Digitalizovana knjiga: Šematizam Mitropolije dabro-bosanske za godinu 1882.

15. novembar 2012.

komentara: 41

Portal Poreklo, zahvaljujući našem saradniku Miloradu Bogdanoviću, objavljuje vredan dokument – Šematizam pravoslavne Mitropolije i Arhidijeceze dabro-bosanske iz 1882. godine, u kojem se pominju mnogobrojna srpska prezimena iz Bosne.

NAPOMENA: Dokument je u PDF formatu.

Kliknite na link:

Šematizam Mitropolije dabro-bosanske za godinu 1882.

Komentari (41)

Odgovorite

41 komentara

  1. Milorad Bogdanović

    Ovaj vrijedan poklon dobio sam od profesora Miroslava Grbića, velikog Srđevdanca, 2008 godine. Sada, ovaj vrijedan poklon, dijelim sa drugima.

    • Poštovani Milorade , u ovom Šematizmu u parohiji Kulen Vakufskoj ( kod Bihaća ),1882 godine ne spominju se moji Jokići ( sa krsnom slavom Sv Jovan ),što znači da ih nije ni bilo tad tu.Jokići u Kulen Vakufu ( Bihać ) su naseljeni poslije 1882 g.ali jedna zanimljivost da je te 1882 godine paroh kulenvakufski bio izvjesni BOŽO JOKIĆ ,koji je možda moje Jokiće i doveo tu ? Inače znamo da smo došli iz Dalmacije al ne znamo iz kojeg mjesta tačno,mnogo smo stradali od ustaša 41-ve pa se predanje poslije izgubilo.Ali volio bi znati odakle su moji Jokići ( krsna slava Sv Jovan ), doselili u Kulen Vakuf ,opština Bihać ? pozdrav

      • Milorad Bogdanović

        Milane,
        pogledaj našu digitalnu biblioteku http://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-poreklo/, gdje je i Srbi iz Dalmacije, možda dođeš do nekih novih saznanja.

        • A gdje bi mogao doći do Šematizma Mitropolije Dabro-bosanske za 1886 godinu ?

          • Milorad Bogdanović

            Za sada neznam da li se u elektronskoj formi može igdje pronaći drugi šematizam d/b osim ovoga, koga sam na poklon dobio od mog velikog prijatelja Miroslava Grbića.

            Posjedujem Prvi šematizam banjalučko-bihaćki za 1901 godinu, i vjerujem da će kolega Jovica ubrzo postaviti u našu elek. biblioteku, ali ovdje se ne spominju prezimena i slave kao u d/b za 1882.

      • Milos

        Pozdrav! Jokića sa slavom Sv. Jovana ima u Erveniku i u Zaton kod Obrovca u sjevernoj Dalmaciji i iz oba mjesta je bilo familija Jokić koje su se oko 1880-1890. iselile u Bosnu, i to u kraj grmečki, oko Petrovca, Sanskog Mosta i okolice. Vrlo je vjerovatno da su i Vaši jedni od tih porodica. Jokića ima i u obližnjim selima Popovići i Buković kraj Benkovca, koji su potomci doseljenika iz gore navedenih sela.

        • Da vjerovatno da jesu i moji od tih Jokića.S tim ja bi volio znati kako mogu da istražim iz kog tačno sela su moji Jokići došli u okolinu Kulen Vakufa ? Poznata su mi sva mjesta što ste naveli da u njima ima Jokića sa krsnom slavom Sv.Jovan.Zamoliću vas da mi se javite na mejl , da razmjenimo koju poruku Miloše .

          Moj mejl je : [email protected]

          Srdačan pozdrav ,
          Očekujem vašu poruku .

    • Dragoslav

      Zdravo Milorade,
      zainteresovan sam za istraživanje svoga porijekla i stoga bi mi veoma koristilo digitalno izdanje Šematizma iz 1882. godine ali ne mogu da ga dovučem.
      Je li postoji neki način osim klika na link, pošto to kod mene ne radi?

  2. Djordje

    Ja se prezivam Kočić i živim na Rebrovcu u Banja Luci. Slava moje porodice je Sv. Jovan Krstitelj
    Iz prica svoga oca i djeda znam da smo na Rebrovcu vec 130 godina, dalje ne znamo.
    Medutim, iz Knjige Djordja Janjatovica „Prezimena Srba u Bosni“ od 1882. godine vidim da u tom popisu se ne spominju Kočići na Rebrovcu koji slave Sv. Jovana Krstitelja,
    vec prezime Kodžić sa tom slavom . Interesuje me imate li kakve podatke o mom prezimenu, da li su moji preci dosli na Rebrovac pa se tu „priženili“ i otkud to mjenjanje prezimena.
    I jos nesto, u mom okruzenju nalaze se jos 2 kuce Kočića za koje je djed govorio da nismo u srodstvu a slave istu slavu kao i mi .
    Hvala !

  3. Pitao sam za poreklu Tepića koji su živjeli u Glamoču. U Međuvremenu Saznao sam da potiču iz Kozice kod Sanskog Mosta. Ne bi se reklo da su i ut starosjedioci jer se nisu puno namnožili. Ako nisu starosjedioci da li ima traga od kuda su doselili.

    • Milorad Bogdanović

      Nikola,
      ne mora da znači ako ih nema i ako nisu u velikom broju, pa da posumljaš da “otalen nisu”. Samo malo dalje od Kozice u selu Jelićka i Slavićka od 1882 godine 26 prezimena je “nestalo”, a ostavili su iza sebe imena svoje: Slavići, sada selo Slavićka; Perići, Perića vis; Jankovići, Jankovića strana; Marić, Marića glavica; Popovići, Popovića brdo itd.
      I još nešto Nikola. Pretpostavljam da je Nikoljdan slava Tepića za koje se interesuješ, pošto spominješ Tepiće iz Kozice, gdje Nikoljdan još slave samo Tepići u parohiji Osinja u protop.tešanjski. U ovome “Šematizmu dabrobosanskom” za 1882 godinu (koji je gore dostupan svima) Tepići slave sedam različiti slava. Npr. u Glamoču-varoš, koga spominješ, ne slave istu slavu kao i u Kozici, nego Đurđevdan, kao i u parohiji Brekinja (Dubica), itd.
      Nije to baš tako lako doći do saznanja o davnom porjeklu korijena svoga. Bolje je sačuvati i ono malo što imaš, da znaš, nego “zabasrljati” pa sve “uprskati”.
      Iskrene ti pozdrave upućujem sa željom da uspiješ u svojim namjerama.

  4. Milan Vidakovic

    Postovani u ovoj knjizi sam pronasao neki trag koi me usmerava na istu pricu o mome poreklu koju znam iz nekakvih prepricavanja ali o tome cu drugi put. dali mi neko moze da pomogne da proveri u originalnoj knjizi na strani 91 gde se govori o krsnim slavama porodica u Strpcima Republika Srpska,spominju se BAJANIC,VIJACIC I STAKIC. Mislim da je slovna greska prilikom prepisa trebalo bi biti BOJANIC,VUJACIC I STIKIC
    Ako su moje tvrdnje tacne mislim da sam na pravom putu do otkrica moih korena hvala unapred.

    • Milorad Bogdanović

      Milane, Vaše pretpostavke su tačne. Veliki je broj takvih grešaka, ali ih ispravlja Krsna slava.
      Svako dobro, i ako je ikako moguće, PIŠITE ĆIRILICOM.

  5. Tanya

    Poštovani,
    Pročitala sam šematiѕam Mitropolije dabro-bosanske za 1883god.i naišla na prezime Čanagčija. Ja sam iz porodice Čenagdžija,moj otac je rođen u Kozarskoj Dubici-selo kadin jelovac,koliko znam nas ima vrlo malo.Dali ima veze ova dva prezimena.Slava nam je Sv.Jovan Krstitelj.Želela bi da znam naše poreklo,u selu postoji još kuća Čenagdžija ali nismo u srodstvu.

    Unapred zahvalna
    Tanja Jovanović

  6. Milorad Bogdanović

    Kada vidim da se mlada osoba interesuje o svome korijenu, da piše ćirilicom, i iz moga kraj potiče (Potkozarje),dragost mi je prevelika i, pokušaću da se joj pomognem koliko je u mojoj moći.

    Prezime Čanagčija ili Čenagdžija je isto, (u prethodnom komentaru smo pisali o greškama kod prezimena i naziva mjesta u Šematizmu), i nigdje se više ovo prezime ne spominje nego u parohiji Božić, selu Jelovac.
    Pošto se radi o rijetkom i neobičnom prezimenu, malo je čudno da ostali vaši prezimenjaci koji slave istu Slavu nisu u vašem srodstvu. Rijetki su takvi slučajevi da se neko odrekne prezimena i slave i uzme drugo. Bilo bi dobro da se malo “pročešlja” porodična loza pre 100 i više godina.
    Ali, kad se bude “češljalo”, trebalo bi vidjeti da se tu stvarno ne radi o prezimenu Čanagčija i Čanak. Jer u parohiji Draksenić (1882) i oni slave Jovanjdan, kao i u parohiji Bihać i Hrgar. Prečime Čanak u Prijedoru slave Arh. Mihaila. Toliko o ŠEMATIZMU d/b za 1882 godinu i vašem prezimenu u njemu.

    Prezime ČANADŽIJA (bez G) spominje se u Karlovačkom vladičanstvu, slave takođe Jovanjdan, ali nisam još pronašao u kojoj parohiji.

    U Hercegovini i Dalmaciji nisam pronašao vaše prezime.

    • Jovica Krtinić

      Milorade, Čanadžije u Gornjoj Krajini su od Vrginmosta, sela Pješčanica i Sjeničak Donji (Banija – Kordun).

      Velika je mogućnost da su isti rod sa Čenagdžijama, bilo je puno migracija iz Potkozarja na Baniju.

      Pozdrav,
      Petar Demić

      • Milorad Bogdanović

        Hvala Petre.

      • Milorad Bogdanović

        Petre, gdje bih mogao doći do tih saznanja, koje su Slave prezimena Srba pravoslavne vjere u karlovačkom vladičanstvu?

        P.S. Timar-ćirilica

        • Jovica Krtinić

          Milorade, krsne slava Srba po Gornjoj Krajini popisane su u Šematizmu Gornjo – Karlovačke eparhije iz 1883. godine.
          Nažalost, ne postoji detaljan popis krsnih slava po parohijama (kao u Šematizmu Dabro – Bosanske mitropolije).

          Koristim Šematizam Gornjo – Karlovačke eparhije iz 1883. godine i Leksik prezimena SR Hrvatske. Pronađem prezime i krsnu slavu u Šematizmu, a onda tražim to prezime u Leksiku, naravno na teritoriji Gornje Krajine.

  7. Tanya

    Hvala puno na informaciji.Onoliko koliko se sećam što mi je otac pričao:da za vreme turaka njegov pra..praded promenio svoje pravo prezime u Čenagdžija jer nije hteo turcima činiti na volju.I da smo nosili prezime Zdravčić ili Petrović tako je mom ocu rečeno ali da li je istina to nemožemo potvrditi.Preci navodno iz Like.

    Pozdrav

  8. Mihailo

    Pitanje za Milorada Bogdanovića dali možda zna gde može da se kupi knjiga Šematizam Mitropolije Dabrobosanske za godinu 1882.
    Moji su se doselili iz Bosne oko 1829-1863 u Majur kod Šapca,krsna slava sv.Jovan Danilović,izgubili smo svaki kontakt sa Danilovićima u Bosni čak je zaboravljeno i mesto življenja.Interesuje me da li je nešto opširnije objašnjeno o familiji Danilović u knjigi. Imam tu knjigu u pdf . Možeš mi pisati i na [email protected]

    Hvala unapred

  9. Milorad Bogdanović

    Teško da se u prodaji može pronaći ova knjiga. Treba pogledati u nekim crkvenim bibliotekama. Ja sam na poklon dobio u PDF formatu i poklonio našem Poreklu.
    Inače, rijetko se kome privatno obraćam da mu prenesem svoja saznanja o prezimenu i porijeklu njegovome, jer naša je namjera da se stečena saznanja šire na sve kojih to zanima, a ne pojedinačno. Tako i ovaj put.

    Vidim da si strasno zainteresovan za svoje korijene i vjerovatno da ćeš uspijeti u tome. Ako ne gledajući istorijske spise, onda DNK analizom svojih uzoraka, kao i sve veći broj naših članova, a i moje malenkosti.
    Pošto si naveo vrijeme 1829-1863, vrijeme kada se na prostor Šabca, uredbama kneza Miloša, doseljavali prekodrinski Srbi, sve govori da su velike mogućnosti doselili i vaši pretci.
    Sa prostora Kozare i Grmeča u ta vremena doselio se veći broj Srba, najmasovnije 1835 godine, kao i kasnije. Tada se spominje i knez Pavle Danilović, povjerenik kneza Miloša.
    Prezime Danilović je jako učestalo među Krajišnicima, pa zato različite slave slave. Godine 1882 slave sedam različitih slava. Jovanjdan slave u parohijama Bistrica (Prijedor); Demirovac, Gašnica-Bijakovac, Miloševo Brdo-Grbavica i Podgradci (Gradiška); Zenici i Sočanica kod Dervente.
    (Šematizam d/b za 1882 i Đorđe Janjatović, Prezimena Srba u Bosni, 1993)
    Svako dobro.

  10. goran saponjic

    Gospodine bogdanovicu ja bih vas zamolio ako mozete da knjigu novaka mandica studa porodice vojvodstva sv save ako mozete da postavite u pdf izdanju ili vi da iz nje uredite jos neke tekstove za ljubitelje porekla vas tekst o bpgdanovicima iz te knjige je veoma dobar dal bi mogli pozajmit tu knjigu gosp ananicu da je obradi za porzal poreklo ima jako puno podataka za vrlo stara prezimena koje je stud jako lepo sakupio i opisao pozdrav

    • Milorad Bogdanović

      Gospodine Gorane, sve što te interesuje iz knjige Srpske porodice vojvodstva svetog Save, autora prof. Novaka Mandića Stude, pokušaću da ti prenesem, ali nisam ovlašten da ovu knjigu postavim u pdf formatu.
      Svako dobro ti želim.

      P.S. Baš si me namučio dok sam pročitao ovu tvoju poruku.