Poreklo prezimena Blagojević

5. mart 2012.

komentara: 148

[toggle title=”TESTIRANI BLAGOJEVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Blagojević

Haplogrupa: R1a Z280 Z92

Poreklo: Kragujevac, Masloševa-Stragari, Srbija

Krsna slava: Lazarevdan

Kontakt:
_________________________

Blagojević

Haplogrupa: R1a opšti klaster

Poreklo: Aleksandrovac, Srbija

Krsna slava:

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

BLAGOJEVIĆI

(na Međužvalju i Žabljaku)

Blagojevići potiču od bratstva Dedeića. Prezime Blagojević dobili su po Blagoju Dedeiću, koji je umro oko 1850. godine. Živio je u selu Gojakovićima kod Mojkovca. Imao je tri sina: Radoja, Spasoja i Jovana-Nova. Radoje je bio veliki junak. Stalno se tukao s Turcima; oko 1852. godine ubije turskog odmetnika i zulumćara Meku Ćeranića, koji je činio velike zulume i nasilje tamošnjem stanovništvu, pa poslije ovog ubistva sa svojom braćom Spasojem i Jovanom-Novom uskoči u Šarance. U početku je živio u Zauglini kod rođaka deset godina, kada je dobio zemlju na Međužvalju, gdje se stalno naselio. Radoje je imao pet sinova: Milosava, Janka, Marka, Milana i Mališu. Milosav Radojev je imao Jova, Perka i Milivoja. Marko Radojev nije ostavio potomstvo jer je mlad umro. Milan Radojev imao je sinove Radosava, Miloša, Boška i Boža, a Mališa Radojev imao je Mila. Mališa je uhvaćen od strane Švaba i strijeljan 1917. godine na putu za Nikšić.

Milosav Radojev je komitovao po Crnoj Gori i Srbiji, odakle se vratio sa srpskom vojskom s kojom je oslobodio Žabljak od Švaba; postavljen je za njegovog komandanta, kada se razbolio od španjolice i umro za samo nedjelju dana 1918. godine. Radosav Milanov je umro u Mađarskoj 1917. godine, gdje se nalazio u zarobljeništvu, a njegovog brata Miloša, učitelja, strijeljali su Mađari 1941. godine u Kuli.

Boško Milanov je bio borac NOR-a od 1941. godine; poginuo je kao komandir čete u Četvrtoj crnogorskoj proleterskoj brigadi kod Nevesinja marta 1943. godine.

Jovo Jankov je bio borac iz prvih ratova, kolonizovan je sa sinom Brankom u Bačko Dobro Polje 1945. godike. Branko je bio pripadnik NOP-a od 1941. godine, a Žarko pri kraju rata. Bio je cijenjen omiljen čovjek, naročito među mladima.

Marko i Tripko Milosavljevi su bili školovani ljudi, što je u ono vrijeme bila rijetkost. Marko je bio učitelj, a Tripko poštanski službenik.

Snasoje Blagojev je imao dva sina: Ivana i Đura. Ivan je završio bogosloviju na Cetinju, ali se nije nikad zapopio. Imao je pet sinova: Milovana, Radomana, Petra, Radula i Savu. Milovan je bio borac iz prvih ratova. Imao je dva sina: Dragišu, oficira JNA, i Slobodana, univerzitetskog profesora i doktora pravnih nauka. Milovan je 1945. godine kolonizovan u Bačko Dobro Polje.

Radoman Ivanov je kao gimnazijalac odveden u zarobljenički logor u Mađarsku, gdje je umro 1917. godine. Petar kao geometar službuje po raznim mjestima Jugoslavije, a od 1945. radi u Beogradu. I njihov brat Radule radi u Beogradu od 1930. godine u Senatu. On je ranjen prilikom bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine i ostao je invalid. Njihov najmlađi brat Sava imao je dva sina. Sava je bio borac NOR-a.

Đuro Spasojev je bio oficir crnogorske vojske, kao hrabar ratnik komandovao je vodom u balkanskim ratovima, kada je i ranjen. On je učesnik i Prvog svjetskog rata. Đuro obolijeva od španjolice 1917. godine, od koje i umire. Ostao mu je sin Spasoje koji je kao pravnik službovao po mnogim mjestima naše zemlje.

Danas od ovog bratstva niko ne živi na Međužvalju, već su se iselili u razna mjesta naše zemlje. Neki od njih povremeno dolaze u svoj zavičaj. Jedna porodica Blagojevića živi u Žabljaku.

Slave Đurđevdan.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

__________________

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (148)

Odgovorite

148 komentara

  1. Milan Blagojević

    Milorade, hvala ti mnogo na ovako iscrpnom tekstu, sigurno će mi pomoći. Pozdrav

  2. Poreklo brojnijih familija-prezimena valjevske Tamnave, po knjizi „Antropogeografija valjevske Tamnave“ Ljubomire Ljube Pavlovića, izdanje 1912. godine.
    Mesto-kada su doseljeni-odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena
    BLAGOJEVIĆ

    -Vukona, druga polovina 18. veka, Beomužević u Podgorini, Stevanjdan.
    -Stublenica, druga polovina 18. veka, Oglađenovac u Podgorini, Mitrovdan.
    -Šarbane, druga polovina 18. veka, Stave u Rađevini, Đurđic, uz Hadžiće.
    -Vrelo-1, posle 1827. godine, Topola, Đurđic, sveštenička porodica.
    -Vrelo-2, posle 1827. godine, Osat, Lazarevdan, doseljen kao zidar.
    -Kalinovci, posle 1827. godine, Lopatanj u Podgorini, Đurđic.
    -Nepričava, posle 1827. godine, Osat, Jovanjdan, uljezi u Iliće.
    -Skela, posle 1827. godine, Dubica, Časne Verige, doseljen kao radnik sa dugom.
    -Ušće, posle 1827. godine, Dubica, Časne Verige, srodnici sa Blagojevićima iz Skele.

    • Milan Blagojević

      Poštovani, ja sam iz sela Nepričava, gore navedeni doseljeni iz Osata ali sam pročitao da su Blagojevići doseljeni u Vićentijeviće.Ako imate nekih tačnih informacija lepo bi bilo da mi prosledite jer me jako interesuje poreklo mojih Blagojevića.
      Hvala i pozdrav

    • Postovanje. Moj otac je iz sela Subotica kod Koceljeve.njegovi preci su se tu doselili ali ne znamo odakle. Hiljadu osamsto i neke preci su menjali prezime u Miljković da bi kasnije ponovo vratili u Blagojević. Crkvene knjige su na žalost sve spaljene . Slava je sv. Nikola.

  3. slavko (milivoje) blagojevic

    Postovani,
    Prijatelji a mozda i rodjaci-familija.Interesuje me poreklo moje familije. Za pocetak, imam 52 godine i rodjen sam u Balatunu kod Bijeljine.
    ONO STO ZNAM ZA SVOJE POREKLO, A TO JE OSIM STO SE NARAVNO ZOVEM Slavko Blagojevic i od oca Milivoja poticem. Moj otac Milivoje je takodje rodjen u Balatunu kod Bijeljine 13.1.1932 god. od oca Ranko Blagojevica. OTAC mog djeda se zvao Ranko Blagojevic i rodjen je negde 1900 te godine. OTAC OD DJEDA Ranka se zvao Stanoje sto ukazuje da je isti rodjen negde oko 1870 godine. Racunam da je morao imati oko 30 god.zivota da bi mogao biti otac mog djeda Ranka. E tu se zavrsava moje saznanje o mojim korenima.
    Bitno je naglasiti da nam je krsna slava Sveti Nikola. Navodno neke pricevode, kao, da smo od Novljana, iz Pive CG?Stvarno bi mi znacilo da, ako mogu, utvrdim korene kako bih mojim sinovima, a imam fala Bogu dvojicu, preneo saznanja o poreklu.

  4. slavko(milivoje)blagojevic

    Slavko (Milivoje) Blagojevic
    17. jul 2013. at 21:50 · Odgovor
    Postovani,
    Prijatelji a mozda i rodjaci-familija.Interesuje me poreklo moje familije. Za pocetak, imam 52 godine i rodjen sam u Balatunu kod Bijeljine, a ime mi je kao sto stoji u zaglavlju pisma Slavko Blagojevic.
    ONO STO ZNAM ZA SVOJE POREKLO, A TO JE OSIM STO SE NARAVNO ZOVEM Slavko Blagojevic i od oca Milivoja poticem.
    Moj otac Milivoje je takodje rodjen u Balatunu kod Bijeljine 13.1.1932 god. od oca Ranko Blagojevica. OTAC mog djeda se zvao Stanoje Blagojevic i rodjen je negde 1900 te godine. OTAC OD DJEDA Ranka se zvao Stanoje sto ukazuje da je isti rodjen negde oko 1870 godine. Racunam da je morao imati oko 30 god.zivota da bi mogao biti otac mog djeda Ranka i da je pradjed Stanoje Navodno imao jos dva Brat i mislim da se jedan od njih zvao Marko…. E tu se zavrsava moje saznanje o mojim korenima.
    Bitno je naglasiti da nam je krsna slava Sveti Nikola. Navodno neke price vode, kao, da smo od Novljana, iz Pive CG? Stvarno bi mi znacilo da, ako mogu, utvrdim korene kako bih mojim sinovima, a imam fala Bogu dvojicu, preneo saznanja o poreklu. Nadam se da ce Moderator i drugi koji ynaju nesto o ovom da mi pisu na mail
    S postovanjem,
    Slavko Blagojevic iz Velike Plane (Srbija) gde sada zivim

  5. Familije-prezimena Blagojević po mestima življenja i Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Blagojević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih sela.

    -Bujačić
    -Dučić
    -Jajčić
    -Komanice
    -Bogovađa
    -Paune
    -Rakari
    -Tabanović

  6. Vladimir Blagojević

    Dragi prijatelji,
    za početak, zovem se Vladimir Blagojević i živim u Banjoj Luci. S obzirom da mi niko od mojih sugrađana sa istim prezimenom nije u rodu (provjereno), volio bih da mi se javi neko ko od vas slavi svetog Ignjatiju. Koliko mi je poznato, moj pradeda je iz Tešnja došao u Banja Luku negdje oko 1920. godine. Zvao se Mirko, a njegov sin (moj deda) Vlado (čije ime i ja nosim). Nažalost, nemam mnogo podataka o porijeklu, jedino što znam jeste da je moja familija držala “gostionu” i “trgovinu” u Tešnju prije nego što su odselili…
    Srdačan pozdrav i sve najbolje.

    • Milorad Bogdanović

      Poštovani prijatelju, ljubitelju svoga pisma i korjena.
      Da, Vi sa Blagojevićima iz Slavićke, Banjaluke i Krmine koji slave Nikoljdan, niste su srodstvu, i samo isto prezime nosite, ALI, u parohiji Jošavka kod Čelinca
      Blagojevići slave IGNJATIJE. Ovu slavu još slave u parohiji Vozuća, Mičijevići i Stupari kod Maglaja i Hrge kod Tešnja. Prepis- ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu.
      Samo Blagojevići u “Karlovačkom vladičanstvu” za 1896 godinu spominju se kao slavljenici Ignjatija, i niku drugu slavu ovo prezime ovdje ne slavi.
      Risto Milićević- Hercegovačka prezimena, na str.241 napisao je da su Blagojevići bili stare porodice, nastanjene u Poljicu (Popovo) i Ljutom Docu (Široki Brijeg), pravoslavci, koji su u Poljicu “davno živjeli u Đurđevića kućetinama” a u Ljutom Docu su “izumrli prije 200 godina”. Nažalost, nije navedeno koju slavu su slavili.

      Toliko za sada.

    • Milutin Blagojevic

      Vladimire, ja sam iz Tesnja rodom i moj pokojni djed Milutin je drzao gostionu a za trovinu ne znam jer nisu mi spominjali. Preselio sam se u Teslic pocetkom rata. Ako procitas javi se na mail, volio bih da malo istrazim porijeklo. Veliki pozdrav

  7. Porodice-familije po mestima prebivališta u Šumadijskoj Kolubari, Blagojević.
    Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Šumadijska Kolubara“, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine, najnovije izdanje 2011. godine u sastavu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“ – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Blagojević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta, koji su postavljeni ili će biti uskoro postavljeni.

    -Barajevo
    -Barzilovica
    -Stubica
    -Baćevac
    -Burovo
    -Junkovac
    -Meljak
    -Mali Crljeni
    -Trbušnica
    -Leskovac
    -Rudoivci
    -Dren

  8. Dario Blagojević

    Zdravo svima. Ja živim u Švajcarskoj a moj Otac, Đed, Prađed i Čukunđed su živeli u selu Miladići, opština Lopare, Republika Srpska.
    Slavim posnu slavu Svetoga Nikole, 19-tog decembra. Da li je 100% da smo iz Crne Gore, tačnije iz Gojakovića kod Mojkovca?

    Pozdrav Blagojevići 🙂

    • Nebojša Novaković

      Blagojevići sa Majevice:

      Podgora, Blagojevići slave Nikoljdan, poreklom iz Hercegovine. Srodni su im Simići i Ilići.

      Brijest, Blagojevići došli iz Podgore, 1 kuća.

      Peljave, Blagojevići poreklom od roda Bobara iz Loipara. Slava Jovanjdan. Bobari su poreklom iz Pive (Stara Hercegovina).

      Kozjak, Blagojevići slave Nikoljdan. Poreklom negde sa granice Crne Gore i Hercegovine. Ima ih u Zvorniku, Beogradu i Tuzli.

      Miladići, Blagojevići, 6 kuća, slava Nikoljdan. Poreklom su iz Žabara u Posavini. Zovu se još i Draganići, po ocu.

      Vidimo da Blagojevići iz Miladića nemaju predanje o poreklu iz Crne Gore, ili Hercegovine.

      U okolnim selima ima Blagojevića Nikoljštaka koji znaju da su poreklom sa granice Crne Gore i Hercegovine. Moguće da je u pitanju baš Mojkovac i okolina, zato što je upravo tu nekada bila najistočnija granica Stare Hercegovine.

  9. Mladen Gajić

    U tabeli ”srpskog DNK projekta” (http://poreklo.rs/srpski-dnk-projekat/), imamo jednog testiranog Blagojevića pripadnika haplogrupe R1a Z280 Z92 koji slavi Lazarevdan, rodom je iz okoline Kragujevca.

  10. Dragana Blagojevic

    Pozdrav,

    Zovem se Dragana Blagojevic, zivim u Beogradu, ali mi je otac rodjen u Rekavicama kod Banja Luke. Slavimo Djurdjevdan. Odakle smo se tu doselili ne znam. Znam da mi je pradjed Maksim tamo rodjen, a dalje od njega ne znam. Imamo i rodbinu u Medjedji i selima okolini Dubice, ali su se svi doselili sa Manjace. 🙂