgonili su svoju stoku na ljetnu pašu u gornju visoku Hercegovinu na planine: Velež, Crvanj, Morine, Zelengoru, Treskavicu i Bjelašnicu na domak Sarajeva. Naravno da su i lokalni selaci iz okolnih sela pregonili svoju stoku preko ovog mosta na pašu u Bratački lug.
Most se sastoji od tri luka nejednake veličine, kao da se ovaj most i njegov graditelj prilagođavao teškom kraškom terenu. Nema dokumenata o gradnji mosta i o njegovoj starosti.
Postoje podaci da je most nekoliko puta obnavljan poslije poplava i ratova koji su rušili most. Obnavlja su ga Turci, Austrijanci 1883. godine i jugoslovenska vlast poslije Drugog svjetskog rata, jer su Nijemci u ratu minirali most. Most je danas u veoma teškom i jadnom stanju. Prijeti mu opasnost od rušenja ako se nešto hitno ne poduzme na njegovom renoviranju i obnovi. Preko ovog mosta prelazile su sve osvajačke vojske: krstaši, turska, austijska, njemačka i na kraju NATO vojska koja je preko mosta pregonila tenkove u u poslednjem ratu 1992-1995 i teško ga oštetila.
Preko mosta Ovčiji brod prešla je krstaška vojska tulskog grofa Rajmonda koja je išla kroz Dalmaciju, Humsku zemlju (Hercegovinu) u zimu 1096-1097. godine, i dalje prema Draču, Skadru, Carigradu i Jerusalimu kao glavnom cilju i oslobođenju Hristovog groba od Arabljana. Krstši na svome putu nisu obavještavali lokalno stanovništvo pa su na svome putovanju nailazili na mnogobrojne neprilike.

”Krstaški opis prikazuje Srbe i Hrvate tih zemalja kao vrlo surove i grabljive ljude, a zemlju im kao gorovitu i brdovitu, s velikim rekama (Krka, Cetina, Neretva) slabo obrađenu i malo nastanjenu, čije se stanovništvo uglavnom bavi stočarstvom. U primorskim gradovima stanuju Romani s latinskim jezikom u unutrašnjosti su Sloveni,”habitum barborum”. Ne znajući svrhu te vojske, tako velike, stanovnici su bježali ispred njih u svoje gore ”kao divlje životinje”, ne hoteći krstašima činiti nikakvih usluga, ni kao vođe kroz klance, ni prodajuću im namirnice. Ali su stalno napadali pozadinu, isto kao i odvojene pojedince i manje grupe. Za osvetu i da zastraše druge krstaši su sekli uhvaćenim Slovenima ruke, noge ili noseve ili kopali im oči, i time ih ogrčavali još više. Tako je teški put krstaša kroz neznane klance vodio 40 dana, dok nisu najposlije došli do Skadra, gdje se nađoše s kraljem Bodinom. Ovaj ih je primio vrlo lepo i pobratimio se čak s grofom Rajmondom”. ( Dr. Vladimir Ćorović, Historija Bosne,Banja Luka,Beograd 1999. str.153-4).

STANOVNIŠTVO SELA BRATAČ

U selu Bratač žive sledeće srpske porodice: Radović, Ratković, Glogovac, Govedarica, Jaredić, Marić, Samardžić, Grahovac, Terzić, Kljajić, Andrić, Vilić, Gušić i Šešlija. Pored ovih srpskih porodica u selu Bratač živi muslimanska porodica Muratspahić.
1. RADOVIĆI, starinom potiču iz Kuča u Crnoj Gori, zbog ubistva i krvne osvete pobjegli su iz Kuča u Riđane kod Nikšića. Zbog sličnog ubistva prije 300 godina došli u selo Bratač i tu žive i danas i u rasijanju,slave Nikoljdan.
Iz porodice Radović iz sela Bratač potiče čuveni pop Petar Radović (1829-1906) vojvoda nevesinjski u ustanku Nevesinjska puška 1875.godine. Učesnik je kasnijeg ustanka Druga nevesinjska puška ili Uloški ustanak 1882. godine.
2. RATKOVIĆI, su došli u Bratač nešto poslije Radovića iz Gacka, slave Nikoljdan. Iz Bratača neki Ratkovići prešli u selo Batkoviće, Ratkovića ima i u selu Kolešku zaseok Gaj ili Donje Selo.
3. GLOGOVCI, su prije 200 došli iz bilećkeog sela Miruše u Bratač, slave Đurđevdan.
4. GOVEDARICE, su došla iz Gacka prije 200 godina, naseli se na imanje starog popa Govedarice koji je živio u selu Bratač, slave Nikoljdan. Govedarica ima u Kifinu Selu i Krekovima i jedna su porodica.
5. JAREDIĆI, su došli prije 200 godina iz sela Šehovina kod Nevesinja iz nepoznatog razloga u Bratač, slave Aranđelovdan.
6. MARIĆI, su došli iz Banjana iz sela Dubočaka,slave Jovanjdan.
7. SAMARDŽIĆI, su došli iz sela Rogova na planoj kod Bileće, slave Đurđevdan. Prvo su došli na Zalom a sa Zaloma dolaze u Bratač. Iz ove porodice potiče vojvoda ”Petar (Đorđa) Samardžić (1891-1948). Između dva rata bio je istaknuti član Zemljoradničke stranke. On je bio jedan od organizatora junskog ustanka srpskog naroda u Hercegovini 1941. godine. U toku rata proglašen za vojvodu, bio je veliki zaštitnik čitavog naroda u Nevesinjskom srezu. Dugo se vješto skrivao od progona zloglasne OZNE. Opkoljen od strane progonitelja izvršio samoubistvo u januaru 1948. godine”. (Lazarević).
8. GRAOVCI (Grahovci), su starinom porijeklom sa Graova.
u Crnoj Gori, ovdje su došli iz sela Batkovića, slave Vartolomijev dan, prislužuju Trojičindan.
9. GUŠIĆI, su starinnom Crnogorci,ovde su došli sa Rogača, jedno vrijeme živjeli u Površi, u Bratač su došli prije 180 godina, slave Đurđevdan.
Iz ove porodice potiče čuveni junak iz poslednjeg odbambenog otadžbinskog rata (1992-1995) pukovnik Novica Gušić komandant Nevesinjskog korpusa na Mostarsko-Nevesinjskom ratištu.
10. TERZIĆI, starinnom potiču iz bilećkeog sreza. U Bratač su došli iz obližnjeg sela Budisavlja, slave Aranđelovdan.
11. KLJAJIĆI, su prije 150 godina došli sa Zaloma u Bratač, slave Nikoljdan.
12. ANDIĆI, su starosjedioci u Nevesinju,u Bratač su došli iz Koleška, slave Jovanjdan, prislužuju Aranđelovdan.
13. VILIĆI su došli iz sela Gračanica u Gacku u Bratač,jedna kuća u selu Gornji Bratač, slave Nikoljdan. Od Vilića u Gračanici Gacku potiče muslimanska porodica Krvavac.
14. ŠEŠLIJA, porodica došla u Donji Bratač u 19. vijeku iz sela Rudine kod Bileće, slave Lučindan.
15. MURATSPAHIĆ, veoma stara muslimanska porodica, davno došli iz Kolašina u selo Bratač.
16. LAKETA, prapredak porodice Petar Laketa prije 300 godina došao iz Crne Gore u Bratač i naselio se kod vrela Crvenik. Pod pritiskom lokalnih muslimanskih porodica morao se iseliti i doći u selo Plužine gdje i danas žive, slave Jovanjdan.

Iz bratačkih porodica Radović, Govedarica, Glogovac i Šešlija bilo je tradicionalno nekoliko srpskih sveštenika od kojih je bio najpoznatiji pop vojvoda Petar Radović (1827-1907) sahranjen pored crkve Sv. Trojica na Drenoviku u Kifinu Selu. Bratače je u novije vrijeme u 19. i 20. vijeku dalo dosta istaknutih ljudi: ustanika, vojskovođa i intelektualaca iz svih ovlasti života i rada, kao što su svako najpoznatiji: Vojvoda pop Petar Đokov Radović (1832-1907), četnički Vojvoda Petar Đorđa Samardžić (1891-1948) i pukovnik Novica Novice Gušić (1941-2020).

Petar Đokov Radović (1832-1907) bio je svještenik Srpske pravoslavne crkve. Bio je jedan od vođa ustanka Nevesinjska puška 1875. godine. U istorijskoj literaturi poznat je pod imenom Vojvoda pop Petar Radović. Rođen je u selu Bratač kod Nevesinja u poznatoj srpskoj porodici Radović 1832, a umro je 1907. godine, sahranjen je na groblju kod crkve na Drenoviku u Kifinu Selu. Vojvodsko zvanje dobio je od crnogorskog kneza Nikole 1876. godine. Takođe je bio jedan od vođa kasnijeg Uloškog ustanka 1882. godine. Austrijske vlasti su ga pomilovale i dozvolili su mu povratak u selo Bratač gdje je i umro i sahranjen je kod crkve na Drenoviku.
Na spomeniku piše: ”Vječno počivalište tijela pokojnog Petra Đ. Radovića, vojvoda Nevesinjski u ustanku g.1875, 1876, 1877. i ustanku 1881. i 1882. rođen 1829, umro 17. marta 1907. Vječna mu pamjat”.
Vojvoda: ”Petar Đorđa Samardžić, rođen 1891 u selu Gornji Bratač kod Nevesinja. Pre rata istaknuti funkcioner Zemljoradničke stranke. Jedan od organizatora ustanka u Hercegovini. Komandant nevesinjskog sreza. Proglašen je za vojvodu. Veliki zaštitnik naroda. Posle rata krio se do januara 1948. kada je otkriven od Ozne izvršio samoubistvo”.
Ratni dnevnik, poručnika Miloja Lazarevića, str. 64.Bed,2013.

Pukovnik Novica Novice Gušić, rođen je u selu Bratač 27. septembra 1941 godine, kao blizanac sa bratom Tomislavom. Obojica rođeni su poslije smrti oca Novice koji je poginuo u prvim danima junskog ustanka u Nevesinju protiv ustaške vlasti u junu 1941. godine. Umro je u Beogradu 2020. godine. Sahranjen je uz velike počasti naroda Nevesinja, Hercegovine i vojske u groblju kod crkve Svete Trojice na Drenoviku u Kifinom Selu. Bio je komandant Desete motorizovane brigade. Tokom odbrambenog otadžbinskog rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 godine, Novica Gušić dao je veliki doprinos u odbrani Nevesinja i Hercegovine, posebno u Prvoj 1992. i Drugoj 1994. Mitrovdanskoj ofanzivi. Penzionisan je u avgustu 1994. godine. Poslije penzionisanja živio je u Beogradu do smrti 2020. godine.
Selo Bratač kao i mnoga hercegovačka sela zahvatio je proces opadanja i propadalja sela i masovni odlazak stanovništva u potrazi za boljim i lakšim životom. Danas stanovnici Bratača žive u dijaspori širom svijeta.

AUTOR: Prof. Nikola Vladov Laketa

*

Poreklo stanovništva sela Bratačkod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Na krševitoj, terasastoj zaravni istočne ivice Nevesinjskog Polja, lijevo od ulaza Zalomčice u Nevesinjsko Polje. Selo u prisoju, izduženo u pravcu SZ-JI, otvoreno sjevernim vjetrovima.

Trećina seljaka potpuno slobodni, ostali dio čine kmetovi, od kojih svaki ima po nešto svoje zemlje. Age su građani nevesinjski.

U donjem Brataču veoma krševito zemljište i selo dobiva razređen tip, u gornjemu prevlađuju veće vrtače, i zato je selo na manje rupe razbijeno.

O postanku imena sela nije ništa poznato. Po seoskom pričanju selo vrlo staro. U vrijeme kosovske bitke u Brataču je, vele, živio Lazar Bratačanin, koji je poginuo na polju Kosovu.

Osim gomila i gradina, nema osobitih starina oko sela.

  • Najstarija porodica su RADOVIĆI, starinom su iz Kuča, tu su ubili agu, pa su pobjegli u Riđane, pa su i tu ubili agu i onda je, prije 200 godina, doselio Rade u ovo selo. Slave Nikoljdan.
  • RATKOVIĆI odmah iza Radovića doselili odnekle iz Gacka. Slave Nikoljdan.
  • GLOGOVCI su prije 100 godina zbog nepoznata uzroka doselili iz Miruša (Rudine). Slave Đurđevdan.
  • GOVEDARICA je došao ovdje poslije kuge (oko 90 godina) na mjesto starog popa s Mioljača u Gacku. Slavi Nikoljdan.
  • JAREDIĆ je došao sa Šehovine zbog nepoznata uzroka prije 70 godina. Slavi Aranđelovdan.
  • MARIĆ je došao iz Banjana iz slea Dubočaka. Slavi Jovanjdan.
  • SAMARDŽIĆI su iz Rogova na Planoj, stajalu su na Zalomu, pa su prešli prije 50 do 60 godina. Slave Đurđevdan.
  • GRAOVCI su starinom iz Graova, ovdje su došli iz Batkovića. Slave ”Vratolomijevdan”, a prislužuju Trojičindan (op. A.M. – ”Vratolomijevdan” je Slava Sv. Vartolomej i Varnava).
  • GUŠIĆI su starinom Prigorci, stali su negdje u Površi, ovdje su prije 60 godina došli s Rogača u općini lukovačkoj. Slave Đurđevdan.
  • TERZIĆI su starinom iz bilećskog kotara, ovdje su došli iz Budisavlja. Slave Aranđelovdan.
  • KLJAJIĆ je prije 30 godina došao sa Zaloma. Slavi Nikoljdan.
  • ANDRIĆI su odavno u Nevesinju, ovde su došli s Koleške. Slave Jovanjdan, prislužuju Aranđelovdan.
  • MURATSPAHIĆ Musliman veoma davno došao iz Kolašina.
  • ŠEŠLIJA je doselio u 19. vijeku iz Rudina, iz Bileće. Slavi Lučindan.

 

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Bratacanin

    ”Osim gomila i gradina, nema osobitih starina oko sela….”Autor ocigledno nije cuo za ”Ovci Brod”,i na gomile stecaka po tom selu…. i porodice,Golijanin,Bogdanovic,Kljajic…

  2. Srba

    Moje poreklo je od RATKOVIĆA (Bratač – Nevesinje). Slava NIKOLJDAN.