Poreklo stanovništva sela Vrbnik, stanje iz 1920. godine
Vrbničku parohiju sastavlja Vrbnik, koji se deli na: Ljubač, Potkonje, Draga i Vrbnik. Još pod ovu parohiju pripadaju sela opštine Prominske: Bobodolo i Lukar, ali ih ispuštam, jer ne pripadaju opštini Knin. Ljubač je odmah, preko Atlagića mosta, do Knina, a uzduž reke Krke; Potkonje je ispod brda Konja, a Draga u polju, dok Vrbnik je na visoravni. Potkonje se nalazi među Biskupijom i Kaldrmom. Pri Vrbničkom polju, koje je zajedno sa Biskupijom, bile su nazad 100 godine košare, gde su im stajali voli, a danas grade i po gdekoju kuću i stanove, gde stanuju sa blagom. Preko Vrbnika vodi put za Prominu, Oklaj, Spljet i Šibenik. Taj su put napravili za Francuza.
Na ovomu prostoru hrane 65 konja, 545 govedi, 5.100 ovaca, 236 svinja i 59 koza. Reku je Kosovčicu (pritok Krkin) proveo Mlečić u XVIII v. posred Biskupijsko-Vrbničkog polja, te se zato i zove »Principova voša«. Svega je u knežiji Vrbnik naroda 2.049 (muških 1.039, ženskih 1.009) pravoslavnih 1.757 a rimokatolika 292. Rimokatolici su u Ljubču i Potkonju, a pripadaju rimokatoličkoj župi u Kninu.
Porodice su:
Vujatović, (20), došli iz Grahova svrhom XVII v., slave Đurđevdan;
Amanović, (26), došli iz Bosne svrhom XVII v., slave Nikoljdan;
Kuprešanin, (6), došli iz Kupresa svrhom XVII v., slave Nikoljdan;
Vujanić, (7), došli iz Crne Gore u XVII v., slave Đurđevdan;
Čolaković, (10), došli iz Kumanova u XVII v., slave Đurđevdan;
Formentonović, (1), došli iz Bosne u XVIII v.;
Damjanović, (9), došli iz Bosne u XVII v., slave Nikoljdan;
Vukmirović, (19);
Škarić, (9);
Šurdolja, (4);
Turić, (4);
Daničić, (10);
Vukadin, (23);
Jaramaz, (12);
Petojević, (2);
Đaković, (2), došli iz Bosne u XVII v., slave Nikoljdan;
Miloš, (7), došli iz Bosne u XVII v., slave Sv. Vasilija;
Dujaković, (13), došli iz Bosne u XVII v., slave Nikoljdan;
Šepa, (10), došli iz Bosne u XVII v., slave Nikoljdan;
Palenta, (5), došli iz Bosne u XVII v., slave Nikoljdan;
Marjanović, (20), došli iz Bosne u XVII v., slave Đurđevdan;
Likić, (8), došli iz Like u XVII v., slave Đurđevdan.
Svi su pravoslavne vere.
U Ljubču su katolici:
Bula, (1), došli iz Promine;
Bulić, (1), došli iz Dalmacije;
Vilo, (1), došli iz Dalmacije;
Madžar, (1), došli iz Madžarske;
Ćačić, (1), došli iz Vrpolja, svi od skora, zadnjih 50 godina u Ljubču.
U Potkonju su katolici:
Gambiroža, (5), su ostaci Napoleonove vojske;
Jelić, (6), došli iz Kovačića nazad 150 god.;
Požar-Alfirević, (4);
Marić, (2), došli iz Kovačića nazad 100 god.
Slava nemaju ni u jednoj porodici.
Prema gornjemu svega je 31 pleme, od kojih je 19 iz Bosne, 7 iz Dalmacije, po jedno iz Crne Gore, Srbije, Like, Mađarske i jedno pleme od ostatka Napoleonove vojske.
IZVOR: Kninska krajina (str. 53-54), prota Savo Nakićenović. Priredio Vojislav Ananić
6. maj 2013. u 02:52
Ines Simic
Zdravo,prezivam se Šeat i poreklom sa Vrbnika,sva ostala prezimena su navedena osim mog,pa me zanima dali neko zna kada su dosli tamo i odakle su ili je mozda doslo do neke greske prilikom upisivanja pa su upisali Šepa umesto Šeat…Unapred zahvaljujem….
8. april 2014. u 22:47
ljiljan
Prezime Šeat sam sreo prelistavajući matične knjige iz Đevrski kod Kistanja. Bili su brojniji od Šepa. Mogu poslati na mail par fotografija listova iz 1830ih.
1. jun 2014. u 13:56
Ines Simic
Bila bih ti jako zahvalna . MOJ MAIL [email protected]. Hvala 🙂
17. oktobar 2016. u 23:03
Vuk
Pozdrav.Moji Marjanovići su došli u Maglajane(Laktaši) krajem 19 vijeka.Doselili su Petar i Stana zvana Muta imali su 3 sina:Todor,Ilija i Lazo.Ako neko zna njihove roditelja ili ima neki trag bio bih mu zahvalan.P.S.Slavimo sv.Đurđa.
17. oktobar 2016. u 23:40
Milorad Bogdanović
Vuče,
Znaš li po pričama odakle su došli u Maglajane.Misliš da su od Knina, kada si se ovdje oglasio.
Marjanovići koji slave Đurđevdan, spominju se 1882 godine u parohijama:
1.Banjaluka
2.Vrelo (Bihać)
3.Dubovik (Krupa)
4.Majkić Japra
5.Martinac (Prnjavor)
6.Pecka (Gerzovo)
7.Prijedor
8.Ribnik
9.Sarajevsko polje
10.Sočanica (Derventa)
11.Tešanj
12.Crkvina (Srebrenica)
13.Šolaji (Mr. Grad)
24. novembar 2016. u 18:41
Branka Škarić
Škarići su, pred Turcima, došli s Kosova. Prezime im potječe od dijela zaprežnih kola, nekog drvenog klina (škarića) na kotaču. Dakle, bavili su se kolarskim zanatom kad je prezime nastalo, a od doseljenja su bili branitelji granice od Turaka. Krsna slava im je Sv. Nikola.
Dio ih je otišao na otok Brač, gdje danas ima puno više Škarića, nego u Vrbniku. Taj dio plemena je prešao na katoličku vjeru.
3. januar 2017. u 02:53
Predrag Gojkovic
Molim dragu Branku Skaric da me nazove na broj 00393407893909. Moja mama je od Skarica ,ali sa otoka Raba i imam puno podataka o njima.
6. januar 2017. u 14:50
Miso skaric
Predrag ja sam Skaric iz Makedonije ai mi pra deda potice od Vrbnika pa me zanima puno toga jer neznam skoro nista. Moj email je [email protected]
18. decembar 2017. u 05:53
Petar Skaric
Pozdrav Predragu G.!
Da li postoji nacin i dobra volja da se podatci, koje znate, o Skaricima podijele sa svim drugim Skaricima? Sve Najbolje. Hvala.
31. decembar 2017. u 19:16
predrag gojkovic
Dragi Petre !
Moja email adresa je [email protected] , javi mi se pa da razmenimo sto znamo. Uostalom ovde sam dao i moj broj telefona.
Puno pozdrava Predrag
11. februar 2019. u 00:10
Zoran Šumaruna
Prezime Šumaruna je poreklom iz sela Vrbnik, kraj Knina. Slava je Sveti Nikola.
Naime, u knjizi Porodice Dalmatinskih Srba, zborniku za srpsku etnografiju i istoriju (knjiga 2), autor Aleksandar Bačko je naveo da je 1796. godine u jednom dokumentu registrovan izvesni Todor Šumaruna, koji je bio pravoslavne vere i slavio Svetog Nikolu. Za sada, nije poznat stariji predak od njega.
U XX veku su se mnogi muški potomci Šumaruna raselili u druge krajeve. Tako danas Šumaruna ima i u Novim i Starim Jankovcima (kraj Vinkovaca), nešto malo u Zegrebu i Rijeci, zatim u Novom Sadu, Futogu, Sirigu i Temerinu. Dolaskom u Vojvodinu, posle I svetskog rata, su lokalne vlasti mnogim Šumarunama dodali -ić, tako da postoji i nekoliko porodica koje nose prezime Šumarunić.
11. februar 2019. u 02:18
Slobodan Zrnić
Da. Bilo je 10 Šumaruna u 2 porodice 1948. godine.
20. februar 2019. u 20:19
Dragana
veliki pozdrav od jednog potomka Todora Šumarune.
21. februar 2019. u 01:05
Slobodan Zrnić
Mijo Šumaruna (1762-1817), Marko Šumaruna (1783-1818), Nikola Šumaruna (rođ. oko 1780), Andrija i Simo Šumaruna rođeni oko 1800.
23. april 2020. u 23:13
Sanja Stanić
Prezime Mastela na Vrbniku bilo nekad davno pradjed rođen 1892,a prije njega otac pa djed i pradjed
13. mart 2021. u 18:40
Nikola
Pozdra ,
Prezivam se Kuprešanin i znam da je moj pradeda iz Vrbnika, zeleo bih znati sto vise o svojim korenima, pa ako imate neke podatke o prezimenu Kuprešanin bio bih vam jako zahvalan
14. mart 2021. u 08:24
Slobodan Zrnić
Očigledno potičete sa Kupresa. Možete da testirate Y hromozom i tako dalje istražujete poreklo. Ima već nekoliko testiranih iz tog sela, sa slavom Nikoljdan. Moguće da bi ispali rod sa njima.
11. januar 2022. u 00:12
Dujaković
Molim Vas ako ima neko više podataka o Dujakovićima iz Vrbnika, kako su se tu obreli u 17 tom veku, šta su radili u Bosni i gde su živeli pre toga, iz kog plemena potiču ili poreklo prezimena, bilo šta više, da mi pošalje na mejl [email protected]
Hvala unapred
11. januar 2022. u 10:20
Slobodan Zrnić
Upitno je i da li su se doselili iz Bosne. Ako jesu, onda je to najverovatnije oko 1690. kad su Mečani zauzeli Dalmaciju i primali stanovništvo iz turske Bosne da naseli puste krajeve. Teško i da ćete ikada doći do nekih stariji podataka, osim da se DNK testirate po muškoj liniji. https://www.poreklo.rs/2022/01/09/novogodisnja-dnk-nedelja-2022-veliki-popust-na-dnk-testiranje-prijavite-se/
5. avgust 2023. u 16:20
Sanja
Dobar dan,molim Vas da li Vam je poznato prezime Mastella -Mastela negdje je sa dva l a negdje sa jednim ali se radi o istom prezimenu. Listajući matične knjige za parohiju Vrbnik kod Knina pronašla sam da je moj pradjed rođen 1892 na Vrbniku..I svi njegovi preci su tamo rođeni.U prezimenima sela Vrbnik se oni nigdje ne spominju.Bili su mnogobrojni i iselili se ali mi nelogično da se to prezime ne spominje.Pozdrav!
12. mart 2022. u 06:32
Bosko Seat
Tesko je utvrditi kada su tacno dosli da li je to bio pocetak ili kraj 17 veka,sudeci po starosti crkve Sveti Nikola koja je podignita 1618 verovatnije je da se to dogodilo pocetkom 17 veka.Mnoga prezimena su krivo zapisana pa samim tim sumnjam u preciznist dokumenta.Moji su zavedeni kao Sepa a rec je o Seatima ista stvar je sa Telenta-Parenta.Radio sam Y chromosome test i pripadnik sam haplogrupe I1 podgrane specificne za Drobnjake (danasnje Crnogorsko pleme) isto tako neko od Dujakovica i Petovica mislim i Purica je radio test i imamo dosta podudarnosti tj pripadano istoj haplogrupi te samim tim najveeovatnije nase poreklo je iz Crne gore,mozda su se naselili iz pravca Bosne pa su tako zavedeni ili su neko vreme proveli tamo…Pozdrav
17. avgust 2022. u 01:11
Bosko
Interesuje me zasto navodite za vecinu prezimena ili ti plemena da su doseljena krajem 17 veka a poznato je da je crkva Sv Nikole na Vrbniku sagradjena 1619 pa me interesuje ko ju je to pravio gotovo vek pre prvih zitelja?
3. oktobar 2023. u 12:55
Marija
Pravo pitanje Neko kaže da su Dujakovići doseljeni sa Čarnojevićem i to iz kraljevskog grada Kruševca u Banja Luku pa potom na Vrbniku imate li to negdje zapisano
4. oktobar 2023. u 09:27
Slobodan Zrnić
To je bajka u svakom slučaju, zapisana ili nezapisana.