U BiH ima skoro šest hiljada srpskih prezimena koja se vezuju za 72 slave. Ako je kod istog prezimena zastupljena samo jedna krsna slava nesumnjivo je da se radi o jednom plemenu (rodu). O prezimenima Srba u BiH ne postoje sistematizovana naučna istraživanja tako da se o njima jedino nešto više može saznati iz crkvenih popisa ili takozvanih šematizama.
Od sačuvanih šematizama po obimu i raznovrsnosti podataka posebno se izdvaja Šematizam pravoslavne mitropolije i arhidijeceze Dabrobosanske za godinu 1882. objavljen te iste godine u Sarajevu.
Po mnogim onimastičarima to je najbolji i najdetaljniji šematizam koji je do danas urađen i objavljen u čitavoj administrativno-teritorijalnoj upravi Srpske pravoslavne crkve. Obuhvata gotovo celo područje današnje BiH. Istina, nedostaju pojedini podaci za neke parohije u Zvorničko- tuzlanskoj (Semberija) i Zahumsko-hercegovačkoj eparhiji, ali to ne umanjuje njegov značaj.
Prema ovom šematizmu i prvom popisu stanovništva koji je izvršen (1879) , u BiH je krajem 19. veka bilo 5.590 srpskih prezimena za koja se vezuju 72 različite slave.
Poljoprivredni inženjer Savo Ignjatović iz Banje Luke godinama se bavi istraživanjem korena svoje porodice.
– Problem je u tome što je mnogo pisane građe o Srbima u BiH uništeno, a crkve i groblja u Federaciji BiH devastirana. Najviše podataka o svojim precima prikupio sam u muzejima, zatim matičnim uredima, zemljišnim knjigama i iz usmenog predanja – kaže Ignjatović.
Kao što je poznato, najveći broj prezimena kod Srba nastao je u 16. i 17. veku. Prezimena su nastajala po raznim osnovama. Najčešće je to bilo po ličnom imenu oca ili nekog drugog pretka (Bogdan – Bogdanović, Todor-Todorović, Simo- Simić), majke (Smilja-Smiljić, Mara-Marić, Cvijeta-Cvijetić), po zanatu: Kujunyić, Sarač, Kovač, Kačar, po nadimku: Ždero, Prdić, Pitar…
Deset najrasprostranjenijih srpskih prezimena u BiH su: Kovačević, Savić, Popović, Jovanović, Petrović, Đurić, Babić, Lukić, Knežević i Marković.
Kovačević je je najraširenije srpsko prezime u BiH. Za ovo prezime vezano je čak dvadeset različitih slava. Rasprostranjeni su od Bihaća, Krupe i Petrovca, preko Banje Luke, Teslića i Sarajeva, do Višegrada i Vlasenice.
Prezimena Knežević i Mandić najrasprostranjenija su u Krajini, dok su u istočnoj Bosni ona veoma retka. Slično je i sa prezimenima Đukić, Marić i Panić. I ona su najraširenija u Krajini.
Prezimena Jovanović, Marković, Ilić, Simić, Nikolić, Mitrić, Lazić, Gavrić i Mičić više su rasprostranjena u istočnoj i srednjoj Bosni, a manje u Krajini.
Ima slučajeva da se zbog različitog izgovora, ili različitog administrativnog evidentiranja, kod pripadnika jednog plemena beleže dva različita prezimena. To je slučaj kada se, na primer, u prezimenu javlja slovo “j” ili ga nema: Bajić-Baić, Vujić-Vuić, Grujić-Gruić, Gajić-Gaić, Pejić-Peić…
Ponekad su kod pripadnika jednog plemena zabeležena dva prezimena i zbog toga što je došlo do zamene jednog od slova drugim: To imamo kada se, na primer, “dž” zameni sa “č”: Barudžija-Baručija, Ekmedžija-Ekmečija. Ili kada se “dž” zameni sa “ć”: Indžić-Inđić; kada se “t” zameni sa “d”: Vukobrat-Vukobrad, kada se “u” zameni sa “o”: Škundrić-Škondrić…
Srbi imaju narodno-crkveno slavlje koje je nepoznato kod drugih hrišćanski naroda. To je krsna slava ili krsno ime. O njoj postoje mnoga predanja.
Po jednom krsno ime je uspomena na dan kada su mnogobožački preci pojedinih porodica prešli na hrišćansku veru. Otuda i naziv krsno ime od “krstiti se” to jest preći u hrišćansku veru.
Po drugom, u vreme dok su Srbi živeli u plemenima jedno po jedno pleme se krštavalo izabravši za taj čin dan jednog od svetitelja ili mučenika. Taj dan se otad smatrao duhovnim rođendanom porodice. Porodice istog plemena imaju istu krsnu slavu, a isti prezimenjaci sa različitim slavama nisu od istog plemena.
Rašireno je i gledište koje se može nazvati animističnim, a koje polazi od toga da je krsna slava samo jedan hristijanizovani paganski kult – kult mrtvih, kult predaka. Ovo gledište kao najvažnije uz slavljenje krsnog imena navodi: koljivo, paljenje sveća, sečenje kolača. Sve su to elementi žrtvenih običaja za pokojne pretke.
Po crkveno-pravoslavnom gledištu krsna slava je nastala svesnom akcijom Srpske pravoslavne crkve, a raširila se po svim srpskim krajevima tokom 13., 14. i 15. veka njenom misionarskom delatnošću. To je bio jedan vid borbe protiv mnogoboštva i paganizma. Znači, ne radi se o hristijanizovanom paganskom kultu, već je to po svojoj suštini hrišćanski i pravoslavni supstitut za paganski kult koji se izgubio u periodu od slavenskog naseljavanja Balkanskog poluostrva. Svetosavskom reformom iz jedne crkvene, opšte ili pojedinačne, zavetne institucije stvorena je jedna srpska svečanost koja je u sebi obuhvatila opšte pravoslavne i posebne srpske elemente.
Najčešće slave Srba u BiH su: Đurđevdan, Nikoljdan, Sv. Jovan Krstitelj, Arhiđakon Stefan, Arhanđel Mihailo, Simenon Bogoprimac, Sv. Pantelija, Sv. Vasilije, Miholjdan, Petrovdan, Krstovdan, Sveti Ilija…
Dosta retke srpske slave u BiH su: Sv. Prokopije, Pokrov presvete Bogorodice, Konstantin Veliki, Jovan Bogoslov, Začeće Jovana Krstitelja, Vavedenije, Arhiđakon Gavril…
Veoma su zanimljivi podaci o teritorijalnom rasporedu krsnih slava u Dabrobosanskoj mitropoliji. Tako se, na primer, Sveti Vartolomej slavi samo u Krajini. Slavi ga rod Kecman, Tubin, Selak, Dragić, Bjelajac, Jošić, Mijatović i Nikić.
Začeće Sv. Jovana Krstitelja slave samo Dragići u Sarajevu, dok Ivanjdan (rođenje Sv. Jovana Krstitelja) slave neke srpske porodice u maglajskom i višegradskom kraju.
Sv. Jevtimija slavi rod Misiljevića iz Bugojna, dok slavu Sv. Jovana Lestvičnika slavi dio roda Vrhovac u gradiškoj i laminačkoj parohiji.
Sveta Petka je slava Spasojevića (Srebrenica, Vlasenica) Miloševića (Pazarić, Pofalići, Blažuj) i Dimića (Dubica, Prijedor).
Sabor Sv. dvanaest apostola slave samo Miljanovići u parohijama Mašići i Romanovci, a Sv. Haralampija samo Bašići u Donjoj Pecki.
Cveti se slave samo u sarajevskom i vlaseničkom kraju. U Sarajevu ih slave Mićići, Ostojići, Živkovići i Bakalići, a na Palama Karavdići.
Ako je kod istog prezimena zastupljena samo jedna krsna slava nesumnjivo je da se radi o jednom plemenu (rodu). To se prezimena: Agbaba, Agić, Baroš, Belenzada, Beronja, Bokan, Bratić, Višekruna, Vještica, Džepina, Kopanja, Kotur, Karakaš, Mazalica, Macura, Praštalo, Ribić, Tegeltija, Tolimir, Furtula, Čenić, Čorokalo, Šoja, Šerbula…
Kod prezimena kod kojih nosioci jednog prezimena imaju jednu krsnu slavu, a u nekim mestima je kod njih zabeležena druga slava, došlo je do promene prvobitne slave.
Do promene krsne slave dolazilo je retko i to su najčešće pojedinačni slučajevi (kad siromašni mladoženja prihvati slavu svoje bogate neveste ili kad mladoženja prihvati nevestinu slavu jer u njenoj porodici nema muških potomaka koji bi je dalje slavili).
Takvi slučajevi zabeleženi su kod prezimena: Amidžić, Arežina, Berić, Balaban, Basara, Bilbija, Brkljač, Bundalo, Bursać, Gaćeša, Grubor, Drljača, Dubajić, Jungić, Kecman, Kočić, Miljuš, Momić, Obućina, Opačić, Sabljić, Stupar, Tintor, Travar, Ćulum, Hrvaćanin, Čađo, Čeko, Šakota, Šarenac, Šolaja…
Postoje i prezimena kod kojih je zabilježeno više slava. U tom slučaju se radi o više različitih rodova. To su: Avramović, Antonić, Babić, Bajić, Božić, Vukašinović, Vuković, Gajić, Gligorić, Grahovac, Davidović, Dakić, Đokić, Dukić, Jakšić, Janjić, Jovanović, Jokić, Kalabić, Kos, Kuzmanović, Marić, Mijatović, Novaković, Pavlović, Petrović, Ristić, Simić, Tadić, Tomić…
U 1882. godini evidentirana su pojedina srpska prezimena i njihove krsne slave. Tako je zabilježeno da Avlijaša ima na Sarajevskom polju i Blažuju i da slave Jovana Krstitelja, Baštinaca u Mašićima i Romanovcima i da im je krsna slava Sv. Luka, Ajdukovića u Vlasenici i da slave Arh. Mihail, u Duboviku im je slava Jovan Krstitelj, u Krupskoj Glinici Nikoljdan. Belenzade su evidentirane u Banjoj Luci, Bugojnu, Donjem Vakufu, Kamenu kod Glamoča i slave Jovana Krstitelja. Zapisi kazuju da su tada Basare živjele u Krupi, Kulen Vakufi, Lušci Palanci i Petrovcu i da su slavili Đurđevdan. Voćkići su iz Stražice kod Ključa i slave Sv. Nikolu, Lolići iz Dragelja kod Gradiške, Popovca kod Banje Luke i slava im je Jovan Krstitelj, a Lolićima iz Bistrice kod Banje Luke Nikoljdan. Kutlije su iz Ruiškei njihova slava je Toma apostol.
Prezime Tegeltija evidentirano je u Mrkonjić Gradu, Travniku, Mednoj i Slatini kod Ribnika i proslavljaju Đurđevdan. Pezeri su iz Blaškog kod Banje Luke slava im je Jovan Krstitelj, Gnjato iz Bugojna slave Arh. Mihaila, a Moro iz Pofalića (Sarajevo) slave Đurđevdan…
Popisi stanovništva
Prema prvom popisu stanovništva koji su 1879. godine sprovele austrougorske vlasti u BiH je živelo 1.158.000 stanovnika. Od tog broja Srba je bilo 496.485 ili 42,88 odsto, Muslimana 448.613 ili 38,73 odsto, Hrvata 209.391 ili 18,30 odsto, Jevreja 3.426 ili 0,29 odsto i ostalih 249 ili 0,02 odsto.
Od ukupnog broja Srba oko 349.000 ili 70 odsto živelo je u mitropoliji Dabrobosanskoj, a preostalih 147.000 ili 30 odsto u eparhijama Zvorničko-tuzlanskoj i Zahumsko-hercegovačkoj.
Po posljednjem popisu koji je obavljen 1991. godine BiH je imala 4.377.033 stanovnika. Mulsimana je bilo 1.902.956 ili 43,47 odsto, Srba 1.366.104 ili 31,21 odsto, Hrvata 760.852 ili 17,38 odsto, Jugoslovena 242.682 ili 5,54 odsto, Crnogoraca 10.071 ili 0,23 odsto, Makedonaca 1.596 ili 0,03 odsto, Slovenaca 2.190 ili 0,05 odsto, Albanaca 4.295 ili 0,10 odsto, Roma 8.864 ili 0,20 odsto, Ukrajinaca 3.929 ili 0,09 odsto…..
Najrasprostranjenija prezimena
Među pedeset najrasprostranjenijih su i prezimena: Ilić, Đukić, Vuković, Simić, Radić, Marić, Tomić, Božić, Janković, Mijatović, Mićić, Davidović, Jović…
IZVOR: www.prnjavor.rs
23. mart 2017. u 20:43
Gordana Ostojic
Interesuje me porijeklo prezimena DUJDUP.Slava je Djurdjevdan.Samo dve porodice prezimena zive u selu i kazu da nismo bliznji rod sto je vrlo cudno.Nemamo nikakvih vise podataka.Hvala
29. mart 2017. u 00:15
Maka
Postovani,
Da li znate nesto o porodici Gladic,slavimo Svetog Alimpija.
Zivimo u Banatu ali mislim da poreklom nismo odavde.
Hvala
27. april 2017. u 06:00
Djordje
Pozdrav. Pokusavam da nadjem poreklo svoje porodice ali to je prilicno komplikovano pa bi mi svaki trag dobro dosao. Prezivamo se Petrovic ali je predak po kome smo uzeli prezime dosao sa porodicom u selo Jancici kod Cacka iz sela Korita pre nego sto je uspostavljeno prenosenje stalnog prezimena. Takodje, problem je to sto Korita postoje i u danasnjoj Crnoj Gori, a i u danasnjoj Hercegovini. Neki izvori kazu da su dosli iz Crnogorskih ali porodicna tradicija kaze da su ipak iz Hercegovackih Korita. Stvari jos vise komplikuje cinjenica da se granica pomerala i da su Hercegovacka Korita nekada mogla biti u CG. Prilicno sam siguran da su slavili Svetog Jovana jer je to Slava moje porodice dok je familija Kecovic nastala od rodjenog brata mog pretka za Slavu uzela letnji Sveti Jovan da bi, prema porodicnom predanju, mogli medjusobno da se posecuju. Bio bih vam izuzetno zahvalan ako bi ste mi mogli reci da li u tim krajevima ima porodica koje slave istu Slavu. To bi ili potvrdilo moju teoriju ili me poslalo u drugom pravcu ka Crnogorskim Koritima sto bi bar znacilo da sam korak blize resenju ove moje male misterije. Dodao bih jos samo da sam nasao podatke da pleme Orlovici slavi istu Slavu i da njihovih potomaka ima u tim krajevima ali je sve to neprovereno a i Orlovici su ogromno pleme pa je sve to prilicno klimavo. Vi mi delujete kao neko ko bi mogao da ima konkretnije podatke. Hvala unapred.
24. novembar 2017. u 01:26
RADA
DJordje Petrovici u Palama (Rakovac) slave Sv.Jovana 19 jan.Moj pra deda se zvao Petar rodj.1775 g.odakle je dosao neznam
6. maj 2017. u 21:50
Kalina
Dobar dan mozete li mi reci poreklo porodice Boloban koji slave Petrovdan i iz Donjeg Vakufa smo
7. maj 2017. u 09:00
Milorad Bogdanović
Vjerovatno da su tvoji pretci doselili iz Like u Donji Vakuf, dolaskom AU okupacije, jer prezime Boloban ne spominje se 1882. godine na prostoru mitropolije dabrobosanske.
U eparhiji Gornjo-Karlovačkoj za 1883. godinu prezime Boloban spominje se kao slavljenici Petrovdana i Jovanjdana, ali nažalost ovdje se ne navodi mjesto gdje su bili nastanjeni.
Nisam više nigdje pronašao da se spominje ovo prezime.
_______________________________________________________________________
Ko se ponosi svojom ćirilicom, ponosi se i pretcima svojim.
30. jul 2017. u 23:10
Borislav
Poštovani,
Prezivam se Pušac, jer je nakon prvog svjetskog rata prilikom popisa stanovništva u Omarskoj, došlo do pogrešnog upisa prezimena. Preci su se prezivali Mikić i mi slavimo sv. Nikolu, dok Pušci slave Đurđevdan.
U “Šematizam iz 1882 godine” sam u Omaškoj pronašao prezime Nikić, a nigdje Mikić. Kolika je vjerovatnoća da je prilikom prepiske iz crkvenih knjiga greškom upisano prezime Nikić.
Unaprijed hvala na odgovoru,
Borislav Pušac
1. avgust 2017. u 22:10
Nemanja
Interesuje me porjeklo prezimena Regoda. Rođen sam u Banja Luci, čuo sam da su Regode potekle sa Manjače, i to je sve što znam o prezimenu. Sveti Dimitrija-Mitrovdan.
1. avgust 2017. u 23:31
Branko Todorović
Regoda je nekada bilo najviše u Borkovićima kod Banje Luke. Dalje u BiH ih nije bilo u značajnijem broju. Regodići, što vam je srodno prezime, zabeleženi su u nemalom broju u Lusićima, takođe kod Banje Luke. Prema šematizmu Mitropolije dabro-bosanske iz 1882. godine, Regodići su popisani u parohiji Sokolovo, u protoprezviteratu Ključkom – sa istom slavom. U tom pravcu treba tragati, ako nema u knjigama, onda testirati nekog muškog Regodu/Regodića, kako bi se preciznije odredilo dalje poreklo, geografsko, ali i srodničko.
9. avgust 2017. u 19:22
Dusan
Postovani interesuje bilo kakvo saznanje o prezimenu Mastalo.
Slavimo Djurdjevdan
Naseljeni u selo Kosjerovo op.Laktasi
17. avgust 2017. u 20:20
NemanjaKusic
Interesuje me dali imate neke informacije za prezime Kusić???
8. januar 2018. u 01:56
Bariša
Očito postoje dva odvojena porijekla prezimena Kusić. Jedno je srpsko. Drugo je hrvatsko iz imotske krajine, opčina šestanovac, selo grabovac. Pisani podaci crkvenih knjiga spominju prezime od kada se vode (17.stoljeće) i prezime Kusić se smatra starosjediocima. Prezime ima vjerojatno korijen u tjelesnoj mani i nadimku kuso, kusav (malen, kržljav). Obzirom na prosiječan stas nosioca prezimena možebitno se radi i o sprdanju sa visinom (grgo kusič visok 237 cm, najviši hrvat svih vremena)
12. oktobar 2017. u 19:11
Sanela
Cao svima!
Najprije bi zeljela pohvaliti sav trud ulozen u ovaj sajt! Stvarno je super da postoji mogučnost za sakupljanje ovakvih informacija!
Pokusavam pronaci bilosto uvezi porodice Ivić (Miholjdan je slava). To je prezime moje majke Vide (Vidosave) Ivić koja je bila usvojena kao mala beba. Riječ je o Ivićima iz sela Ivići u okolini Prijedora.
Pokusavala sam googlovati i po ovoj stranici čitati ali nikako da naletim na neki trag.
Hvala unaprijed!
Sanela
25. decembar 2017. u 13:42
Milorad Bogdanović
Nigdje nisam moga pronaći Iviće koji slave Miholjdan.Imaju Ivanovići što se 1989 spominju u parohiji Bjelovar, koji slave ovu slavu.
Vjerovatno da se ovdje radi o novome prezimenu, ili izmjena slave. U parohoji Bistrica prijedorska Miholjdan su slavila prezimena Cvijić, Malić i Špirica.
Jedino rješenje je da neko od muških članova vaše porodice izvrši testiranje, sazna kojoj haplogrupi propadate i uveliko olakšate ovu zagonetku.
18. decembar 2017. u 14:25
trile
Dobar dan poštovani,zanima me porijeklo prezimena Trišić,krsna slava Đurđevdan,Bratunac
Ako postoje bilo kakvi podaci molio bih vas da me obavijestite.
hvala