Poreklo prezimena Andrić

27. februar 2012.

komentara: 72

Prezime Andrić predstavlja, prema Risti Milićeviću (“Hercegovačka prezimena”), poznati rod u Hercegovini.

Andrići su nastanjeni u nevesinjskom, trebinjskom i stolačkom kraju. U Koleško (Nevesinje) veoma su se davno naselili iz Ljubomira, a iz Koleška su neke porodice prešle u Bratač kod Nevesinja. U Vrpolje (Ljubomir) Andrići su došli iz Crne Gore. Slave Jovanjdan.

U Domanoviće (Čapljina) su došli iz sela Pijesci kod Mostara. Slave Đurđevdan.

Jedno predanje kaže da su Andrići iz Bratača ubili “na konaku” jednog trgovca i opljačkali ga. Kada su se posvađali sa muslimanima iz tog sela, odselili su u Bosnu i nastanili se kod nekog bega. Beg im je na Božić poslao sina “na položaj” i dao mu “rušu” da metne na badnjak. Kao “uzdarje” oni su detetu dali sat od onog trgovca. Beg je poznao sat svog sina. Obećao je da im neće ništa učiniti ako mu kažu odakle im sat. Kad su mu kazali, beg je zaplakao, održao reč i naredio im da se sele što dalje, gde on o njima ništa neće znati. Jedni su se, zatim, vratili u Nevesinje, a drugi su otišli u neki drugi kraj Bosne.

Andrića ima u Mostaru, Konjicu, Bileći, Trebinju. Bilo ih je i u Donjim Davidovićima (Bileća), odakle su posle drugog svetskog rata odselili u Vojvodinu.

Andrići su u Zavali i Golubincu (Popovo). Iz Zavale je neki Andrić došao na Golubinac “za zeta kod Benića” i tu se nastanio.

 

Izuzetno vredan prilog o bratstvu Andrića iz mesta Mojdež dobili smo od Zorana Đurova Šabovića.

Uz Zoranovu saglasnost objavljujemo njegovo celokupno istraživanje o bratstvu Andrić iz knjige “Mojdež – prilozi za hroniku sela i rodoslove”, koju je objavio 2007. godine. Reč je o istraživanju o rodovima iz naselja Mojdež kod Herceg Novog.

Tekst o bratstvu Andrić  je u PDF formatu i možete ga pročitati preko sledećeg linka: Bratstvo Andrić – iz Mojdeža.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (72)

Odgovorite

72 komentara

  1. Milos Andric

    Andrici su jedna od najstarijih hercegovacih porodica. Vode poreklo sa Srednjeg brda (u blizini Vrpolja, Ljubomir) odakle su se raselili u 16. veku. Jedan deo se nastanio na Primorju u okolini Boke. To je tada bila Mletacka Republika. Ostatak je presao u Srbiju i po tadasnjoj Hercegovini. Crna Gora je 90 % Stara Hercegovina, tako da mi nije jasno zasto ljudi stalno govore o njoj kao nekoj posebnoj drzavi, jer sav narod odatle vodi poreklo iz Hercegovine. Stara slava Andrica je Sabor Sv. Jovana Krstitelja, a preslava (to su imale samo stare porodice) Miholjdan.
    Danas nas ima Hrvata dosta ali to je samo jedan pokazatelj da su i oni poreklom Srbi. Jer smo se mi morali odreci istorije od pre Nemanjica i to je zahtevala Evropa od nas u Berlinu na kongresu 1878. godine. Hrvati kao nacija ne postoje, to sto oni pricaju da su Havari to jeste delimicno tacno ali niko ne prica kada su dosli, koliko ih je doslo i gde su se nastanili. Nego o ovome cu drugi put.
    U svakom slucaju Andrici su poreklom Srbi i oni koji danas slave neku drugu slavu promenili su je.

  2. Dragomir

    Voleo bih da mi pomognete da potrazim svoje korene.Znam samo da mi je pradeda(Dragomir) rodjen u selu Drežnik kod Užica,slavimo Sv.Jovana.Ako neko ima informaciju odakle su se Andrići doselili u Drežnik,neka javi.Unapred zahvalan.

    • Dragomire, u knjigama ”Užička Crna Gora” LJ.Pavlovića i ”Zlatibor” LJ.Ž.Mićića, ne opisuje se selo Drežnik. Ali, postoji pomen o porodici Andrić iz Sirogojna koja slavi Đurđevdan i poreklom je od Obradovića iz Trnave. Nisam siguran da li imate neke veze s njima.
      Građa za prvu knjigu prikupljana je od 1898. do 1905. god., a za drugu je završena 1906. godine.
      Želeo bi vama i ostalim posetiocima ukazati na sledeće: Kad navedete da vam je pradeda rođen u nekom selu, nama ne znači ništa jer je nemoguće pogoditi kad je to bilo!!!! Ne poznajemo vašeg pradedu lično. Nije isto da li se radi o pradedi osobe stare 50-tak godina ili 20-tak godina. Moguće da vam je pradeda rođen nakon istraživanja odnosno da vam se čukunded tek onda naselio, i naravno, neće biti pomenuta vaša porodica. Zato je preporučljivo da navedete barem približan period rođenja, ako već ne znate tačnu godinu. Takođe, navođenje ličnih imena predaka može biti korisno samo ako se podaci traže u matičnim knjigama. U etnografskim zbornicima se lična imena ne navode, osim ako se ne radi o nekoj značajnoj osobi.
      Možda podaci o selu Drežnik postoje u poznijim radovima za tu oblast.

  3. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlović „Antropogeografije valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine:
    Mesto življenja-doba doseljavanja-oblasti i mesta odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena:
    -Crvena Jabuka, prva polovina 18. veka, Carina u Azbukovici, Alipijevdan.
    -Jabučje, druga polovina 18. veka, Osat, Đurđic.
    -Kršna Glava, druga polovina 18. veka, Osladić u Podgorini, Jovanjdan.
    -Dokmir, posle 1827. godine, Kotešica u Podgorini, Stevanjdan.
    -Kalenić, posle 1827. godine, Banja u kragujevačkoj Jasenici, Nikoljdan, uljezi u Katanoviće.
    -Zukve, posle 1827. godine, Pambukovica u Tamnavi, Đurđic, došao na svoje imanje.
    -Paljusi (Paljuvi), posle 1827. godine, Tetovo u Staroj Srbiji, Mitrovdan, došao ženi u kuću.
    -Svileuha (Svileuva), posle 1827. godine, Dragijevica u Podgorini, Đurđic.

  4. Familije-prezimena Andrić po mestima življenja i Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Andrić, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih sela.

    -Beomužević
    -Blizonje
    -Brankovina
    -Gornja Bukovica
    -Vrtiglav
    -Dragijevica
    -Jajčić
    -Joševa
    -Bogovađa
    -Leskovice-1
    -Leskovice-2
    -Lopatanj
    -Komanice
    -Kotešica
    -Krčmar
    -Miličinica
    -Oglađenovac
    -Osladić
    -Plužac-1
    -Plužac-2
    -Popare
    -Sandalj

  5. Andric Aleksandar

    Slavimo SV.Jovana.Deda mi se zvao Andric Dragic iz sela Osladic kod Valjeva.Interesuje me moje poreklo.Unapred hvala

  6. Milodan:
    Porodična prezimena u Kačeru, Andrić. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU.

    -Bosuta
    -Gukoši
    -Kozelj.

  7. Milodan:
    Ovo piše za Andriće u Osladiću:

    -Uroševići, Lazići, Andrići, Davidovići i Šumerovići su vrlo stare porodice u selu, ali su ipak doseljene i to: Lazići i Davidovići iz Osata u prvom austrijskom ratu; Uroševići od preko Drine, od Višegrada, Andrići iz Bosne sa Glasinca, a Šumeri (Šumerovići) dublje iz Hercegovine. Ove su porodice doseljene pojedinačno, i kad su se doselile našle su pomenute stare porodice, koje su ih rado primile; njih je danas 29 kuća i ne kaže se koje su im krsne slave.

  8. Ljubiša Andrić

    Naše prezime je Andrić,moj otac je iz sela Svinjište na Radan planini,opština Kuršumlija,došli iz sela Drijen na KiM,a naše staro prezime je Gudžulić.Slavimo svetog Trifuna,a ranije smo i Aranđelovdan.Možete li mi išta više reći o poreklu porodice po ovoj liniji.Unapred Vam hvala na trudu i pomoći.

  9. Familije-prezimena Andrić po mestima življenja. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Sokolska nahija“.

    -Gračanica
    -Dragodol
    -Pecka
    -Savković
    -Obojgore (Ekmeščije)
    -Rastište (Jezdići).

    • Vladimir

      Imate li mozda vise podataka o poreklu Andrica iz Gracanice (Ljubovija, Azbukovica)? Slavimo svetog Nikolu.
      Po dedinoj prici (to je bilo davno a ja dete pa se i nesecam najbolje), izvesni Andrija Bulajic (ili Bulatovic) se sa tri sina doselio u Gracanicu iz stare Hercegovine/Crne Gore u drugoj polovini 19og veka.

  10. boban

    Ja sam iz Višegrada tačnije moj đed je iz Gostilje to je selo na granici sa Srbijom po onome što ja znam moji preci su doselili iz crne gore u Zaovine u kojadinoviće i iz zaovina se ponovo raselili po Višegradskom srezu slavim slavu svetog arhiđakona Stefana pozdrav za sve ANDRIĆE.