Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Donji Bogičevci, Hrvatska
Krsna slava:
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Bjelopavlići, Danilovgrad, Crna Gora
Krsna slava: Jovanjdan
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Vilusi, Crna Gora
Krsna slava: Đurđevdan
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: R1a Z280 L1280
Poreklo: Koceljeva, Srbija
Krsna slava: Avramijevdan
Kontakt:
______________________
Kovačević
Haplogrupa: E1b rod N
Poreklo: Gazije, Orahovica, Zapadna Slavonija
Krsna slava: Nikoljdan
Kontakt:
_____________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Prezime Kovačević je kod nas i u svetu jedno od najraširenijih prezimena nastalo po zanimanju rodonačelnika ili porodice, u ovom slučaju kovačkom zanatu (ruski – Kuznjecov, francuski – Lefevr, jermenski – Nalbantijan, portugalski – Pereira, engleski – Smit, španski – Herera, nemački – Šmit, italijanski – Fabri).
Kako piše Miroslav Niškanović u knjizi “Srpska prezimena”, svi Kovačevići nisu istog porekla i nisu u srodstvu, a on se posebno bavio poreklom Kovačevića iz Drobnjaka koji slave Đurđevdan.
O njihovoj starini zabeležena je tradicija da su u sleu Buču u Hercegovini živelia dva brata Kovača. Pređu u Banjane i Velimlje i tu načine kovačnicu. Kasnije je jedan prešao na Viluse u Grahovu, a drugog odvedu ozrinićke kriidžije i nasele u Ozrinićima. Pretpostavljamo da se napred rečeno moglo desiti u prvoj polovini 17. veka.
Od brata koji je ostao u Vilusima današnji su Kovačevići na Grahovu, kojih je u prvoj polovini 20. veka bilo na Grahovu i po Hercegovini preko 300 kuća.
Brat koji je odselio u Ozriniće imao je jednog sina i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. Nikad ih nije bilo mnogo, svega nekoliko kuća. Bavili su se kovačkim zanatom do 1812. godine.
Oko 1848. godine Tuko iz Ozrinića je prešao kod Jakića u Dobra Sela, oženio se od njih i tu naselio. Imao je sinove Marka i Miloša. U isto vreme njegovi rođaci: Petar, Mina, Radovan, Milovan i Velisav preselili su se iz Ozrinića u Jezero i naselili u jednu dolinu kod Žabljaka. Ta dolina je prozvana po njima Kovač-Dolina. Odatle je Mina otišao na Glasinac.
Istog porekla bi trebali biti Dakovići i Kovačevići na Grahovu (Crna Gora).
U Cerovo (Rađevina) Kovačevići su doselili u 17. veku iz Pive. Slave kao i drobnjački Kovačevići Đurđevdan. U Paskovu (Jadar), Kovačevići takođe slave Đurđevdan, poreklom su i oni iz Pive, odakle su doselili u 18. veku.
U Risnu je jedna kuća Kovačevića, doselili su iz Grahova 1750. godine. Takođe slave Đurđevdan.
Više u knjizi “Srpska prezimena” Miroslava Niškanovića.
KRSNA SLAVA: Đurđevdan (drobnjački Kovačevići)
POZNATI:
_________________
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
KOVAČEVIĆI
(u Kovačkoj Dolini i Dobrim Selima)
Starinom su iz Hercegovine, gdje su živjela dva brata koja su se bavila kovačkim zanatom. Iz Hercegovine pređu u Banjane kod Velimlja, gdje su jedno vrijeme živjeli. Jedan od braće pređe na Viluse kod Grahova, a drugi ode u Ozriniće kod Nikšića. Od ovog brata što je prešao na Viluse svi su Kovačevići u Grahovu i po Hercegovini, a od onog što je prešao u Ozriniće bio je samo jedan sin i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. U Ozrinićima su se bavili kovačkim zanatom. Sredinom 19. vijeka Tuko Kovačević iz Ozrinića pređe na Dobra Sela kod Šavnika, gdje se oženi od Jakića i tu se stalno naseli. Imao je sinove Miloša i Mirka.
Otprilike u isto vrijeme Tukovi rođaci Petar, Mina, Milovan i Velisav presele se na Jezera kod Žabljaka u jednu dolinu, koja se po njima nazove Kovačka Dolina. Nakon kraćeg vremena, Mina se odseli na Glasinac.
Luka Kovačević iz Kovačke Doline je kao komitski četovođa sa sinovima Jakovom i Filipom učestvovao u Komitskom pokretu 1916-1918. godine, a njegov sin Perko kao desetogodišnjak nalazio se u logoru u Tuzima, gdje je sa svojom majkom proveo oko dvije godine. Perko je učesnik Pljevaljske bitke 1. decembra 1941. godine, u kojoj je i ranjen.
Joko Kovačević poginuo je kao komita 1918. godine na Pirliktoru, a njihov bratstvenik Miloš gine kao zelenaš 1920. godine.
U NOR-u 1941-1945. godine ovo bratstvo je aktivno učestvovalo od prvih ratnih dana i dalo veliki doprinos pobjedi nad neprijateljem. Svetozar-Zelen Dragojev, istaknuti komunista i aktivista u predratnom periodu, bio je u NOP-u od prvih ustaničkih dana 1941. godine; ilegalac na terenu, uhvaćen je i strijeljan u Kolašinu 1943. godine. I njegov brat Dušan je bio u NOP-u od prvih ratnih dana, a poginuo je na Pljevljima 1. decembra 1941. godine. Na Pljevljima je poginuo i Jagoš Mirkov iz Dobrih Sela, koji je ubijen kao ranjenik na zvjerski način. Na Pljevljima su još poginuli Milosav i Đurko iz Dobrih Sela 1941. godine. Miljan iz Kovačke Doline poginuo je na Žabljaku 1941. godine.
U proleterskim brigadama iz ovog bratstva učestvovali su: Stojan Spasojev u NOP-u je od 1941. godine, a u stroju Četvrte crnogorske brigade je od njenog osnivanja, gdje je u Petom bataljonu bio desetar i ekonom čete; poginuo je u junu 1943. godine na Sutjesci. I njegova braća Radoman i Drago bili su učesnici NOR-a. Jovo Krstov je u NOR-u od prvih ustaničkih dana, a u stroju Četvrte crnogorske brigade je od njenog osnivanja gdje je bio intendant u Petom bataljonu. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. I njegov sinovac Vojo Milovanov je borac Četvrte crnogorske brigade u čijim redovima gine 1943. godine na Sutjesci. Radomir-Mušo Neđeljkov je borac NOR-a od prvih ratnih dana u Četvrtoj crnogorskoj brigadi od njenog osnivanja, a u Durmitorskom odredu zamjenik intendanta Odreda i zamjenik komandanta za pozadinu Komande područja u Šavniku. On je ratni vojni invalid i nosilac Partizanske spomenice 1941. Minjo Velisavljev je bio u stroju Četvrte crnogorske brigade, u koju je stupio iz Durmitorskog odreda. Mladi i još nedorastao Milorad Mikailov je bio borac 9. crnogorske brigade u čijim redovima gine kod Andrijevice 1944. godine. Vojin Ilijin i Mato Milovanov su pripadnici NOP-a u čijim su jedinicama aktivno učestvovali od prvih ratnih dana na raznim dužnostima.
Za ovo se bratstvo može reći da su svi bili opredijeljeni za ciljeve NOB-a, oni koji nijesu bili u jedinicama, bili su organizovani u pozadini i na terenu. Treba istaći za primjer Stevana, poznatog patriotu i rodoljuba, koji je svojim ugledom i autoritetom dao veliki doprinos u organizovanju narodne vlasti.
Slave Đurđevdan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
__________________
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
13. mart 2017. u 21:54
Nedeljko Kovacevic
Pozdrav za sve Kovacevice…ma koje vere bili,jer sam primetio da nas ima sve tri vere…moji su poreklom iz okoline Visegrada,sela Gornja Jagodina,slavimo Djurdjevdan.Hteo bih znati,da li neko zna ista o poreklu ovih Kovacevica,vidim da se pise o raznim okolinim mestima,ali o Visegradu nikako…da li iko zan ista o ovim Kovacevicima?Unapred hvala
13. mart 2017. u 21:55
Nedeljko Kovacevic
Inace,u tom selu sam pronasao grob jedne prabake,umrla 1896 god.,sto znaci da smo i pre te godine bili tu….
19. mart 2017. u 00:05
Damir Kovačević
Deda Ranko mi je sa majkom Stojom i braćom Stankom, Radetom i Blagojem 1945. iz sela Božići na Kozari preseljen u Vojvodinu. Njegov otac Mikan (ubijen u ratu), rođen je oko 1890 u Božićima. Mikanov otac Lako rođen je oko 1850 u Božićima i bio je oženjen Trifunom. Prema rodoslovu koji sam našao Lako je imao braću Mileta i Peru, otac im se zvao Nikola i verovatno je rođen oko 1820. Nikola je bio oženjen Stanom Kolar iz susednog sela Crne Doline. Nikola i Stana su upisani kao Kovačevići, a sav porod iza njih kao Knjeginjići. Naša grana je po preseljenju u Vojvodinu vratila prezime Kovačević. Slavimo Svetog Nikolu. Voleo bih da saznam više o Kovačevićima sa Kozare i odakle su se tamo doselili.
1. mart 2019. u 22:24
Petro
Poštovani Damire,
moja prababa je iz Kovačevića iz Božića na Kozari. A i ja sada živim tu u blizini. U Božićima ima i danas Kovačevića, onih za koje znam sigurno da su mi rod, ali i onih koji su neki dalji rod.
U Božićima isto tako ima i Knjeginjića, a i čuo sam taj podatak da su Kovačevići i Knjeginjići srodni.
Ne mogu da nađem povezanost između mojih predaka koje znam nabrojati i vaših, ali nemam dovoljno podataka, inače bih sigurno pronašao nešto.
Moj čukunđed je Mile Kovačević, njegov otac Nikola (Nikica), koji je imao brata Stojana (Stojanovu djecu ne znam nabrojati), a njihov otac je bio Miladin koji je imao brata Mihajla, koji je poginuo zajedno sa Petrom Pecijom u borbi protiv Turaka.
Ono što znam da je Mihajlo imao: Stanka, Mitra, Đuru i Simu, i možda još neko dijete…
Isto tako, moj rođak Kovačević, ispričao mi je da su se Kovačevići ranije prezivali Kolundžija ili Kojundžija, ili Kolundžić, ali je najvjerovatnije Kolundžija, kasnije su promjenili prezime u Kovačević zbog pretka koji je bio kovač.
1. mart 2019. u 22:25
Petro
P.S.
Da još dodam i podatak da su se dosili sa područja Bosanskog Petrovca, a ranije iz Crne Gore ja mislim, ali nisam siguran.
1. mart 2019. u 22:30
Petro
Jedino podudaranje u našim podacima jeste Mile koji je sin Nikole. Ne znam da li je Mile imao braće, ali moguće da nam je to ista osoba u pitanju. Jer ovaj moj Mile je imao izmeđuostalog sina Peru, što je moguće da je dao ime po svom bratu.
Ali svi oni su se prezivali Kovačević. Niko se nije prezivao Knjeginjić.
Samo da dodam, slava je Nikoljdan takođe.
27. april 2024. u 16:47
Kovačevićeva
Poštovanje, Stojan je imao sina Mila, mog prađeda. Nastanjeni u Goraždu ( BIH ), slavimo Sv. Jovana. Moj čukunđed Petar ( Petko) je bio kovač i ostao Kovačević.
Kroz cijelu lozu se ponavljaju imena Mile, Stojan, Petar. Veliki pozdrav!
20. april 2017. u 22:54
Miodrag
Ja sam MIODRAG KOVAČEVIĆ, potičem iz BLAŽEVA, slava sv. JOVAN!
Javljajte mi se na: [email protected]
Jedna grana je kod ČAČKA, druga kod UŽICA, treća kod BRUSA, ali su oni promenili slavu!
Pozdrav svim KOVAČEVIĆIMA!
14. oktobar 2017. u 19:55
Mico
Pozdrav rodjace,jasam od kovacevica iz sela roge izmedju pozege i uzica,po rodoslovu koji sam uradio 12 kolena unazad mi smo tu od 1760 odprilike,slavimo sv.jovana a prislava sv.troice.po nekim podatcima poticemo od bogunovica,pa ako imas neki podatak javi mi posto vidim da poznajes dosta problematiku.pozzzz
27. septembar 2023. u 22:46
Duško
Zdravo, ja sam od Kovačevića iz Čestobradice kod Požege koji su se tu doselili nakon 1862 iz sela Dobroselica (Zlatibor) nakon oslobađanja Užica od Turaka. Sišli su sa planine u oslobođene ravničarske poljoprivredne krajeve. Ovi Kovačević slave Đurđevdan. Ne znam odakle su se doselili u Dobroselicu, priča se iz stare Hercegovine …
6. april 2024. u 17:05
Milorad Kovacevic iz Pakovraca
Moji su iz Ducalovica ,Knjiga Donje Dragacevo kaze da smo se doselili iz Presjeke , na pravcu Ivanjica Kokin Brod.Neki su otisli za VAljevo Drugi oko Jagodine ,Zeleznik kod Beograda, a neki oko Jagodine. Ja sam istrazio od 1800 pa na ovamo,AKO BILO KO ZNA ,,,,,, [email protected]
16. jun 2017. u 02:57
Dusan
Pozdrav svima,
Moji Kovačevići su iz okoline Aleksinca, selo Porodin, slavimo Sv. Nikolu. Prezime je retko u ovom kraju. Od starijih sam čuo za više verzija kako su se tu nastanili, prema jednoj sa Kosova, drugoj iz okoline Vranja, ali se negde javlja i da je poreklo iz Hercegovine.
25. jun 2017. u 23:48
MK
Na tu Hercegovinu sigurno se misli na Staru Hercegovinu koja se nalazi na zapadu Crne Gore, graniči se sa Hercegovinom u BiH, tačnije Istočnom Hercegovinom u Republici Srpskoj (postoji još i Zapadna, Severna, Južna i Središnja Hercegovina, sve one se nalaze u Federaciji BiH, jedino Istočna Herceg. u Rep. Srpskoj).
U Staroj Hercegovini postoje poznati grahovski Kovačevići (Kovačevići iz Grahova, selo u opštini Nikšić)
29. januar 2018. u 16:03
Sladjana Kovacevic
Lijep pozdrav za sve Kovacevice.
Citala sam komentare i nazalost nigdje ne nadjoh Kovacevice koji slave Sv.Nikolu(Nikoljdan)..
Inace,nas Kovacevica ima u Sokolistu(Opstina Novi Grad) RS..pa me zanima da li neko mozda zna odakle su porijeklom Kovacevici koji slave Sv.Nikolu?
9. mart 2019. u 16:47
Daca
Pozdrav,
i moji Kovacevici slave Nikoljdan, ali smo mi iz okoline Arilja. Dali se zna poreklo mojih Kovacevica. Neki kazu da je Grahovo, ali nemam konkretnih podataka
9. februar 2018. u 00:52
Dejan
Moji su iz Hrvacana opstina Prnjavor . Ssumnja se da smo doselili iz Crne Gore u Ljubatovce pa u Hrvacane. Krsna nam je slava Djurdjevdan .
Da li zna neko sesto vise?
9. februar 2018. u 08:29
Milorad Bogdanović
U turskim poreskim defterima prostor oko Prnjavora i desne obale Vrbasa vodi se pod nahijom Vrhovina, koja je po popisu poreznika za 1528-30 bila najmasovnije naseljena Srbima od svih okolnih oblasti.
Ovo je nepobitan dokaz da su ovdje Srbi živjeli i prije dolaska Turaka (1528), jer u tolikom broju i u tako kratkom vremenu nisu se mogli doseliti iz Crne Gore ili Hercegovine. Da su doselili koju godinu prije toga, čisto sumnjam, jer u to doba katolička crkva bila je vrlo okrutna prema pravoslavnim Srbima.
13. mart 2018. u 09:46
Ivan
Veliki pozdrav svima, ja sam Ivan Kovačević, unuk Koste Kovačevića (rođ.u selu Petrovo Vrelo, Glamoč 1922., prem. u Beogradu 2016., praunuk Todora Kovačevića. Slava Aranđelovdan.
Odrastao sam bez oca, pa od podataka znam da je pradeda Todor, pored moga dede Koste (Jovanka, Milorad), imao od dece i Nikolu (Olgica, Ljubica, Tomislav), Savu, Dušana, Anđu (Sandra, Dragana, Pera, Vlada), Cvitu (Nikola, Dušan, Kostica, Vico, Željko, Ljuban, Dušan, Deva), Maksima, Cvija (Miloš) i Iliju (Mira, Dušan, Milan).
Ako neko zna nešto više, bilo bi mi veoma drago da smo u kontaktu…mail: [email protected]
20. april 2021. u 19:28
Danilo
Pozdrav svim Kovačevićima.Ti si rodjače grana Nevesinjskih Kovačeviča iz sela Koleško koji slave Arandjelovdan,a prislužuju svetog Vasilija(14.januar) koji su mnogobrojni i ima ih svuda po staroj Jugoslaviji.Matica svih Kovačevića koji slave Arandjelovdan je Nevesinje.
28. mart 2018. u 13:07
Ilija Kovacevic
Moji porijeklo vuče od Kovačevića, selo Suknovci, Promina. Selo se nalazi u Dalmaciji između Knina i Drniša. Krsna slava je Sv. Jovan. Da li neko zna nešto detaljno o prijeklu. Po rodoslovu znam imena djedova u nazad 4 koljena od Milan, Ilija, Ilija, Ivan od kojih je najastariji rođen oko 1830 god.
15. april 2018. u 06:41
Vojislav Ananić
KOVAČEVIĆI, 2 kuće u Srijedama
Došao je Pero Ristov 1882. godine, kad je buknuo drugi hercegovački ustanak, iz sela Koleška, iz površi nevesinjske u Goliju. Četovao je u četi proslavljenog junaka, vojvode i harambaše Stojana Kovačevića. Oženio se kćerkom Todora Babića i naselio na imanje Miljanića i Ognjenovića u Srijedama. Kao vrijedan i umjetan radnik, zaimao malo stoke i docnije kupi malo zemlje i napravi kuću. Imao je sina Andriju, a Andrija Novaka, Vasilja, Mata i Milorada. Selo Koleška u drugom hercegovačkom ustanku dalo je dosta boraca, od kojih su kad je ustanak ugašen, trojica emigrirali ispod Austrije, sa svojim legendarnim vođom Stojanom u Goliju.
Mirko Babić, Stevan Šašoroga i Pero Kovačević su prebjegli u Goliju. Ovaj ustanak su stari ljudi zvali »Stojanove godine«.
Andrija nma i jednog rođaka Vidaka, a Vidak Dragana.
Kovačevićima je slava Aranđelovdan, 21. novembar.
Genealogija: Radomir (dijete), Novak, Andrija, Pero, Risto.
Izvor: Obrad Višnjić – Golija i Golijani, Trebinje, 1987.