Vasojevići su najveće srpsko pleme, koje je nastanjeno u istočnom delu Crne Gore, u Lijevoj Rijeci i s obe strane Lima sve do reke Lješnice, a nekada se taj predeo zvao Stara Srbija.
Po predanju Vasojevići vode poreklo od Vasa, sina hercegovačkog kralja, koji se takođe preko Crne Gore doselio iz Hercegovine i nastanio na Nožici u Lijevoj Rijeci.
Po legendi, Vaso je imao još četiri brata: Pipa, Ozra, Krasa i Ota. Od njih su nastala plemena Piperi i Ozrinići u Crnoj Gori i Krasnići i Hoti u Albaniji.
Pavel Apolonovič Rovinski, koji je više od četvrt vijeka boravio u Crnoj Gori, proučavao prošlost, život i običaje i napisao kapitalna dela o Crnoj Gori, ističe da Vasovi potomci “nijesu znali da objasne, odakle i kada je Vaso došao u Crnu Goru”. Nijesu mogli jer Vaso nije “došljak” ili srpski prebeg u Crnoj Gori, već je ponikao, opstao i čelnik plemena Vasojevića postao u Lijevoj Rijeci.
Prvobitna, početna, plemenska teritorija i plemensko jezgro Vasojevića formirani su u Lijevoj Rijeci u periodu od druge polovine XV, do sredine XVI veka, ujedinjavanjem bratstava crnogorskog podneblja, a Vaso je bio jedan od prvih ili možda prvi vasojevićki čelnik. A sam Vaso je, navodno, imao četiri sina – Raja, Novaka, Mija i Đura.
Najmlađi Đuro se odselio u Crmnicu i od njega je nastalo veliko bratstvo Đurovići, a od ostala tri Vasova sina razvile su se tri velike bratstveničke grupe u Vasojevićima – Rajevići, Novakovići i Mijomanovići.
Danas, doduše u Vasojevićima nema nijednog takvog prezimena jer su se bratstva dalje delila i cepala na manje podgrupe ali svi tačno znaju ko od koga vodi poreklo i svaki iole stariji čovek može nabrojiti sve pasove svojih predaka do samog rodonačelnika plemena.
Taj broj se već popeo na dvadeset pasova i ako se uzme prosek od oko trideset godina od pasa do pasa, koji se u nauci smatra objektivnim, potvrđuje se predanje da su Vasojevići na ovim prostorima najmanje šest vekova.
Kako u svojoj knjizi “Pleme Vasojevići” piše profesor dr Radoslav Jagoš Vešović, od tri bratstveničke grupe ovog plemena, najjača i najbrojnija je ona koja je postala od Vasovog najstarijeg sina Raja. Nju čine tri podgrupe bratstava: Lopaćani, Dabetići i Kovačevići.
Lopaćani su:
Raketići, Radulovići, Popovići odnosno Vešovići, Marsenići, Vulevići, Bojovići, Đukići, Miloševići, Velidžiknići, Čukići, Golubovići, Lalevići, Rajičevići, Ivanovići, Novovići, Vašovići, Pavićevići, Dragićevići, Mikovići, Neradovići, Aleksići, Vukašinovići, Spasojevići, Stojanovići, Stojkovići, Vukićevići, Boričići, Labani, Mijovići, Radunovići, Radivojevići, Vukanići, Ugrenovići, Jelići, Perovići, Mirkovići, Ivanovići, Kikovići, Karadžići, Šakovići, Folići, Zulevići…
Drugi ogranak Rajevića – Dabetići – su:
Dabetići, Deletići, Lekići, Đekići, Novovići, Rajovići, Vukovići, Mirčići, Labovići, Rosnići, Ćirovići, Grozdanići, Lazarevići, Stanisavići – Ilići, Laškovići, Radunovići – Drndari, Kuburovići, Osmajlići, Vulinići, Zonjići, Dragojevići, Ivanovići – Sjenožećani (od kojih su Bakići i Rajovići), zatim Arsenijevići, Protići, Vuksanovići, Lakićevići, Stanići, Lalići, Lašići, Žurići, Kojići, Mitrovići, Palevići i Garčevići.
Treći ogranak – Kovačevići – su:
Kastratovići, Vojvodići, Mićovići, Akovići, Đurišići, Martinovići, Jojići, Simovići, Carevići, Medonići, Đurkovići, Stanići, Otaševići, Bradići, Marijanovići, Rakići, Plavšići, Ružići, Obradovići, Savići, Miketići, Jukići, Vuksanovići, Zekići, Vučićevići, Katanići, Vulići, Šarovići, Novičići, Aletići, Bacanovići, Dedovići, Đinovići, Milovići, Taići i dr.
Od drugog Vasovog sina, Novaka, postala su bratstva:
Milikići, Tomovići, Radevići, Đekići, Mujovići, Kićovići, Lakušići, Račići (čiji su ogranci Jelići i Vukići), zatim Asanovići, Boričići, Ljubići, Nikolići, Miloševići, Pantovići, Zekovići, Radunovići, Radonjići, Malevići, Ivanovići u Slatini, potom Dujovići, Marnići, Bakići, Prelići, Dragovići, Ćulafići, Mimovići, Adžići, Babovići, Čakići, Vukovići, Đurovići, Radojevići, Lakovići, Orovići, Kočanovići, Salevići, Bandovići, Radojevići, Radosavljevići, Vukadinovići, Mitrovići, Đekovići, Matovići, Žujovići itd.
Treća bratstvenička grupa, Mijomanovići, od Vasovog trećeg sina Mija, kao i prethodne dve, ima svoje podgrupe, a uglavnom joj pripadaju sledeća bratstva:
Delevići, Cemovići, Joksimovići, Mićovići, Ćeranići, Markovići, Štipalji, Zečevići, Sajičići, Maslovarići, Dubaci, Guberinići, Fatići, Novovići, Miškovići, Vukovići, Leposavići, Đerkovići, Turovići, Jovovići, Vučelići, Vujovići, Savovići, Vukićevići (različiti od Vukićevića Lopaćana), Stijovići, Ćorci – Šunjevići, Bajići, Šarbajići, Mališići, Nedići i Kruščići.
IZVOR: www.komovi.com; “Pleme Vasojevići”, profesor dr Radoslav Jagoš Vešović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
25. novembar 2014. u 19:14
Pavicevic
Postovani, zanima me prezime Pavicevic od Vasojevica, krsna slava Sv.Arhangel Mihailo.
Zanima me porodicno stablo, pozdrav
10. decembar 2014. u 17:20
Predrag Nišević
Poštovani,
Zanima me porodično stablo prezimena NIŠEVIĆ ,krsna slava Đurđevdan.
Pozdrav,
Predrag Nišević,Beograd
11. decembar 2014. u 11:25
Nebojša
Gospodine Niševiću,
Izrada porodičnog stabla umnogome zavisi od Vas. Potrebno je obilaziti groblja, tragati za crkvenim knjigama, razgovarati sa starijim članovima porodice, itd. Na taj način se pokušava otići što dalje u prošlost.
Odakle su Vaši Niševići? Ovde možete dobiti konkretan odgovor o poreklu porodice/prezimena.
Pretragom etnografskih monografija često dođemo do imena nekog “zaboravljenog” pretka, što svakako može biti od koristi za izradu rodoslova neke porodice.
Ukoliko želite još ozbiljnije da se pozabavite poreklom Niševića, savetujem i dnk analizu.
14. decembar 2014. u 23:14
Milutin Garovic
Prezivam se Garovic slavimo mitrovdan rodom smo iz Rozaja hteo bih da znam nesto vise o poreklu.Hvala
30. avgust 2019. u 19:51
Danilo
Garovići su porijeklom Kuči-Mrnjavčevići(starokuči koji pretežno slave Mitrovdan)
mislim da je vaše staro prezime bilo Raković?!!…
Zajedno sa Đurovićima koji su od Drekalovića(novokuča)žive najviše u selu Bašča-Rožaje!
8. januar 2015. u 00:51
Matijasevic
Molim vas, zeleo bih da saznam vise o poreklu Matijasevica iz Lijeve Rijeke, slavimo Arandjelovdan, Ja imam informacije o dedi Radu( .1908-1986), njegov otac Djordje , poginuo pre dedinog rodjenja od strane Turaka, njegova majka Zorka Lesnjak Matijasevic, kasnije Scasni…
8. januar 2015. u 14:21
Nebojša Babić
Matijaševiću,
koliko ja znam, u rodoslovu Vasojevića nema tog prezimena. S druge strane, činjenica da ste iz Lijeve Rijeke ne mora obavezno da znači da ste od plemena Vasojevića, premda i slava Aranđelov-dan odgovara.
Ali, ima Matijaševića u Bratonožićima, što je neposredno susedstvo Lijeve Rijeke, ali bi trebalo da slave Svetog Nikolu.
Imate li još kakve podatke o poreklu?
23. januar 2015. u 20:53
Steva Dimitrijevic
Postovanje svima na ovom sajtu,mene interesuje o mom prezimenu Dimitrijevic,malo sam istrazivao i primetio da svi Dimitrijevici slave Arandjeldovan a nigde nisam naso podatke o poreklu prezimena,za moje znam unazad do cukundede,otac mi je Bosko deda Obrad pradeda Dusan a cukundeda Konstantin i on se doselio uokolinu Panceva iz okoline Vrsca a pre toga odakle vodi poreklo prezime neznam pa ako neko zna molio bih da napise hvala i pozdrav!
8. februar 2015. u 19:33
Pavicevic
Postovanje, interesuje me prezime Pavicevic, moja majka je od Pavicevica, slave Sv.Arhangela Mihaila – Arandjelovdan. Moja majka je rodjena u Pec (Metohija), moj deda takodje je rodjen u Pec selo Naklo, otac mog dede je iz Trepce izmedju Berana i Andrijevice, koliko ja znam otac mog dede tojest moj pradjed Pera je bio zandarm i se doselio na prekomandu u Pec, imao je bracu jedan od njih se zvao Novica koji je bio ucitelj. Moja prababa tojest zena mog pradjeda je od Orovica zvala se Dmitra (rodjeni brat joj je bio Savo Orovic narodni heroj). Zanima me sto vise informacija o Pavicevicima jer moj djed je bio vojno lice i je 1963 dosao da zivi u Makedoniji u Kumanovu gde i ja dan danas zivim, pozdrav i svako dobro
1. mart 2015. u 18:22
Dragan
Popovići koji su se naselili u selu Zelenci na planini Manjača u okolini Banja Luke tu su otprilike od pre 150 godina, prvi koji je došao je Mile Popović koji je na svoje potomke preneo da smo poreklom crnogorci. Slavimo Sabor Svetog Jovana Krstitelja (20.01) i malu slavu Svetog proroka Iliju (02.08.).
30. mart 2015. u 22:48
Rade Brakočević
Dragane,
Možete li da date bliže podatke o doseljavanju iz Crne Gore. Ko je pisao o vama? Sudeći po slavi i maloj slavi, vi ste iz plemena i kraja Šekular na sjeveroistoku Crne Gore, blizu Andrijevice i Berana na granici sa ljutom Rugovom. Mi imamo sigurno predanje da su naši Šekularci odlazili za Bosnu, na zimovnik sa stadima ovaca. Prema jednom podatku, Šekularci koji su javili stoku na zimovnik u Bosnu između 1866. i 1886 godine interesovali su se i raspitivali za Zmijanje. Da li je neko i ostao tamo? Da li su se vaši Popovići bavili stočarstvom – gajenje ovaca na veliko? Da li ste imali svoje popove? Kako se šire prezivao Mile Popović? Navedite i ko je došao sa Milem Popovićem. Koliko Vas ima? Kakve priče, pjesme imate? Koja su vam najčešća muška imena?… Kod nas postoji i priča da su stari Šekularci došli sa Zmijanja ili bar preko Zmijanja, ali to je navodno bilo davno. Doseljavanje je bilo prije osnivanja nemanjićke države Navedeno mi je interesantno jer i sam pripadam rodu starijeg sloja Šekularaca koji slavi navedene slave (potomci Vuka Ljevaka) I potomci Dimitrija -Daše i Radmuža slave Sv. Jovana zimskog, a zajednička preslava svih Šekularaca je Sv. Ilija.
Pozdrav
30. mart 2015. u 23:09
Rade Brakočević
Sad pogledah da je Nebojša Novaković postavio podatke o selu Zelenci kod Banja Luke. A ja otišao u širinu. Po navedenim podacima postoje sada dvije kuće Popovića. Za 150. godina od braće Mila i Ostoje mora da je bilo više potomaka: to su pet pojaseva ( generacija) ako računamo 30. godina po pasu što rekli Crnogorci. Jesu li Mile i Ostoja došli kao mladići ili stariji ljudi?
Pozdrav