Poreklo prezimena Cupara

19. mart 2012.

komentara: 1

Prezime Cupara se sreće u pljevaljskom kraju.

Cupare su dobile prezime na interesantan način. Inače, pre su se prezivali Radovići. Došli su od Čelebića, kao i ostali Radovići u našoj opštini, i to u Glisnicu oko 1740. godine, a u Boljaniće mnogo ranije. Rod su im Radovići, Lončari u Rađevićima i Lončari na Vijalici – Gotovuša.

Kažu da su Radovića svatovi došli za devojku u malo dalje selo. Imali su dobru kobilu sa ždrebetom. Kobilu su poveli za devojku, a ždrebe zadržali kod kuće. Kad su svatovi krenuli ispred devojačke kuće, devojku su stavili na kobilu. Ona je odmah jurnula kući ždrebetu i odnela devojku pred svatovima. Kad je kobila donela devojku pred momkovu kuću, on je cepao drva i nije poznao svoju devojku niti ona njega niti je znala da joj je to dom i momak. Rastrešena i umorna devojka je rekla momku: “Cuparac, da si mi po Bogu bratac skini me sa ove kobile, jer me je čitavu rastresla i više ne mogu da se držim na njoj.” Momak, ne znajući da je to njegova devojka i buduća žena, skinu je sa kobile. Odmah za njom dojuriše deveri, a zatim i ostali svatovi. Od tada iz prozvaše Cupare.

Pamte imena predaka od Mića (1830) i braće mu Radoja i Radojice. Oni su se naselili u Boljanićkom visu. Mićov je Dimitrije, Đuro, Miko i Niko. Nikovi potomci žive u Brvenici. Mićo je bio snažan, pa se na jednom vašaru rvao sa medvedom i oborio ga. Većina Cupara živi u Boljanićima. Oko 1930. godine bilo ih je 10 kuća. Dimitrije je bio snažan i bavio se lečenjem ljudi lekovitim bilje. Age su im bili Kadići.

Jedan je od Cupara bio u srpskoj vojsci 1912-1918. i poginuo prilikom proboja solunskog fonta. Ćirko Cupara je 1909. godine pobegao od askera u Crnu Goru i otuda se vratio sa crnogorskom vojskom 1912. godine. Dimitrije je bio aktivan u buni 1903-1905. godine (hilavi) protiv turske vlati. Dimitrijevi sinovi su Milovan i brat mu…

U I svetskom ratu u crnogorskoj vojsci učestvovalo je 6 Cupara. Đuro je zarobljen i umro u robiji. Poginuo je Bogdan, a ranjen Radomir. Cupare su losle Debeljevića prve došle u Glisnicu.

 

IZVOR: Mileta Vojinović – Pljevaljski kraj, prošlost i poreklo stanovništva, 2008, priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Dubravka

    Ovde postoji greška. Mićova braća su se zvala Božo i Ilija. Ilija, koji je inače bio moj predak je imao sinove Radoja i Radojicu, a i u Mićovoj liniji postoje ova dva imena ali kao njegovi potomci.