Ključ i okolna sela

21. jun 2012.

komentara: 44

KLJUČ

Biljani Donji, Biljani Gornji, Budelj Gornji, Busije, Crkveno, Crljeni, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Donji Ramići, Donji Ribnik, Donji Vojići, Donji Vrbljani, Dragoraj, Dubočani, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Ratkovo, Gornje Sokolovo, Gornji Ramići, Gornji Ribnik, Gornji Vojići, Gornji Vrbljani, Hadžići, Hasići, Hripavci, Humići, Jarice, Kamičak, Ključ, Kopjenica, Korjenovo, Krasulje, Lanište, Ljubine, Međeđe Brdo, Mijačica, Peći, Pištanica, Plamenice, Prhovo, Prisjeka Donja, Prisjeka Gornja, Rastoka, Rudenice, Sanica, Sanica Donja, Sanica Gornja, Sitnica, Sredice, Stražice, Treskavac, Velagići, Velečevo, Velijašnica, Velije, Zableće, Zavolje i Zgon.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (44)

Odgovorite

44 komentara

  1. Sladjana

    Dobar dan, volela bih saznati nesto o poreklu Dragica iz sela Peci, opstina Kljuc. Moj deda je dosao odatle u Vojvodinu posle II svetskog rata. Slava je Sv. Nikola, i malo podataka imam i znam jer su crkvene knjige sa popisom stanovnika izgorele u ratu pa ne znam od kad su tamo i odakle su dosli. Jedino jos znam da je Dragica bilo dosta pa se taj zaseok sela Peci zvao Dragici.

    • dada

      Dali si dobila odgovore?
      Javi mozda mogu da ti pomognem

    • Vladimir

      Postovana Sladjana, moj deda je kao najmladji dosao sa svojom bracom iz Kljuca u Srpsku Crnju nakon II sv.rata. Nosimo prezime Dragic i slavimo Sv. Nikolu. Ne znam da li ce poruka stici do vas, a ako je procitate javite se slobodno putem maila na [email protected]

    • Branko Dragić

      Poštovana Sladjana, moji Dragići su došli iz Plamenica opština Ključ 1957. u selo Čurug
      Slavimo Svetog Nikolu. Jedan brat mog pradede je otišao za Sloveniju a jedan mislim da se zvao Vid u okolinu Kikinde. Moj pradeda se zavo Pero.

  2. Milorad Bogdanović

    Drago mi je Slađana da se interesiješ o pretcima svojim, što s time ostavljaš na dar pokoljenjima koja dolaze. Taj dar podari i ostalim Dragićima, jer njena vrijednost je još veća.

    Crkvene knjige krštenih i umrlih započete su na ovim prostorima 1881 godine kao zakonita obaveza crkvenih parohija od strane A-U okupatora. Nisam baš siguran da je sve izgorjelo.

    U Šematizmu mitropolije dabrobosanske za 1882 godinu, selo Peći se spominju u parohiji Ključ, gdje je bilo 20 pravoslavni domova, i prezime Dragić kao slavljenici svetoga Nikole .
    Dragići kao nikoljštaci još se spominju u parohijama Agići (Dubica), Ljubija i Rakelići (Prijedor) i parohiji Bugojno.
    Osim ove slave, vaši prezimenjaci slave još deset različitih slava rasprostranjeni skorom na čitavom njenom prostoru, od Višegrada do Bihaća, kao i Livna do Šamca.

    Vladislav Skarić napisao je (1918), da na prostor Bravsko, Sanica i Ključ “Najjače su učestvovali u naseljavanju Unac i Petrovac, donekle Glamoč i Grahovo, a nešto iz Dalmacije”, u novije vrijeme, a da su porodice Plemići stara porodica u ovome kraju “koja je iz sela Pleme u Višegradskom Starom Vlahu. U selu Plemi nema više Plema ili Plemića, ali ih ima u višegradskoj parohiji Sokolovići-Višegrad, koji slave sv.Nikolu kao i ključani”.

    U Karlovačkom vladičanstvu ne spominju se Dragići kao nikoljštaci, ali se spominju kao slavljenici Jovanjdana i Đurđevdana. Takođe i u Dalmaciji.
    U Hercegovini Dragići se spomnju kao slavljenici Aranđelovdana i Tomindana.

    Svako dobro.

    Izvori:
    -Šematizam dabrobosanski za 1882
    -Đorđe Janjatović, Prezimena Srba u Bosni, Sombor, 1993
    -Vladislav Skarć, Porijeklo pravoslavnog naroda u sjeverozapadnoj Bosni, GZM u BiH, XXX-1918.
    -Karlovačko vladičanstvi, 1893
    -Aleksandar Bačko, Prezimena dalmatinskih Srba, Beograd 2008
    -Risto Milićević, Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005

  3. Goran

    Moje prezime :Ključar , imam 43 godina i neznam nikog sa tim prezimenom osim moje familije sa strane svoga oca.Pradeda moj je prvi stigao u sadašnje rumunsko selo (Ketfelj) 25km do Temisvara.Danas sam saznao o opštini Ključ. Jel zna neko za to prezime ??? Ja živim u Spaniju.

    • Milorad Bogdanović

      Prezime Ključan (in) spominje se sredinom 19 vijeka u selu Boškovići kod Banjaluke, BiH, Republika SrBska. Slava Lazareva Subota.
      U Lici, bivša RSK, Ključanini slave Nikoljdan, kraj 19 vijeka.

      Vjerovatno da ste prije imalo drugo prezime. Ovo prezime dobili ste po zanatu ključar, izrada kručeva za brave, nekoga od vaših predaka.

  4. pecanac krstan

    zanima me poreklo prezimena Pećanac, selo Peći , opstina Kljuc BiH

  5. sinisa

    Voleo bih da saznam vise o Ivanicima.

  6. sinisa

    Mislim naravno na prezime Ivanic. Znam da je moj deda iz Klluca i da je slavio Tomindan. To je na zalost sve, i voleo bih da znam malo vise o tome.

  7. radomir

    volio bi saznati nesto vise o porodici Petrović,selo medari,donje ratkovo,opština Ključ-slava je markovdan.Najstarije saznanje je o Petku(1908-1981) i Stanija rođ.Kajiš(1909-1995).puno pozdrava

  8. Goran Kokanovic

    Interesuje me dalje poreklo porodice Kokanovic iz Pistanice ja zivim u Kragujevcu

  9. Goran Kokanovic

    Interesuje me dalje poreklo porodice Kokanovic iz Pistanice ja zivim u Kragujevcu slava je Trifundan a po zenskoj liniji Kajis G Sanica isto Trifundan

    • Miloš Banjac

      Gorane,
      navodim ti podatak iz djela SANIČKA ŽUPA U BOSANSKOJ KRAJINI od Milana Karanovića (pravoslavnog popa i kustosa u Zemaljskom muzeju u Sarajevu) koju je izdala SRPSKA KRALJEVSKA AKADEMIJA u ediciji NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA, knjiga 26. Štampana 1930. godine u Beogradu.

      Milan Karanović je boravio u saničkoj dolini 1926. godine i zabilježio zanimljive činjenice i popisao rodove u svakom selu. Knjiga (i ostale knjige iz edicije NASELJA…) postoji u Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu, u Biblioteci Matice srpske u Novom Sadu, na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu (Departman za geografiju) i u drugim značajnijim bibliotekama u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj (ako ih nisu spalili, jer su ćirilične)… Za ove tri navedene biblioteke znam, jer sam bio tamo i koristio knjigu.

      Evo jednog izvoda, koji tebe zanima:
      Pištanica… Kokanovići (2 kuće, Tripunjdan). Doselili iz Dalmacije pre 100 godina.

      Pošto je pop Milan po terenu hodio 1926. slijedi da su doselili oko 1820. godine.

      Možda će ti biti i ovo zanimljivo (podaci iz moje arhive):
      “Vučen Kokanović imao tri kćeri. Joka bila udata u Prisjeku, za Ilića (Todu?); Sava bila udata na Korjenovo za Nikolu Nikicu Banjca; Milica bila udata u Kordiće (pod Korjenovom) za Stojana Banjca. Nekako ubijede Stojana da se primi ženinog imanja. Najprije je Vučen bio ponudio Ilića – nije ćio. Onda ponudio Nikicu. Nikica reko: Za svu Jugoslaviju ne bi prešao u Pištanicu, u onu vodu. Onda ode Stojanu. Stojan i još tri brata ostali bez oca, a sa stricom. Ubijede ga da prijeđe. (Najmlađi) Brat Vid odnio sina mu Vuju u bešici i otpratio Milicu. Stojan dočekao noć u kući i tek kad je sve pospalo, smirilo se, niko se ne čuje, pošao i on [teško mu bilo da pođe]. Bilo je to 1904/05. godine. (Kazivao Pane Banjac, Vidov sin, a Stojanov sinovac.)

      Ući ženi u kuću (biti uljez, ili domazet, kako se govorilo) bilo je nekako ispod časti i radilo se samo u nuždi. Stojan je bio dobar domaćin u Pištanici i nadaleko čuven po bogatstvu; njegovo blago (volovi, krave, konji…) bilo je u najmu kod mnogih slabije stojećih domaćina. U najam se davalo “na polovinu” (na dvije godine) i “na trećinu” (na tri godine).

      Ako te još nešto zanima, moja adresa je: [email protected]

  10. Dragan Lucar

    Zdravo….. Da li neko zna nesto o Lucar prezimenu… Vec dugo trazim al ne mogu nista naci… Pozdrav