Prezimena, selo Sredska (Prizren)

5. maj 2012.

komentara: 49

Nešto više o poreklu stanovništva sela Sredske kod Prizrena i o poznatim ličnostima iz ovog sela, o poreklu čuvenog srpskog vojvode, harambaše Vuka Mandušića, koji je hajdučio po Dalmaciji. 

Ispitivanje je sproveo 1947. god. dr Tatomir Vukanović.

U međuratnom periodu i posle Drugog svetskog rata povezuje se sedam zaselaka:

 Rakoči – Račevići (27 kuća, rodovi Đorđevići, Savići, Dimovci, Todorovići. Svi su starosedeoci iz ove župe i drugih srpskih naselja u okolini Prizrena.

Jakšići, poreklom iz Hercegovine, doseljeni krajem 17. i početkom 18. veka. Od ovog roda je Marija Jakšić, glumica i voditeljka. (slave sv. Nikolu i sv. Petku – važi i za gornje rodove što se slave tiče).

Pejčići (15 kuća: rodovi Mandušići sa ograncima Gaćovci, Gadžići, Dumanovi i Nišovci, stariji doseljenici iz Tetova, gde su bili imućni i odakle su pobegli u Sredsku zbog ubistva turskih pljačkaša i zaptija – jedan od četvoro braće je otišao u Crnu Goru i od njega je, po predanju, nastala čuvena junačka kuća Mandušića – njihovi potomci u Sredskoj važe za dobre junake i guslare. Dakle, čuveni vojvoda Vuk Mandušić je, najverovatnije, poreklom iz Tetova.

Jankovići, Dobrosavci i Kačarevići doseljeni u 17. veku iz susedne Sirinićke Župe, slave sv. Petku, Nikolu, Arhanđela.

Palicojki – Gornja i Donja mahala (30 kuća, rodovi Ljamovci – Ljamići su starosedeoci, bavili se kiridžilukom/trgovinom sa Prizrenom i Skadrom.

Velikinci, Ogravci, ranije su se zvali Popevci, novije ime izvedeno od nadimka koji su dobili kada su kao pečalbari doveli iz Rumunije jednu posebnu vrstu pasa.

Zrnzevci – Zrnzevići. Stari su im jako stari doseljenici iz Prilepskog kraja.

Šoševci (5 kuća.,). Stari su im doseljeni u prvoj polovini 18. veka iz Virpazara u Crnoj Gori, od bratstva Plemenac. Ovi i gornji rodovi slave Mitrovdan, Đurđic, sv. Nikolu.

Kabasovci – Radivojevići, dalekom starinom su iz sela Kabas u severnoj Albaniji – podigli su crkvicu pokajnicu zbog ubistva sveštenika u starom zavičaju. Iz ovog roda je čuvena vidarica Jasna Kabasova, čija su tri sina bili dobrovoljci u ruskoj vojsci i rusko-turskom ratu 1876. godine, a jedan od njih je bio ruski konzul Petko Radivojević u Sofiji, gde su ga ubili Bugari, kao i Nikanor – Petronije, starešina manastira sv. Marka kod Prizrena.

Čukalovci doseljeni u 17. veku iz Ibarskog Kolašina (današnja okolina Zubinog Potoka)

Šipovci doseljeni iz Bosne, kao i Džinovci, koji su se etapno selili preko Međimurja, Kosova i Janjeva i Softići sa ograncima Arsovci i Kurdevci; slave sv. Nikolu, Vavedenje i sv. Đorđa.

Krajci ili Krajčići – Karalejići, koji dobija naziv po selu Krajk na granici Podrime i Hasa -Metohija, odakle su zbog arbanaškog zuluma izbegli. Karalejići (12 kuća. rodovi Kralejici sa ograncima Goginci -Gogići, Đurđiljinci – Đurđevići, Cipkini i Ajtinci – Ajtići, čija su dva brata ostala u Rumuniji početkom 20. veka, i od kojih su postale porodice Stojkovići i Markovići.

Sopkinci- Živkovci, starinom od Tetova.

Jeftići i Radovci – Radići doseljeni od Nikšića slave Đurđevdan i sv. Prečistu.

Zaselak Stajkovce – Gornja i Donja mahala, starinom iz zapadne Makedonije /31 kuća; rodovi Vučevci, Branisavljevići, Toromanovići, Živkovići, Petrovići, Karalejići, Crnčevići, Pučkovići i Stajkovci; slave sv. Nikolu i sv. Prečistu.

Zaselak Bogosevce: rodovi Vidosavci, starosedeoci. Njihov predak “Rajko Caja” koji je imao 12 hiljada ovaca, za vreme seobe Srba 1690. godine izbegao je u Srem, gde od njega potiče 70 familija, a svu imovinu ostavio selu i rodbini.

Kovačevci, doseljeni iz okoline Štimlja.

Tanaskovci, najbrojniji u selu, starinom iz Binačke ili Gornje Morave (okolina Gnjilana ili Vitine), odakle su najpre doselili u Rečane (opština Prizren), a odatle pod pretnjom “turčenja”, prešli većinom u zaseoke Bogoševce i Racoče- njihovi dalji srodnici u Rečanu i Gornjem Selu su primili islam. Od Tanaskovca su; Zorovci, Paljovci, Šiljovci, Abrasovci i Bucovi – Nedeljkovići slave. sv. Nikolu.

Osim starosedelačkog, sve porodice su doseljene od 16. do 18. veka.

Iz Sredske su, inače, braća Vuk Isaković i Trifun Isaković, obojica vojskovođe koji su se iselili u toku velikih seoba u Srem, potiču od starosedelaca. U selu je rođen i Čolak Anta Simeonović, srpski vojskovođa Prvog srpskog ustanka. Nepoznato je od koga je roda.

IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko

Komentari (49)

Odgovorite

49 komentara

  1. rocky

    Zna li se odakle su se Gogici doselili u Sredsku???

  2. Sarko

    Vi ste po starom prezimenu Karalejici ili Karalejci. Imas sve o tvom poreklu u gornjem tekstu, citaj pazljivo. Poreklom ste iz sela Krajk, selo i dan danas postoji pod istim imenom u opstini Prizren.

  3. rs

    Zašto Rakoči – Račevići, zar nisu Račojki – Račojći?

  4. mile

    Vuk Isakovic nije iz Sredske kod Prizrena

  5. Sarko

    Mile, odakle su Isakovici? ako nisu iz Sredske?? Dr Tatomir Vukanovic koji je proucavao Sredacku Zupu, veli da su Isakovici iz Sredske.

  6. Karalejic Krunislav

    Po rodoslovu koje mi Karalejci posedujemo u proteklih 700 godina ne stoji tako kao sto vi kazete, uz duzno postovanje, da smo potomci Krajca. Mi smo potomci ILIJE koji je bio dosta crnomenjast, a Turci mu nadenuse ime Kara Ilija, sto u rodoslavu Sredacke zupe stoji, a narod iz iste zupe nadenu ime Karalija. Otud mi dobismo Karalejci, a od tog Ilije poce Loza Moja, a na proplancima te Sredacke zupe imasmo mnogo bacila i nekad bejasmo cak i kmetovi u Sredackoj zupi, cuveni tesari po Americi, u danasnje vreme vajari, lekari, arhitekte, koji se rasirise po celoj planeti zemljskoj. Ima nas svugde – u Australiji, Americi, Africi, a sve poce samo pre 700 godina.
    A vi tvrdite slobodno drukcije.

    • Sarko

      Krunislave, ovi podaci su iz Etnografskog zbornika Srpske akademije nauka i umetnosti. Sredacku Zupi je proucavao dr Tatomir Vukanovic etnolog, on je ispitivao sve rodove u Sredackoj Zupi i vasi su stari njemu rekli da ste poreklom iz Krajka (danas opstina Prizren). Prvo prezime je nastalo po Krajku odakle su se vasi stari doselili u Sredsku, Krajci-Krajcici da bi vas kasnije prozvali Karalejicima, moguce da vam je prezime po tom pretku Kara Iliji kako vi kazete, to vi valjda najbolje znate. A to da znate rodoslov u proteklih 700 godina je netacno, to je prica za malu decu, lupili ste bez razmisljanja, cisto sumnjam da znate rodoslov predaka preko pet ili sest kolena.

      • Miloš

        poistećivanje Karalejića i zasoka Krajića je besmisleno. Krajiči su nazvani zato što su sa “kraja”. Sredska jer je centralno naselje. Mala sugestija : ograničeni su Vam izvori.

      • Miloš

        I molim Vas da ne uzimate toliko u obzir posleratna ispitivanja, kada su koreni prezimena a si sam prezimena menjanja zbog ne tako male podrške Petru Karađorđeviću nakon WWII.

    • Stefan

      Da li znate nesto o poreklu Gogica iz Sredske?Ovde su napisali da su Gogici ogranak Karalejica.Prema mojim podacima Gogici su iz Crne gore pa me zanima sta je tacno?

  7. Karalejic Krunislav

    Srpska akademija nauka i postovani gospodin Tatomir mogu da tvrde, i a pisu sta hoce, a moji stari, prastari,cukun dede, pradede … bele pcele tacno znamo odakle smo i ko smo i odakle vodimo poreklo. Tvrdim i znam jer imam pisane dokaze i porodicno stablo koji su moji preci vodili jos pre rodjenja Tatomira jer MI Srecani imamo svako svoj rodoslov, a sto je potvrdjeno u Knjizi Todora Cukalovica (svaka porodica ima tu knjigu, koja je pre prognanstva zivela u Sredskoj). Nadjite knjigu i vidite! Postovani gospodin Cukalovic je je godinama sakupljao i belezio za svaku porodicu PORODICNO STABLO. Ja znam ko sam i odakle i mojoj deci ne pricam bajke za laku noc i ne lupam. Svoj rodoslov odlicno znam ne samo ja vec svi mi koji smo iz SREDACKE ZUPE. Ne peto, sesto, sedmo vec i deveto koleno (ili ti kisela voda) znam da nabrojim.
    S postovanjem Sarko.

  8. nenad

    Velimir Tatalovic sigurno nije navijao za to da jedna od najznacajnijih licnosti iz Romana Seobe Srba bude Vuk Isakovic koji je iz Sredske,, Sredacke zupe jel i on sam nema veze sa tim krajem.Jednostavno je covek svoj naucni rad bazirao samo na istini i verodostojnim dokazima.Srecani su jedan od najznacajnijih delova Srbskog stanovnistva dali su toliko poznatih licnosti da je Vuk Isakovic samo jedan od njih,tu je vojvoda prvog srpskog ustanka Colak Anta Simeunovic,tu je Vuk Mandusic Andjelko Mandusic i mnogi drugi.

  9. nenad

    pardon Tatomir Vukanovic

  10. Vidak Milačić

    U Sredskoj ne postoje Softići. Softići postoje u Bosni i nemaju nikakve veze sa Sovtićima iz Milačiki.