Vasojevići su najveće srpsko pleme, koje je nastanjeno u istočnom delu Crne Gore, u Lijevoj Rijeci i s obe strane Lima sve do reke Lješnice, a nekada se taj predeo zvao Stara Srbija.
Po predanju Vasojevići vode poreklo od Vasa, sina hercegovačkog kralja, koji se takođe preko Crne Gore doselio iz Hercegovine i nastanio na Nožici u Lijevoj Rijeci.
Po legendi, Vaso je imao još četiri brata: Pipa, Ozra, Krasa i Ota. Od njih su nastala plemena Piperi i Ozrinići u Crnoj Gori i Krasnići i Hoti u Albaniji.
Pavel Apolonovič Rovinski, koji je više od četvrt vijeka boravio u Crnoj Gori, proučavao prošlost, život i običaje i napisao kapitalna dela o Crnoj Gori, ističe da Vasovi potomci “nijesu znali da objasne, odakle i kada je Vaso došao u Crnu Goru”. Nijesu mogli jer Vaso nije “došljak” ili srpski prebeg u Crnoj Gori, već je ponikao, opstao i čelnik plemena Vasojevića postao u Lijevoj Rijeci.
Prvobitna, početna, plemenska teritorija i plemensko jezgro Vasojevića formirani su u Lijevoj Rijeci u periodu od druge polovine XV, do sredine XVI veka, ujedinjavanjem bratstava crnogorskog podneblja, a Vaso je bio jedan od prvih ili možda prvi vasojevićki čelnik. A sam Vaso je, navodno, imao četiri sina – Raja, Novaka, Mija i Đura.
Najmlađi Đuro se odselio u Crmnicu i od njega je nastalo veliko bratstvo Đurovići, a od ostala tri Vasova sina razvile su se tri velike bratstveničke grupe u Vasojevićima – Rajevići, Novakovići i Mijomanovići.
Danas, doduše u Vasojevićima nema nijednog takvog prezimena jer su se bratstva dalje delila i cepala na manje podgrupe ali svi tačno znaju ko od koga vodi poreklo i svaki iole stariji čovek može nabrojiti sve pasove svojih predaka do samog rodonačelnika plemena.
Taj broj se već popeo na dvadeset pasova i ako se uzme prosek od oko trideset godina od pasa do pasa, koji se u nauci smatra objektivnim, potvrđuje se predanje da su Vasojevići na ovim prostorima najmanje šest vekova.
Kako u svojoj knjizi “Pleme Vasojevići” piše profesor dr Radoslav Jagoš Vešović, od tri bratstveničke grupe ovog plemena, najjača i najbrojnija je ona koja je postala od Vasovog najstarijeg sina Raja. Nju čine tri podgrupe bratstava: Lopaćani, Dabetići i Kovačevići.
Lopaćani su:
Raketići, Radulovići, Popovići odnosno Vešovići, Marsenići, Vulevići, Bojovići, Đukići, Miloševići, Velidžiknići, Čukići, Golubovići, Lalevići, Rajičevići, Ivanovići, Novovići, Vašovići, Pavićevići, Dragićevići, Mikovići, Neradovići, Aleksići, Vukašinovići, Spasojevići, Stojanovići, Stojkovići, Vukićevići, Boričići, Labani, Mijovići, Radunovići, Radivojevići, Vukanići, Ugrenovići, Jelići, Perovići, Mirkovići, Ivanovići, Kikovići, Karadžići, Šakovići, Folići, Zulevići…
Drugi ogranak Rajevića – Dabetići – su:
Dabetići, Deletići, Lekići, Đekići, Novovići, Rajovići, Vukovići, Mirčići, Labovići, Rosnići, Ćirovići, Grozdanići, Lazarevići, Stanisavići – Ilići, Laškovići, Radunovići – Drndari, Kuburovići, Osmajlići, Vulinići, Zonjići, Dragojevići, Ivanovići – Sjenožećani (od kojih su Bakići i Rajovići), zatim Arsenijevići, Protići, Vuksanovići, Lakićevići, Stanići, Lalići, Lašići, Žurići, Kojići, Mitrovići, Palevići i Garčevići.
Treći ogranak – Kovačevići – su:
Kastratovići, Vojvodići, Mićovići, Akovići, Đurišići, Martinovići, Jojići, Simovići, Carevići, Medonići, Đurkovići, Stanići, Otaševići, Bradići, Marijanovići, Rakići, Plavšići, Ružići, Obradovići, Savići, Miketići, Jukići, Vuksanovići, Zekići, Vučićevići, Katanići, Vulići, Šarovići, Novičići, Aletići, Bacanovići, Dedovići, Đinovići, Milovići, Taići i dr.
Od drugog Vasovog sina, Novaka, postala su bratstva:
Milikići, Tomovići, Radevići, Đekići, Mujovići, Kićovići, Lakušići, Račići (čiji su ogranci Jelići i Vukići), zatim Asanovići, Boričići, Ljubići, Nikolići, Miloševići, Pantovići, Zekovići, Radunovići, Radonjići, Malevići, Ivanovići u Slatini, potom Dujovići, Marnići, Bakići, Prelići, Dragovići, Ćulafići, Mimovići, Adžići, Babovići, Čakići, Vukovići, Đurovići, Radojevići, Lakovići, Orovići, Kočanovići, Salevići, Bandovići, Radojevići, Radosavljevići, Vukadinovići, Mitrovići, Đekovići, Matovići, Žujovići itd.
Treća bratstvenička grupa, Mijomanovići, od Vasovog trećeg sina Mija, kao i prethodne dve, ima svoje podgrupe, a uglavnom joj pripadaju sledeća bratstva:
Delevići, Cemovići, Joksimovići, Mićovići, Ćeranići, Markovići, Štipalji, Zečevići, Sajičići, Maslovarići, Dubaci, Guberinići, Fatići, Novovići, Miškovići, Vukovići, Leposavići, Đerkovići, Turovići, Jovovići, Vučelići, Vujovići, Savovići, Vukićevići (različiti od Vukićevića Lopaćana), Stijovići, Ćorci – Šunjevići, Bajići, Šarbajići, Mališići, Nedići i Kruščići.
IZVOR: www.komovi.com; “Pleme Vasojevići”, profesor dr Radoslav Jagoš Vešović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
19. januar 2018. u 12:44
Jelena Lutovac
Molim vas prezivam se Lutovac a mama mi je ispričala da smo se prezivali Jovanovići da je moj predak ubio nekog Turčina i da smo pobegli u selo Lutovo i dobili prezime Lutovac a slava sv.Nikola….tata Arso iz Bjelog Polja deda Anto…
25. februar 2018. u 14:16
dragan
Marko Nišavić
Pošalji br viber –da vam dostavim najljeopši rodoslov -ručni rad
Pozdrav Dragan
27. april 2018. u 15:53
M. Milovanović - Mare
Moj najdalji predak kojeg znam, zvao se Milivoj Petrović, on se sa svojim sinom Čola-Stojanom naselio u selo Trnava (opština Topola, prestonica kneza Crnog Đorđa), gde i danas živi moja porodica, doselio se u Trnavu 1737/39. godine. Starina mu beše iz crnogorskog, lijevorečkog sela Lopate. Mene zanima koju su slavu slavili i kako su se prezivali Milivojevi otac, deda, pradeda? Krsna slava porodice, koliko usmeno predanje pamti od ~1738. pa do današnjih dana, je Sv. Jovan. Mene dakle pored starog prezimena i krsne slave zanima od kog ogranka, od kog bratstva i podvrste bratstva Vasojevića potiče moja porodica? Ovo pitam zato što znam da je u oblasti Vasojevića živeo i deo Bratonožića koji slaviše Sv. Jovana. Tako da bilo kako bilo, poreklo moje porodice ili od Vasojevića ili od Bratonožica. Ko sve bude znao da mi kaže sve od ovoga što me zanima, zahvalan sam mu za sve u napred. I još nešto, Vasoje Nemanjić, rodonačelnik svih Vasojevića, nije bio nikakav došljak, kao što ni ,,stari sloveni” nisu bili nomadi i došljaci uopšte, on je bio kralj Zete u vreme cara Dušana Silnog i kneza Lazara. Vasoje Nemanjić bio je peto koleno Vukana Nemanjića, sina Nemanje Zavidovog Vukanovića (1114-1199), savremenik cara Uroša i srpski plemić, gospodar Zete.
10. maj 2018. u 20:12
Rastko Krkic
Pozdrav, moja familija je Krkic , istrazivajuci svoje porodicno stablo dosao sam do podatka da je prezime Krkic , nastalo od dva brata Milenka i Nedeljka koji su se prezivali Milosevic ali su zbog krvne osvete krajem 18.veka dosli u Cicevac i tu nastavili da zive , doselili su se sa prostora Crne Gore u Cicevac , od davnina slavimo Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila , da li bi mi neko pomogao dalje o Milosevicima da mi nesto kaze , poreklo i tako dalje ? Hvala , pozdrav!
4. jun 2018. u 19:40
Vojislav Ananić
UGRENOVIĆI su nekada bili veliko i jako pleme kod Nikšića u Crnoj Gorn. U Nikšićskom Polju održali su se dosad samo neznatni ostatci U., a većina se raselila na razne strane. Priča se, da je starom župom Onogoštom upravljao još pre Kosova, ban Ugren, po kome su U. i ime dobilp. Dvori banovi bili su u mestu Stubi, u selu Kočanima. U. smatraju za najstarije stanovnike Nikšnća. Ne zna se odakle su se doselili; nagađaju da im je starina nekud iz Bosne. U Nikšićskom Polju zauzimaln su U. ranije: Kočane, Gornje Polje i Studenca. Ovi U. u Nikšiću, kao i njihovi iseljenici po Hercegovini, Bosni, Srbijn i Boci slave Sv. Akima i Anu, slavu koju u Nikšiću, Boci i Hercegovini samo oni imaju. U Kočanima kod Nikšića je stari hram, posvećen Sv. Akimu i Ani, zidan, kako predanje kaže, kad i manastir u Morači.
Na bana Ugrena je vojštio Baša Zećanin. Grob banov se nalazi u Nikšićskoj župi; zovu ga Ugrenov Mramor. Priča se, da su bana Ugrena ubili sinovi Nikše, pretka ilemena Nikšića, koji su posle banove pogibije dobili prevlast u Onogoštu (Nikšiću). U. su bili jaki i docnije. U Kočanima se drži Kula Lekovića, najstarija i najtvrđa u okolini Nikšića. Zidali su je, vele, kad je Sibinjanin Janko udarao na Kosovo. Pominju se i u narodnim pesmama i pevaju se mnoge njihove vojvode i harambaše, kao Leka od Kočana, Vuk Jušković, kome pripisuju da je u Duži zarobio pašu Džinaliju (1690), Jovo i Krsto Lekovići iz početka 18. veka i dr. Od njih je bio i Matija Jušković, jedak od najčuvenpjih ljudn i junaka svoga vremena u Hercegovini. On je učestvovao sa četom pri Karađorđevom napadaju na Sjenpcu, a išao je u Srbiju kao izaslanik pobunjenih plemena sa Gavrilom Šibalijom n Arsenijem Gagovićem kod grofa Ivelića.
U. su učestvovali u svim velikim pokretima protiv Turaka, kao i druga plemena. Najviše su ih razjurilp nikšićski Turci. U. su se iseljavali i naseljavali su se svuda po našim zemljama, najviše u Boku, Hercegovinu i na Glasinac u Bosnn, odakle su prelazili u Srbiju. Njihovo je selo Vrpolje u Ljubomiru, gde ima nekoliko porodnca, čiji su preci došli iz Nikšića pre više od trista godina.
P. Šobajić.
IZVOR: prof. St. Stanojević, NARODNA ENCIKLOPEDIJA SRPSKO-HRVATSKO-SLOVENAČKA, IV KNJIGA, S—Š, IZDAVAČ: BIBLIOGRAFSKI ZAVOD D.D. ZAGREB, GUNDULIĆEVA 29 ZASTUPA DR ERIK MOŠE, MIHANOVIĆEVA ULICA 1, 1929.
18. jun 2018. u 13:17
AG
Interesuje me poreklo Pajovića iz sela Polokce,opština Novi Pazar,slava Lazarevdan,prema informacijama potiču iz Andrijevice ali se ne zna od kojeg bratstva iz Vasojevića
15. novembar 2020. u 14:44
Aco
Pajovici nijesu Vasojevici a slava Casojevica je Arandjelovdan,postoji stanovnistvo koje se pripojilo vasojevicima u vrijeme naseljavanja limske doline i njih su nazivali srbljacima kasnije asimilovani u Vasojevice i kod niih se mogu naci i druge slave koje su im ostale jos prije dolaska vasojevica u te krajeve,medju kojima su Djurdjevdan,Nikoljdan ali nema Lazarevdana. Tako da su tvoji vjerovatno promijenili prezime kada su dosli u NP a i Krsno ime,ili mozda i nisu iz Anndrijevice. Pajevica ima u Bijelom Polju.
14. septembar 2018. u 12:33
Predrag
Iseljavanje Vasojevica u toplicki kraj,dali neko zna nesto o tome?
U koja sela i koje porodice?
29. januar 2019. u 06:13
Vukan
Knjiga „Đole Laban – prvi plemenski kapetan
Polimlja” autora Božidara Radunovića,
podeljena je u tri poglavlja, koje pred-
stavljaju jednu celinu, koja govori: O istorijskim
prilikama, borbi Vasojevića za oslobođenje od
Turaka, uloga Đola Labana u tome, kao i izreke i
anegdote Đola i o Đolu Labanu. Ovakav pristup
pisanju ove studije o Đolu Labanu je bio nužan.
Autor je težio da u prvom delu istakne istorijska
zbivanja koja su se na prostoru Gornjeg Polimlja a
i šire kretala kako bi na taj način mogao da
rasvetli u kontekstu tih zbivanja i istorijske
zasluge i ličnost Đola Labana. Đole je ponikao u
plemenu Vasojevića, bratstvu Labana /ogranak
Radunovića/ koje se „istaklo kao najače bratstvo u
Polimlju. Ovo vrlo ugledno bratstvo, posle duge
potištenosti, budući da je bilo izloženo
najvećem pritisku od strane plavogusinjskih
Turaka, odjedanput se uzdiglo pedesetih godina
prošlog veka, te je dalo nekoliko istaknutih
prvaka vasojevićkom plemenu i imalo je u svojoj
sredini glavarstvo za Polimlje. Bili su plemens-
ki kapetani, komandiri bataljona. Labani idu u
najzdravija i najnaprednija bratstva u plemenu”,
kako ističe dr. Radoslav-Jagoš Vešović u svom
delu „Pleme Vasojevići”.
Labani potiču od bratstveničke grupe Raje-
vića, što čine još podgrupe: Lopaćani, Dabetići
i Kovačevići, a Labani pripadaju lopatskoj grupi.
9
Oni su iz svoje matice Lijeve Rijeke došli na
ovim prostorima prije dva-tri vijeka i tu biti-
sali na izvorištu Lima, na njegovoj desnoj obali,
kojega okružuju visovi planinskih venaca
Prokletija. Ovuda su se kretali mnogi putevi-
karavani, a bogme i mnoge vojske i osvajači. Brat-
stvo Labana sa svojim ograncima /Radunovići,
Mirkovići, Ivanovići, Radivojevići, Konići,
Zekići, Jelići, Ugrenovići, Perovići, Vukanići,
Vukdelići, kao i Mijovići sa Kikovićima,
razrođeni su na desetak pasova. Oni su ovde opsta-
jali, odolijevajući svim vetrometinama, koje su ih
neštedimice šibale, ovih prošlih vekova. U
svemu tome veliku ulogu u istoriji ovoga bratstva
i plemena Vasojevića, pa i Crne Gore imao je Đole
Laban. On je nezaobilazna ličnost jer je dopri-
nosio razvoju
5. avgust 2019. u 14:31
MKK
E-BY14151 – Rod Vasojevića : https://bosnjackidnk.com/e-by14151-vasojevicko-bosanski
6. avgust 2019. u 11:59
MKK
Vasojevići : http://www.komovi.com/index.php/narod-i-kultura/vasojevici