Poreklo stanovništva sela Milorci, opština Ub. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Milorci su na Joševici, s leve strane Tamnave, ravno selo s kućama rasturenim na sve strane po ravnici. Milorci su raselica susedne Crvene Jabuke.
U Vukovim haračkim tefterima od 80 današnjih selove oblasti pominju se 76 naseljenih mesta uz dve varošice, koje Vuk naziva kasabama. Kod Vuka je u spisku sela Breskva (sada Breska, zaseok Urovaca, op. Milodan), koje danas nema i nedostaju još sela: Vukićevica, Gunjevac, Milorci, Stepanje, Stublenica, Trnjaci i Hrvati (sada Rvati, op. Milodan)
Srpska imena sela, koja su postala od prezimena razrođenih porodica, ili muških i ženskih imena i nadimaka su, između ostalih, i selo Milorci.
Porodične tradicije nisu se kod svih porodica očuvale. Doseljenici iz Nikšićke Župe, srodnici znamenitih valjevskih kuća krajem 18 i u početku 19. veka znaju se, ma u kom selu i ma u kom se stepenu srodstva nalazili, a vidi se da su dugo između sebe održavali rodbinske veze, koje su danas sasvim presta Šajinovići u Zvečkoj, Grabovcu i Urovcima, Pušići u Grabovcu, Đurići u Crvenoj Jabuci u i Milorcima (nema ih u spisku familija i Milorcima, samo u Crvenoj Jabuci, op. Milodan), Đotunovići na Ušću, Pejići u Dokmiru i Tvrdojevcu, Nešovići u Vrhovinama, Vukomanovići u Murgašu i Gunjevcu, Milakovići u Crniljevu i Petrovići u Bukoru pored drugih znaju da su iz Dragovoljića u Nikšićkoj Župi i od iste porodice.
Poreklo familija-prezimena sela Milorci
Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:
-Babići, posle 1827. godine, Banjaluka, Lazarevdan.
-Božunovići, posle 1827. godine, Srem, Nikoljdan, doseljen kao nadničar.
-Vasiljevići, posle 1827. godine, Sitarice u Pogorini, Aranđelovdan.
-Živanovići, druga polovina 18. veka, Miličinica u Podgorini, Đurđic.
-Ivanovići, druga polovina 18. veka, Brezovice u Podgorini, Miholjdan.
-Jovanovići, druga polovina 18. veka, Miličinica u Podgorini, Sv Petar Cetinjski.
-Joksimovići*, druga polovina 18. veka, susedna Crvena Jabuka, Đurđevdan.
*Joksimovići u Milorcima su od jabučkih Đorđevića, ranije iz Drobnjaka.
-Krsmanovići, posle 1827. godine, Azbukovica, Đurđic.
-Maksimovići i Uroševići. Videti Uroševići i Maksimovići.
-Mirkovići, posle 1827. godine, Štrpci-Stari Vlah, Lučindan.
-Mitrovići, druga polovina 18. veka, Crvena Jabuka, Nikoljdan.
-Petronići, druga polovina 18. veka, Miličinica u Podgorini, Stevanjdan.
-Radovanovići, posle 1827. godine, Pričević u Podgorini, Nikoljdan.
-Uroševići* i Maksimovići, druga polovina 18. veka, Crvena Jabuka, Sv. Vrači.
*Uroševići ovog sela su od crvenojabučkih i joševačkih Velimirovića i smatraju se kao osnivači sela Miloraca, upravo oni su prvo prešli na atar ovog sela i odvojili se od Crvene Jabuke.
IZVOR: Ljubomir Ljuba Pavlović „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
11. februar 2014. u 17:44
DRAGAN JOVANOVIC
JOVANOVICI U MILORCIMA SLAVE SVETOG LUKU,MISLIM DA JE GRESKA U PITANJU!