U BiH ima skoro šest hiljada srpskih prezimena koja se vezuju za 72 slave. Ako je kod istog prezimena zastupljena samo jedna krsna slava nesumnjivo je da se radi o jednom plemenu (rodu). O prezimenima Srba u BiH ne postoje sistematizovana naučna istraživanja tako da se o njima jedino nešto više može saznati iz crkvenih popisa ili takozvanih šematizama.
Od sačuvanih šematizama po obimu i raznovrsnosti podataka posebno se izdvaja Šematizam pravoslavne mitropolije i arhidijeceze Dabrobosanske za godinu 1882. objavljen te iste godine u Sarajevu.
Po mnogim onimastičarima to je najbolji i najdetaljniji šematizam koji je do danas urađen i objavljen u čitavoj administrativno-teritorijalnoj upravi Srpske pravoslavne crkve. Obuhvata gotovo celo područje današnje BiH. Istina, nedostaju pojedini podaci za neke parohije u Zvorničko- tuzlanskoj (Semberija) i Zahumsko-hercegovačkoj eparhiji, ali to ne umanjuje njegov značaj.
Prema ovom šematizmu i prvom popisu stanovništva koji je izvršen (1879) , u BiH je krajem 19. veka bilo 5.590 srpskih prezimena za koja se vezuju 72 različite slave.
Poljoprivredni inženjer Savo Ignjatović iz Banje Luke godinama se bavi istraživanjem korena svoje porodice.
– Problem je u tome što je mnogo pisane građe o Srbima u BiH uništeno, a crkve i groblja u Federaciji BiH devastirana. Najviše podataka o svojim precima prikupio sam u muzejima, zatim matičnim uredima, zemljišnim knjigama i iz usmenog predanja – kaže Ignjatović.
Kao što je poznato, najveći broj prezimena kod Srba nastao je u 16. i 17. veku. Prezimena su nastajala po raznim osnovama. Najčešće je to bilo po ličnom imenu oca ili nekog drugog pretka (Bogdan – Bogdanović, Todor-Todorović, Simo- Simić), majke (Smilja-Smiljić, Mara-Marić, Cvijeta-Cvijetić), po zanatu: Kujunyić, Sarač, Kovač, Kačar, po nadimku: Ždero, Prdić, Pitar…
Deset najrasprostranjenijih srpskih prezimena u BiH su: Kovačević, Savić, Popović, Jovanović, Petrović, Đurić, Babić, Lukić, Knežević i Marković.
Kovačević je je najraširenije srpsko prezime u BiH. Za ovo prezime vezano je čak dvadeset različitih slava. Rasprostranjeni su od Bihaća, Krupe i Petrovca, preko Banje Luke, Teslića i Sarajeva, do Višegrada i Vlasenice.
Prezimena Knežević i Mandić najrasprostranjenija su u Krajini, dok su u istočnoj Bosni ona veoma retka. Slično je i sa prezimenima Đukić, Marić i Panić. I ona su najraširenija u Krajini.
Prezimena Jovanović, Marković, Ilić, Simić, Nikolić, Mitrić, Lazić, Gavrić i Mičić više su rasprostranjena u istočnoj i srednjoj Bosni, a manje u Krajini.
Ima slučajeva da se zbog različitog izgovora, ili različitog administrativnog evidentiranja, kod pripadnika jednog plemena beleže dva različita prezimena. To je slučaj kada se, na primer, u prezimenu javlja slovo “j” ili ga nema: Bajić-Baić, Vujić-Vuić, Grujić-Gruić, Gajić-Gaić, Pejić-Peić…
Ponekad su kod pripadnika jednog plemena zabeležena dva prezimena i zbog toga što je došlo do zamene jednog od slova drugim: To imamo kada se, na primer, “dž” zameni sa “č”: Barudžija-Baručija, Ekmedžija-Ekmečija. Ili kada se “dž” zameni sa “ć”: Indžić-Inđić; kada se “t” zameni sa “d”: Vukobrat-Vukobrad, kada se “u” zameni sa “o”: Škundrić-Škondrić…
Srbi imaju narodno-crkveno slavlje koje je nepoznato kod drugih hrišćanski naroda. To je krsna slava ili krsno ime. O njoj postoje mnoga predanja.
Po jednom krsno ime je uspomena na dan kada su mnogobožački preci pojedinih porodica prešli na hrišćansku veru. Otuda i naziv krsno ime od “krstiti se” to jest preći u hrišćansku veru.
Po drugom, u vreme dok su Srbi živeli u plemenima jedno po jedno pleme se krštavalo izabravši za taj čin dan jednog od svetitelja ili mučenika. Taj dan se otad smatrao duhovnim rođendanom porodice. Porodice istog plemena imaju istu krsnu slavu, a isti prezimenjaci sa različitim slavama nisu od istog plemena.
Rašireno je i gledište koje se može nazvati animističnim, a koje polazi od toga da je krsna slava samo jedan hristijanizovani paganski kult – kult mrtvih, kult predaka. Ovo gledište kao najvažnije uz slavljenje krsnog imena navodi: koljivo, paljenje sveća, sečenje kolača. Sve su to elementi žrtvenih običaja za pokojne pretke.
Po crkveno-pravoslavnom gledištu krsna slava je nastala svesnom akcijom Srpske pravoslavne crkve, a raširila se po svim srpskim krajevima tokom 13., 14. i 15. veka njenom misionarskom delatnošću. To je bio jedan vid borbe protiv mnogoboštva i paganizma. Znači, ne radi se o hristijanizovanom paganskom kultu, već je to po svojoj suštini hrišćanski i pravoslavni supstitut za paganski kult koji se izgubio u periodu od slavenskog naseljavanja Balkanskog poluostrva. Svetosavskom reformom iz jedne crkvene, opšte ili pojedinačne, zavetne institucije stvorena je jedna srpska svečanost koja je u sebi obuhvatila opšte pravoslavne i posebne srpske elemente.
Najčešće slave Srba u BiH su: Đurđevdan, Nikoljdan, Sv. Jovan Krstitelj, Arhiđakon Stefan, Arhanđel Mihailo, Simenon Bogoprimac, Sv. Pantelija, Sv. Vasilije, Miholjdan, Petrovdan, Krstovdan, Sveti Ilija…
Dosta retke srpske slave u BiH su: Sv. Prokopije, Pokrov presvete Bogorodice, Konstantin Veliki, Jovan Bogoslov, Začeće Jovana Krstitelja, Vavedenije, Arhiđakon Gavril…
Veoma su zanimljivi podaci o teritorijalnom rasporedu krsnih slava u Dabrobosanskoj mitropoliji. Tako se, na primer, Sveti Vartolomej slavi samo u Krajini. Slavi ga rod Kecman, Tubin, Selak, Dragić, Bjelajac, Jošić, Mijatović i Nikić.
Začeće Sv. Jovana Krstitelja slave samo Dragići u Sarajevu, dok Ivanjdan (rođenje Sv. Jovana Krstitelja) slave neke srpske porodice u maglajskom i višegradskom kraju.
Sv. Jevtimija slavi rod Misiljevića iz Bugojna, dok slavu Sv. Jovana Lestvičnika slavi dio roda Vrhovac u gradiškoj i laminačkoj parohiji.
Sveta Petka je slava Spasojevića (Srebrenica, Vlasenica) Miloševića (Pazarić, Pofalići, Blažuj) i Dimića (Dubica, Prijedor).
Sabor Sv. dvanaest apostola slave samo Miljanovići u parohijama Mašići i Romanovci, a Sv. Haralampija samo Bašići u Donjoj Pecki.
Cveti se slave samo u sarajevskom i vlaseničkom kraju. U Sarajevu ih slave Mićići, Ostojići, Živkovići i Bakalići, a na Palama Karavdići.
Ako je kod istog prezimena zastupljena samo jedna krsna slava nesumnjivo je da se radi o jednom plemenu (rodu). To se prezimena: Agbaba, Agić, Baroš, Belenzada, Beronja, Bokan, Bratić, Višekruna, Vještica, Džepina, Kopanja, Kotur, Karakaš, Mazalica, Macura, Praštalo, Ribić, Tegeltija, Tolimir, Furtula, Čenić, Čorokalo, Šoja, Šerbula…
Kod prezimena kod kojih nosioci jednog prezimena imaju jednu krsnu slavu, a u nekim mestima je kod njih zabeležena druga slava, došlo je do promene prvobitne slave.
Do promene krsne slave dolazilo je retko i to su najčešće pojedinačni slučajevi (kad siromašni mladoženja prihvati slavu svoje bogate neveste ili kad mladoženja prihvati nevestinu slavu jer u njenoj porodici nema muških potomaka koji bi je dalje slavili).
Takvi slučajevi zabeleženi su kod prezimena: Amidžić, Arežina, Berić, Balaban, Basara, Bilbija, Brkljač, Bundalo, Bursać, Gaćeša, Grubor, Drljača, Dubajić, Jungić, Kecman, Kočić, Miljuš, Momić, Obućina, Opačić, Sabljić, Stupar, Tintor, Travar, Ćulum, Hrvaćanin, Čađo, Čeko, Šakota, Šarenac, Šolaja…
Postoje i prezimena kod kojih je zabilježeno više slava. U tom slučaju se radi o više različitih rodova. To su: Avramović, Antonić, Babić, Bajić, Božić, Vukašinović, Vuković, Gajić, Gligorić, Grahovac, Davidović, Dakić, Đokić, Dukić, Jakšić, Janjić, Jovanović, Jokić, Kalabić, Kos, Kuzmanović, Marić, Mijatović, Novaković, Pavlović, Petrović, Ristić, Simić, Tadić, Tomić…
U 1882. godini evidentirana su pojedina srpska prezimena i njihove krsne slave. Tako je zabilježeno da Avlijaša ima na Sarajevskom polju i Blažuju i da slave Jovana Krstitelja, Baštinaca u Mašićima i Romanovcima i da im je krsna slava Sv. Luka, Ajdukovića u Vlasenici i da slave Arh. Mihail, u Duboviku im je slava Jovan Krstitelj, u Krupskoj Glinici Nikoljdan. Belenzade su evidentirane u Banjoj Luci, Bugojnu, Donjem Vakufu, Kamenu kod Glamoča i slave Jovana Krstitelja. Zapisi kazuju da su tada Basare živjele u Krupi, Kulen Vakufi, Lušci Palanci i Petrovcu i da su slavili Đurđevdan. Voćkići su iz Stražice kod Ključa i slave Sv. Nikolu, Lolići iz Dragelja kod Gradiške, Popovca kod Banje Luke i slava im je Jovan Krstitelj, a Lolićima iz Bistrice kod Banje Luke Nikoljdan. Kutlije su iz Ruiškei njihova slava je Toma apostol.
Prezime Tegeltija evidentirano je u Mrkonjić Gradu, Travniku, Mednoj i Slatini kod Ribnika i proslavljaju Đurđevdan. Pezeri su iz Blaškog kod Banje Luke slava im je Jovan Krstitelj, Gnjato iz Bugojna slave Arh. Mihaila, a Moro iz Pofalića (Sarajevo) slave Đurđevdan…
Popisi stanovništva
Prema prvom popisu stanovništva koji su 1879. godine sprovele austrougorske vlasti u BiH je živelo 1.158.000 stanovnika. Od tog broja Srba je bilo 496.485 ili 42,88 odsto, Muslimana 448.613 ili 38,73 odsto, Hrvata 209.391 ili 18,30 odsto, Jevreja 3.426 ili 0,29 odsto i ostalih 249 ili 0,02 odsto.
Od ukupnog broja Srba oko 349.000 ili 70 odsto živelo je u mitropoliji Dabrobosanskoj, a preostalih 147.000 ili 30 odsto u eparhijama Zvorničko-tuzlanskoj i Zahumsko-hercegovačkoj.
Po posljednjem popisu koji je obavljen 1991. godine BiH je imala 4.377.033 stanovnika. Mulsimana je bilo 1.902.956 ili 43,47 odsto, Srba 1.366.104 ili 31,21 odsto, Hrvata 760.852 ili 17,38 odsto, Jugoslovena 242.682 ili 5,54 odsto, Crnogoraca 10.071 ili 0,23 odsto, Makedonaca 1.596 ili 0,03 odsto, Slovenaca 2.190 ili 0,05 odsto, Albanaca 4.295 ili 0,10 odsto, Roma 8.864 ili 0,20 odsto, Ukrajinaca 3.929 ili 0,09 odsto…..
Najrasprostranjenija prezimena
Među pedeset najrasprostranjenijih su i prezimena: Ilić, Đukić, Vuković, Simić, Radić, Marić, Tomić, Božić, Janković, Mijatović, Mićić, Davidović, Jović…
IZVOR: www.prnjavor.rs
13. novembar 2016. u 14:29
Sanja
Zdravo. Mene zanima poreklo Bogdanica iz Bosne, okolina Kotor Varosi, mislim da je selo Selacka. Slava Casne Verige. Sve sto sam nasla na internetu ugl. je o Bogdanicima iz Hrvatske, pa sad ne znam da li je to povezano. Hvala.
5. januar 2017. u 14:08
Savan
Poštovani…. Interesuje me porijeklo prezimena Došlo iz Istočnog Sarajeva, slave Sv. Georgija. Do prije 50-60 godina živjeli na nekoliko lokacija opštine Trnovo a prema nekim nepouzdanim informacijama potičemo iz Hercegovine ma da u Mostaru i danas ima Došla koji slave Svetog Jovana. Postoji i priča da smo se nekada davno prezivali Janjić i da potičemo iz Crne Gore, te da smo se kasnije naselili u Hercegovini (okolnina Popovog polja).
Pozdrav i hvala.
9. septembar 2018. u 09:44
Dragan Doslo
Postovani,
Zanima me ista tema,obzirom da poticem iz iste familije .
Jeste li dosli do nekih saznanja?
Pozdrav,
Dragan Doslo
10. januar 2017. u 10:18
Nenad Karlaš
Poštovani, interesuje me poreklo prezimena Karlaš iz sela Kopjenica kod Ključa. Znam da Karlaša ima i u selu Peći kod Ključa. Svima nam je slava Sveti Jovan. Hvala
10. januar 2017. u 13:59
Milorad Bogdanović
Karlaši u parohiji Ratkovo kod Ključa spominju se 1882. godine kao slavljenici Markovdana, a u parohiji Ključ slavili su Jovanjdan.
2. februar 2017. u 14:58
Nenad Karlaš
Poštovani, hvala na odgovoru. Ako Vi ili neko drugi ima još nekih saznanja o poreklu prezimena Karlaš, a da su zasnovana na činjenicama ili pisanim tragaovima ,bio bih veoma zahvalan da ih dobijem. Veliki pozdrav i hvala.
2. februar 2017. u 20:25
Milorad Bogdanović
Hvala Nenade.
Možda bi najbolje bilo da izvršiš testiranje i saznaš koja si haplogrupa, jer tvoje prezime nije tako učestalo kao druga. Ono što je vrlo interesantno, dosta je prezimena sa tih prostora, a koja se rijetko gdje više spominju.
Svako dobro ti želim u ovom plemenitom radu, koje smo dužni darovati onima koji nas nasleđuju.
3. februar 2017. u 10:26
Nenad Karlaš
Od srca vam hvala, kako na informacijama,tako i na Vašem radu,koji mnogo znači nama željnim saznanja o našim precima i našem rodu. Sve najlepše Vam želim i svako dobro. Živeli.
13. januar 2017. u 21:47
Ponosni Potomak
Poštovani interesuje me porijeklo prezimena Ćutković iz okolice Banjaluke, konkretno moji su iz mjesta Mali Prnjavor iz banjalučke mjesne zajednice Saračice, ali mi je poznato i za postojanje prezimena u Kolima takođe u okolici Banjaluke, pa ako ima nekih informacija koje meni nisu poznate bio bih Vam zahvalan ?
13. januar 2017. u 23:49
Milorad Bogdanović
Nisi naveo koju slavu slave tvoji Đutkovići iz Malog Prnjavora.
U parohiji Bistrica banjalučka kojoj je 1882. godine pripadao i Mali Prnjavor spominje se prezime Ćutuković, kao i u Kolima i parohiji man. Gomionica. Svi slave Đurđevdan
Ovu slavu slavi i prezime Ćutić kod manastira Gomionica kao i Ćuturić u Strminici kod Vlasenice koji isto slave i Nikoljdan. Prezime Ćutan slavi Nikoljdan u Sarajevskom polju a Ćutalo Jovanjdan u Oborcima kod Bugojna.
Znači, u Malom Prnjavoru spominje se prezime Ćuturović, što ne mora da znači da je to ispravno upisano. Ako je tvoja slava Đurđevdan, znači da se misli na tvoju porodicu.
Mali Prnjavor je te 1882 godine imao 11 domova sa 112 čeljadi.
14. januar 2017. u 01:46
Ponosni Potomak
Moja slava je Đurđevdan, ali stvarno nisam znao da su te varijacije moga prezimena upisane u parohiji Bistrica, uglavnom saznao sam više nego što sam znao. Hvala Vam na odgovoru.
24. januar 2017. u 11:55
Miloš Z. Ćurguz
Svi Ćurguzi ovog sveta slave ime Sv. oca Nikolaja ( Sv. Nikolu )
11. februar 2017. u 17:14
Danilo
Postovani ako biste mogli da mi pomognete… interesuje me prezime Glogovac i slava nam je djurdjevdan.. unapred hvala..
11. februar 2017. u 19:08
Milorad Bogdanović
Nažalost Danilo, nisi napisao gdje se ti nalaziš, tj. odakle da počnemo.
Prezime Glogovac mahom se spominje u Hercegovini i to na više mjesta. Spominju se u Zarječju i Mirušama u Bilećkim Rudinama, Draželjevu i Gračanici u Gatačkom Polju, Trebinju, Konjicu, Mostaru, kao i u Metkovićima. Najsjevernije prezime Glogovac, spominje se 1882. godine u parohiji Osjek-Blažuj kod Sarajeva. Svi ovi Glogovci slave samo jednu slavu, Đurđevdan.
————————————————————————————————
I kad me nestane, budiću LATINIčne grešne duše, često opominje ćirilica.
12. februar 2017. u 21:49
slavisa
Zanima me porijeklo prezimena Lazarevic, Teslic, krsna slava Djurdjevdan
27. februar 2017. u 14:18
Marija
Poštovani, zanima me porijeklo Jovanovića, krsna slava je Jovanjdan. Zadnje informacije koje smo uspjeli da pronađemo (odakle je čukundjed) su vezane za semberski zaseok Bukvari (Donja Bukovica, opština Bijeljina).
27. februar 2017. u 16:00
Branko Todorović
Marija, pokušah nešto da nađem, ali bez uspeha. Uočih jedino da se Donja Bukovica ranije zvala Bukovica Donja. Problem pravi i to što je Jovanović vrlo često prezime, pa ja recimo nađem u Sopotu Jovanoviće-Jovanštake, ali oni verovatno nemaju nikakve veze s vašima. Za pretpostaviti je da su vaši došli negde iz Hercegovine ili Crne Gore. U ovakvim slučajevima, najbolje rešenje je testirati (dnk testiranje Y-hromozoma) nekog od muških Jovanovića, pa na osnovu rezultata videti u koju grupu rodova upada, odnosno da li se može približnije odrediti kraj odakle su došli…
Ovako, gotovo jedini način za progres u istraživanju, je vraćanje na lice mesta, dakle u Bukovicu Donju, i traganje kroz crkvene matice i popise, te razgovor sa rođacima i susedima. Ukoliko slučajno niste napravili ovaj korak, on vam je svakako preporučljiv, i spada u prve korake kod istraživanja porekla. 😉
23. mart 2017. u 20:30
Gordana Ostojic
Interesuje me porijeklo prezimena DUJDUP.Slava je Djurdjevdan.Samo dve porodice prezimena zive u selu i kazu da nismo bliznji rod sto je vrlo cudno.Nemamo nikakvih vise podataka.Hvala.
23. mart 2017. u 20:36
Gordana Ostojic
Interesuje me porijeklo prezimena DUJDUP.Slava je Djurdjevdan.Samo dve porodice prezimena zive u selu i kazu da nismo bliznji rod sto je vrlo cudno.Nemamo nikakvih vise podataka.Hvala.Drugovici Op.Laktasi