Milićević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Rača Kragujevačka, Srbija
Krsna slava: Jovanjdan
Kontakt:
_________________________
Milićević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Mali Bošnjak, Koceljeva, Srbija
Krsna slava: Avramijevdan
Kontakt:
_________________________
Milićević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Hercegovina
Krsna slava:
Kontakt:
_________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Poštovani,
pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
24. januar 2017. u 13:41
Milicevic
Da li neko zna poreklo Milicevica iz sela Jazak u Sremu, slava nam je Djurdjevdan
23. februar 2022. u 13:55
Nada Novaković
Milićevići u selu Ninkovićima ispod Durmitora i Kominima kod Pljevalja slave Đurđevdan.
4. april 2023. u 19:05
Miroslav Milićević
Ja sam od tih…🙂
26. novembar 2017. u 11:27
Vladimir Milićević
Pozdrav svim Milićevićima
Milićević porodice u hercegovačkim Rudinama, kao i one koje su se raselile u Bosnu, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo i Metohiju, kao i u dijaspori slavile su, a u većini slučajeva i sada slave svetog oca Nikolaja, kao svog porodičnog zaštitnik
Krsna slava porodica Milićevića je Nikoljdan, koja se slavi 19-og decembra. Imućnije porodice Milićevića, u prošlosti, su slavile prislavu Đurđevdan. Naime, Milićevića preci su od sredine 15-og vijeka prihvatili krsnu slavu kučkog plemena Nikoljdan. To je prihvatio Milićević predak Panto Mrnjavčević, koji je bio vojvoda kučke nahije. On je prihvatio plemensku slavu Nikoljdan, a svoju slavu Đurđevdan koja je bila posvećena svetom velikomučeniku Georgiju (đorđu), usvojio je za prislavu.
Sve to i više možete pročititati na sajtu http://www.milicevic.rs.
7. februar 2018. u 12:33
Danijela
Pozdrav svima,
moja majka je Milićević. Moj deda Milan Milićević je iz sela koje se nalazi na pola puta izmedju Skoplja i Tetova – Žilče. Dedina slava je bila Sv. Nikola (letnji). Na zalost, nemamo rodjaka sa njegove strane. Majku i oca su mu ubili bugari a brat mu je izdahnuo na rukama u II sv.ratu. Volela bih da mi se javi neko ko je iz ovog sela.
pozdrav
4. mart 2018. u 16:11
cerka majke Milicevic
Devojacko prezime moje majke je Milicevic, iz Stitara kod Sapca. Familija su sa Milinkovicima iz istog sora u selu . Milic i Milinko, rodjena braca, doselila su se ,po prici, iz Hercegovine .U knjizi Milivoja Vasiljevica “Macva, istorija, stanovnistvo”, Bogatic,1996, str.204. pise da su u Stitar doseljeni od I srpskog ustanka do 1829. Milinkovici (Sv.Petka)i Milicevici (Sv. Petka)da su jedan rod, pre se zvali Mijailovici, doseljeni od Morave. Zivko Mijailovic se pominje u istoj knjizi str.265 III popis,Stitar, 1829. sa podatkom uz njegovo ime, da su od Mijailovica danas Milinkovici i Milicevici. U istoj knjizi na str. 501. pominje se rodjeni brat mog navrndede Luke, Vasilije Mijailovic,u detaljnom popisu iz 1863 .Podatak iz predanja da su braca Milic i Milinko iz Hercegovine nije istorijski protivrecan podatku iz ove knjige da su dosli “od Morave” ali je i jedan i drugi pojam presirok. Pokusavala sam da tragam ali bezuspesno. Ako neko ima informacije koje bi mogle da pomognu bila bih veoma zavalna.
4. mart 2018. u 16:36
cerka majke Milicevic
Devojacko prezime moje majke je Milicevic, iz Stitara kod Sapca. Familija su sa Milinkovicima iz istog sora u selu . Milic i Milinko, rodjena braca, doselila su se ,po prici, iz Hercegovine .U knjizi Milivoja Vasiljevica „Macva, istorija, stanovnistvo“, Bogatic,1996, str.204. pise da su u Stitar doseljeni od I srpskog ustanka do 1829. Milinkovici (Sv.Petka)i Milicevici (Sv. Petka)da su jedan rod, pre se zvali Mijailovici, doseljeni od Morave. Zivko Mijailovic se pominje u istoj knjizi str.265 III popis,Stitar, 1829. sa podatkom uz njegovo ime, da su od Mijailovica danas Milinkovici i Milicevici. U istoj knjizi na str. 501. pominje se rodjeni brat mog navrndede Luke, Vasilije Mijailovic,u detaljnom popisu iz 1863 .Podatak iz predanja da su braca Milic i Milinko iz Hercegovine nije istorijski protivrecan podatku iz ove knjige da su dosli „od Morave“ ali je i jedan i drugi pojam presirok. Pokusavala sam da tragam ali bezuspesno. Ako neko ima informacije koje bi mogle da pomognu bila bih veoma zavalna.
25. mart 2018. u 05:33
Vojislav Ananić
ŽIŽAK
Porodica Žižak (Srbi) nastanjena je u Opličićima (Čapljina). “Žižak je vjerovatno od Milićevića u Bileći. Ovdje je došao iz Rječica, uzeo Gaćića udovicu. Ima ih 1 kuća.” U knjizi o Milićevićima nalazimo potvrdu kako su Žižci porijeklom od Milićevića iz Bileće. Najstariji predak im je Sava Milićević, rođen oko 1800. godine a umro 1862. godine.
Prezime Žižak je zoonim, tačnije, dolazi od imena insekta. Dakle, “žižak – štetni insekt (u grahu, pirinču); fitilj, mali izvor svjetla”. Dvije su mogućnosti davanja prezimena. Prva, davanje nadimka prema karakteristici veličine. Zižak je vrlo mali i vrlo štetan. Druga prema izvoru svjetla je manje vjerovatna, mada ni jednu ne treba isključiti. Neki je Žižak na početku bio mali čovjek.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
27. mart 2018. u 10:05
Vojislav Ananić
Bratstvo Milićevića
https://www.bratstvomilicevica.rs/o-bratstvu/koreni-bratstva/
2. jul 2018. u 17:46
Svetlana
Deda po majci je Milićević. Doselili su se iz Ivanjice( selo Dajići) oko 1960.godine. Deda je govorio da su poreklom iz Hercegovine. Slave sv.Nikolu 19.12.
29. oktobar 2018. u 17:29
Vojislav Ananić
MILIĆEVIĆ (p.k). Porodice ovog prezimena prilično su razgranate po Hercegovini. Milićevići (p), u Zvijerini, Bodeniku. Podosoju, Granici, Sobadinama, Fatnici i Zasadi (Bileća); Udrežnju i Laktu (Nevesinje); Medanićima (Gacko); Hrgudu (Stolac); Klepcima (Čapljina); Nenovićima i Zaplaniku (Šuma trebinjska) i u Mostaru. Prema narodnom predanju potiču od nekog bana Budeča koji je živio u Bileći, Priča se da je “u ono vrijeme”, kada su Turci osvojili Hercegovinu, njegovo imanje bilo veliko, da se prostiralo od Baćova Mramora na Vučjem Dolu do Krnjina kamena u Zvijerini”. Istraživač Andrija Luburić došao je do podataka (koje navodi Šobajić) da su Milićevići starinom iz Grahova i da su u dalekom srodstvu sa Bulajićima, Vujačićima i drugim bratstvima koja svoje porijeklo dovode u vezu sa plemenom Kuči. Kada su prešli iz Grahova u Bileću nije utvrđeno, ali se smatra da bi to moglo biti u drugoj polovini 16. vijeka. Iz Bileće i naselja koja joj gravitiraju raseljavali su se u druga mjesta: u Granicu je doselio neki Milak Milićević iz Šobadina, a u Šobadine su došli iz Bileće. U Bodenik su doselili iz Podosoja “kada su im pritisli zemlju Resulbegovići iz Trebinja”. U Bodeniku je krajem 19. vijeka bilo jedanaest kuća i u njima su živjeli “samo Milićevići”. U Fatnicu su došli iz Bodenika, a u Zasadu iz Bileće. U Lakat je “Milićevića djed” došao iz Zvijerine. U gatačkom selu Medanići su od Bileće. Bili su pošli kao siročad na planinu u Bosnu, pa su se zaustavili u Grčića”. I u Klepcima su starinom iz Bileće. Predak im je prešao iz Vlahovića (Ljubinje) u Počitelj “na prezimu”, a odatle se preselio u Klepce. U Nenovićima se smatraju starosjediocima, ali su (prema predanju) dalekom starinom iz Zvijerine. U Zaplanik su došli iz Nenovića. Milićevići u Mostaru su vrlo stare porodce “čijih je nekoliko pripadnika sahranjivano, u 18. vijeku, na groblju u Bjelušinama”. Slave Nikoljdan (59:83, 84,165, 166,175,186,202,225,233, 261,287: 75:1199, 1202; 248:28:232:201). Ima ih u Klepcima kod Čapljine i u Čapljini. Pomenućemo dvojicu zaslužnih Milićevića iz Zvijerine: Gligor Milićević je poznati vojvoda u hercegovačkom ustanku (1875-1878). Odred pod njegovim rukovodstvom izvojevao je značajne pobjede nad turskim jedinicama. Rade Milićević (1910-1943) istaknuti je borac NOR-a i narodni heroj. “U potrazi za hljebom” on se obreo u Trepči i zaposlio u tamošnjcrn rudniku. Ustaničkih dana 1941. godine istakao se u mnogim borbama Kopaoničkog odreda. U jurišu na njemačke položaje, na Zlatnom Boru kod Foče, pokazao je zadivljujuću hrabrost i tu poginuo junački (168:54-546). Milićevići (k), žive u zapadnoj Hercegovini, Mostaru i okolini, Mrkodolu i Kjančičima (Prozor)… Ima mišljenja da im je “staro matično naselje” negdje u Broćnu, odakle je i potekla “najbrojnija koncentracija” Milićevića na području Posušja (181:84,85,186). Nastanjeni su u Poklečanima, Vrpolju, Sutini, Broćancu. Pojedlne porodice u ovim i drugim mjestima na području Rakitna imaju nadimke: Ivkić, Kikanović, Kuntić, Mujćić, Žutić, Galušić (po majci Galuši), Čakušić, Vričić… Na teritoriji Ljubuškog nastanjeni su u Radišićima, Otoku, Grabu, Humcima. U Radišiće je «djed jednih došao iz Posušja, a drugih iz Broćna”. U Humac je neki Milićević “došao u momčiluk”, takođe, iz Broćna. U Otok su doselili iz Studenaca, a u Grab im je “did” došao iz Broćna i “uda se ovdi”. U Podgrađu su iz Ograđenika, a u Jasenici se “ne pamti odakle su i kad su došli” (59:240,244,296.298.304, 309,344). U Biograce i Ljuti Dolac (Široki Brijeg) došli su iz Ograđenika u Brotnju, bilo ih je, prema popisu stanovništva iz 1743. i 1768. godine, u Kočerinu i Dobrču (189:31,34). U Mrkodo i Krančiće su doselili iz Rakitna (79:90.127). Među istaknutije Milićeviće iz Mostara i zapadne Hercegovine ubraja se Franjo Milićević (1835-1908). Rođen je u Velikom Ograđeniku, ali je najduže živio i radio u Mostaru, gdje je 1872. osnovao prvu štampariju. Izdavao je priručnike za “ercegovačku mladež” i pokrenuo (1833) zabavni list Herecgovački bosiljak, koji je naredne godine bio zabranjen. Uskoro je uspio da ga obnovi pod nazivom Novi herecgovački bosiljak, da bi ga 1835. “pretvorio u političko glasilo Glas Hercegovaca”. Ovaj poznati društveni pregalac dao je “stanovit doprinos i razvoju književnojezičkog izraza hercegovačkih Srba” (177:128.131).
Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.
3. maj 2020. u 13:51
Dejan Milićević
Veliki problem predstavlja predstavljanje katolika iz zapadne Hercegovine da su isto bratstvo- pleme sa pravoslavnim iz istočne. Čak ni prezime nije isto oni su MiliČević, a mi Milićević, njima je matica Brotnjo i pominju se sa tim prezimenom u 15 vijeku, a nama su matica Bilećke rudine od 17 vijeka, znači niti smo rod ni pomoz bog.
Čak ni svi pravoslavni nismo od istog čoka, ovi u Zasadi su od Bulajića sa Grahova, a sa prezimenjake iz Nenovića i Zaplanka dnk projekt treba tek da potvrdi da su rod sa nama. Iskreno bih volio da jesu jer su dali mnogo izvrsnih ljudi.
Pozdrav
29. oktobar 2018. u 23:44
Milorad Milićević
Moji su poreklom iz Požarevca. Koliko znam, a imam 53 godine, nemamo familiju van Srbije. Krsna slava nam je Sveti Nikola 19.12.