Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Donji Bogičevci, Hrvatska
Krsna slava:
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Bjelopavlići, Danilovgrad, Crna Gora
Krsna slava: Jovanjdan
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Vilusi, Crna Gora
Krsna slava: Đurđevdan
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: R1a Z280 L1280
Poreklo: Koceljeva, Srbija
Krsna slava: Avramijevdan
Kontakt:
______________________
Kovačević
Haplogrupa: E1b rod N
Poreklo: Gazije, Orahovica, Zapadna Slavonija
Krsna slava: Nikoljdan
Kontakt:
_____________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Prezime Kovačević je kod nas i u svetu jedno od najraširenijih prezimena nastalo po zanimanju rodonačelnika ili porodice, u ovom slučaju kovačkom zanatu (ruski – Kuznjecov, francuski – Lefevr, jermenski – Nalbantijan, portugalski – Pereira, engleski – Smit, španski – Herera, nemački – Šmit, italijanski – Fabri).
Kako piše Miroslav Niškanović u knjizi “Srpska prezimena”, svi Kovačevići nisu istog porekla i nisu u srodstvu, a on se posebno bavio poreklom Kovačevića iz Drobnjaka koji slave Đurđevdan.
O njihovoj starini zabeležena je tradicija da su u sleu Buču u Hercegovini živelia dva brata Kovača. Pređu u Banjane i Velimlje i tu načine kovačnicu. Kasnije je jedan prešao na Viluse u Grahovu, a drugog odvedu ozrinićke kriidžije i nasele u Ozrinićima. Pretpostavljamo da se napred rečeno moglo desiti u prvoj polovini 17. veka.
Od brata koji je ostao u Vilusima današnji su Kovačevići na Grahovu, kojih je u prvoj polovini 20. veka bilo na Grahovu i po Hercegovini preko 300 kuća.
Brat koji je odselio u Ozriniće imao je jednog sina i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. Nikad ih nije bilo mnogo, svega nekoliko kuća. Bavili su se kovačkim zanatom do 1812. godine.
Oko 1848. godine Tuko iz Ozrinića je prešao kod Jakića u Dobra Sela, oženio se od njih i tu naselio. Imao je sinove Marka i Miloša. U isto vreme njegovi rođaci: Petar, Mina, Radovan, Milovan i Velisav preselili su se iz Ozrinića u Jezero i naselili u jednu dolinu kod Žabljaka. Ta dolina je prozvana po njima Kovač-Dolina. Odatle je Mina otišao na Glasinac.
Istog porekla bi trebali biti Dakovići i Kovačevići na Grahovu (Crna Gora).
U Cerovo (Rađevina) Kovačevići su doselili u 17. veku iz Pive. Slave kao i drobnjački Kovačevići Đurđevdan. U Paskovu (Jadar), Kovačevići takođe slave Đurđevdan, poreklom su i oni iz Pive, odakle su doselili u 18. veku.
U Risnu je jedna kuća Kovačevića, doselili su iz Grahova 1750. godine. Takođe slave Đurđevdan.
Više u knjizi “Srpska prezimena” Miroslava Niškanovića.
KRSNA SLAVA: Đurđevdan (drobnjački Kovačevići)
POZNATI:
_________________
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
KOVAČEVIĆI
(u Kovačkoj Dolini i Dobrim Selima)
Starinom su iz Hercegovine, gdje su živjela dva brata koja su se bavila kovačkim zanatom. Iz Hercegovine pređu u Banjane kod Velimlja, gdje su jedno vrijeme živjeli. Jedan od braće pređe na Viluse kod Grahova, a drugi ode u Ozriniće kod Nikšića. Od ovog brata što je prešao na Viluse svi su Kovačevići u Grahovu i po Hercegovini, a od onog što je prešao u Ozriniće bio je samo jedan sin i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. U Ozrinićima su se bavili kovačkim zanatom. Sredinom 19. vijeka Tuko Kovačević iz Ozrinića pređe na Dobra Sela kod Šavnika, gdje se oženi od Jakića i tu se stalno naseli. Imao je sinove Miloša i Mirka.
Otprilike u isto vrijeme Tukovi rođaci Petar, Mina, Milovan i Velisav presele se na Jezera kod Žabljaka u jednu dolinu, koja se po njima nazove Kovačka Dolina. Nakon kraćeg vremena, Mina se odseli na Glasinac.
Luka Kovačević iz Kovačke Doline je kao komitski četovođa sa sinovima Jakovom i Filipom učestvovao u Komitskom pokretu 1916-1918. godine, a njegov sin Perko kao desetogodišnjak nalazio se u logoru u Tuzima, gdje je sa svojom majkom proveo oko dvije godine. Perko je učesnik Pljevaljske bitke 1. decembra 1941. godine, u kojoj je i ranjen.
Joko Kovačević poginuo je kao komita 1918. godine na Pirliktoru, a njihov bratstvenik Miloš gine kao zelenaš 1920. godine.
U NOR-u 1941-1945. godine ovo bratstvo je aktivno učestvovalo od prvih ratnih dana i dalo veliki doprinos pobjedi nad neprijateljem. Svetozar-Zelen Dragojev, istaknuti komunista i aktivista u predratnom periodu, bio je u NOP-u od prvih ustaničkih dana 1941. godine; ilegalac na terenu, uhvaćen je i strijeljan u Kolašinu 1943. godine. I njegov brat Dušan je bio u NOP-u od prvih ratnih dana, a poginuo je na Pljevljima 1. decembra 1941. godine. Na Pljevljima je poginuo i Jagoš Mirkov iz Dobrih Sela, koji je ubijen kao ranjenik na zvjerski način. Na Pljevljima su još poginuli Milosav i Đurko iz Dobrih Sela 1941. godine. Miljan iz Kovačke Doline poginuo je na Žabljaku 1941. godine.
U proleterskim brigadama iz ovog bratstva učestvovali su: Stojan Spasojev u NOP-u je od 1941. godine, a u stroju Četvrte crnogorske brigade je od njenog osnivanja, gdje je u Petom bataljonu bio desetar i ekonom čete; poginuo je u junu 1943. godine na Sutjesci. I njegova braća Radoman i Drago bili su učesnici NOR-a. Jovo Krstov je u NOR-u od prvih ustaničkih dana, a u stroju Četvrte crnogorske brigade je od njenog osnivanja gdje je bio intendant u Petom bataljonu. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. I njegov sinovac Vojo Milovanov je borac Četvrte crnogorske brigade u čijim redovima gine 1943. godine na Sutjesci. Radomir-Mušo Neđeljkov je borac NOR-a od prvih ratnih dana u Četvrtoj crnogorskoj brigadi od njenog osnivanja, a u Durmitorskom odredu zamjenik intendanta Odreda i zamjenik komandanta za pozadinu Komande područja u Šavniku. On je ratni vojni invalid i nosilac Partizanske spomenice 1941. Minjo Velisavljev je bio u stroju Četvrte crnogorske brigade, u koju je stupio iz Durmitorskog odreda. Mladi i još nedorastao Milorad Mikailov je bio borac 9. crnogorske brigade u čijim redovima gine kod Andrijevice 1944. godine. Vojin Ilijin i Mato Milovanov su pripadnici NOP-a u čijim su jedinicama aktivno učestvovali od prvih ratnih dana na raznim dužnostima.
Za ovo se bratstvo može reći da su svi bili opredijeljeni za ciljeve NOB-a, oni koji nijesu bili u jedinicama, bili su organizovani u pozadini i na terenu. Treba istaći za primjer Stevana, poznatog patriotu i rodoljuba, koji je svojim ugledom i autoritetom dao veliki doprinos u organizovanju narodne vlasti.
Slave Đurđevdan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
__________________
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
29. jun 2012. u 10:34
Nevena Kovacevic
Ja sam Kovačević a moji preci su iz Visokog, kraj Sarajeva. Krsna slava je Sveti Kozma i Damjan. Da li imate neke podatke o Kovačevićima iz tog kraja? Hvala
25. avgust 2015. u 23:35
Jovana Kovaceic
Moji su preci najverovatnije iz Hercegovine. Zivimo u Uzicu sad, i nasa je slava Sveti Kozna i Damjan, tj, Sveti Vraci. Puno pozdrava!!
20. april 2017. u 22:12
Miodrag
Draga rođako, tvoji su sa Popovog polja pobegli od turaka. Slava je bila sv. Jovan Jdan od braće je ostao kod Čačka. Promenio je slavu. Drugi je ostao kod Užica. I on je promenio slavu. Treći je sa ocem i majkom (zbog nje su i pobegli jer je ubila turčina koji se nameračio na nju). Četvrti nije hteo da menja slavu i otišao je u Blaževo, na Kopaoniku. Ja potičem od njega…
Poѕdrav!
7. novembar 2017. u 13:43
Milan
Miodraze rodjace moji su iz Bosanskog Petrovca,da neznas nesto starije o mojim precima.
7. januar 2023. u 12:28
Milan 2
Milane i moji su iz Bosanskog Petrovca,takodje se isto zovem Milan.
7. januar 2023. u 12:39
Milan 2
Ja sam od Kovačevića koji slave Svetog Nikolu i došli su kolonizacijom iz Bosanskog Petrovca.Jako bi voleo da saznam dalje poreklo.Inače što mi je jako zanimljivo,za vreme bombardovanja bio sam u vojsci smešteni u nekoj kući u Blaževu,tamo sam upoznao jako dobre ljude i domaćine,nikad nismo bili ni gladni ni žedni.I mnogo me vuče da dodjem i obidjem opet te krajeve i prelepu prirodu.Ceo taj kraj sam obišao u vojničkim žizmama.Blaževo,Mrča,Lukovo,Merćez sve do Kuršumlije.Jako dobri ljudi
18. februar 2018. u 11:05
Đorđe
@Jovana Kovacevic: Vaši su iz sela Šljivovica opština Čajetina
6. mart 2019. u 21:53
slobo
i ja sam od Kovacevic i istu slavu slavimo, poreklom smo sa Kosova…
23. septembar 2015. u 14:42
Goran Kovacevic
Pozdrav Nevena,
moja adresa je: [email protected] molim te da mi se javis u vezi prezimena Kovacevic.
29. jun 2012. u 20:14
Damir Kovacevic
Ovo je super stvar(informacija), samo kad bi bilo jos vise!
8. novembar 2012. u 14:49
Goran Kovacevic
Da li neko zna nesto vise podataka o Mini Kovacevicu koji je otisao na Glasinac, a pominje se u djelu teksta koji kaze: … u isto vreme njegovi rođaci: Petar, Mina, Radovan, Milovan i Velisav preselili su se iz Ozrinića u Jezero i naselili u jednu dolinu kod Žabljaka. Ta dolina je prozvana po njima Kovač-Dolina. Odatle je Mina otišao na Glasinac.
29. januar 2013. u 22:14
milan
POREKLO PREZIMENA KOVAČEVIĆ
SADAŠNJE PREZIME, krsna slava, STARO PREZIME
1.- KOVAČEVIĆ, Jovanjdan, BOGUNOVIĆ
……………………………..
2.- KOVAČEVIĆ, Nikoljdan, BIJELIĆ
……………………………
3.- KOVAČEVIĆ, Đurđevdan, VUKOBRAD
……………………………..
4.- KOVAČEVIĆ, Nikoljdan, KNEŽEVIĆ
…………………………….
5.- KOVAČEVIĆ, Ignjatijevdan, MALEŠEVAC (MALEŠEVIĆ)
……………………………………………
6.- KOVAČEVIĆ, Jovanjdan, RADANOVIĆ
……………………………..
7.- KOVAČEVIĆ, Mitrovdan, ŠOBAT/ŠOBOT
………………………………..
PREZIME JE OČEV BILJEG,
A IME JE MAJČINA NADA.
MILAN DIVJAK LIČKI, LIČKI BILJEZI (sadašnja i stara prezimena),
Novi Sad, knjiga u rukopisu
29. mart 2013. u 23:48
Milodan
Poreklo brojnijih familija-prezimena valjevske Tamnave po knjizi „Antropogeografija valjevske Tamnave“ Ljubomire Ljube Pavlovića, izdanje 1912. godine.
Mesto-kada su doseljeni-odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena.
KOVAČEVIĆ
-Goločelo, prva polovina 18. veka, Kovači u Gackom, Đurđevdan.
-Jabučje, prva polovina 18. veka, Metohija, Lazarevdan, uz Kariće*
*Ove Kovačeviće-Kariće kao svoje zemljake naselio je Jovan-Jorga Pavlović, jabučki knez i spahija.
-Koceljeva*, prva polovina 18. veka, Lijevno, Sv. Avramije.
*Kovačevići su velika lijevljanska porodica, doselila se prvo u Mali Bošnjak, pa se posle rasturili po Koceljevi i svima susednim selima. Kovačevići za sebe misle, da su uvek bili bogati i da im je to zapisano u knjizi sudbina. I po svim selima, i danas, zna se da su bogatstvom izmakli od ostalih svojih suseda.
-Krtinska*, prva polovina 18. veka, Brgule u okolini, Lazarevdan, uz Jegdiće.
*Kovačevići-Jegdići su tvorci Brgulica (zaseoka Krtinske). Ime sela odakle su, dali su kao ime selu, u kome su našli slobode da se nasele.
-Novaci, prva polovina 18. veka, Tubravić u Podgorini, Stevanjdan.
-Slatina*, prva polovina 18. veka, Čajniče u Bosni, Miholjdan.
*Kovačevići su iz Čajniča i u srodstvu sa mnogima porodicama u raznim selima ove oblasti. Opširnija njihova biografija vidi se iz pričanja Mihaila Sarića iz Tulara, pomenuta kod Mihailove porodice.
-Batalage, druga polovina 18. veka, Pomijača u Jadru, Lučindan.
*Kovačevići ovog sela su potomci hajduka Rade Kovača, koji je u početku prošlog veka hajdukovao po Tamnavi i najviše se vrzmao po Batalagama zbog neke udovice iz Lukića porodice, kojoj je, posle prestnka hajdučijom, ušao u kuću.
-Brović, druga polovina 18. veka, Majinović u Podgorini, Alimpijevdan.
-Grabovac-1, druga polovina 18. veka, Mojkovići u Rađevini, Nikoljdan, velika i ugledna zadruga.
-Grabovac-2, druga polovina 18. veka, B. Krajina, Jovanjdan.
-Zvečka, druga polovina 18. veka, Jabučje u oblasti, Lazarevdan.
-Subotica, druga polovina 18. veka, Tomanj u Rađevini, Đurđevdan.
-Vrelo-1, posle 1827. godine, Polimlje, Sv. Stefan Dečanski.
-Vrelo-2, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Jovanjdan, uljezi u Kovačeviće 1.
-Skela, posle 1827. godine, Derventa, Ilindan.
-Tvrdojevac, posle 1827. godine, Pričević u Podgorini, Đurđic.
-Čučuge, posle 1827. godine, Blizonje u Kolubari, Jovanjdan.
10. oktobar 2023. u 05:28
Branka Kovacevic
Ja sam devojacki Kovacevic, i moga oca familija je zivela u Beomuzevicu kod Valjeva. To je bilo nekoliko braca sa porodicama ( to jest moj deda i njegova braca) koje su to ziveli. Moj deda se zvao Milorad a otac Cedomir.
Ja sam cula da je poreklo iz Crne Gore.Krsna nam je slava Djurdjic
10. oktobar 2023. u 05:29
Branka Kovacevic
Moga oca familija je zivela u Beomuzevicu kod Valjeva. To je bilo nekoliko braca sa porodicama ( to jest moj deda i njegova braca) koje su to ziveli. Moj deda se zvao Milorad a otac Cedomir.
Ja sam cula da je poreklo iz Crne Gore.Krsna nam je slava Djurdjic
10. oktobar 2023. u 05:30
Branka Kovacevic
Moj deda Milorad i njegova braca su ziveli u Beomuzevic kod Valjeva. Moj otac je Cedomir
Ja sam cula da je poreklo iz Crne Gore.Krsna nam je slava Djurdjic
24. maj 2013. u 21:55
Poreklo prezimena kovacevic
Ja sam Kovacevic poreklom iz Kladnja, Bosna i Hercegovina. Moji roditelji su iz okoline Kladnja, tacnije selo Dole i slavimo Djurdjevdan. Ako nesto neko zna vise neka javi, hvala
9. jul 2013. u 16:37
Vitomir Radović
Da li neko zna poreklo Kovačevića iz Gornjeg Milanovca, slave Đurđevdan?
Pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja
12. avgust 2013. u 00:14
Nemanja Kovacevic
Moji kovacevici vode poreklo sa Kopaonika. Ima li neko informacije odakle krece to porodicno stablo?
20. april 2017. u 22:22
Miodrag
Dragi rođače, tvoji su sa Popovog polja pobegli od turaka. Slava je bila sv. Jovan Jdan od braće je ostao kod Čačka. Promenio je slavu. Drugi je ostao kod Užica. I on je promenio slavu. Treći je sa ocem i majkom (zbog nje su i pobegli jer je ubila turčina koji se nameračio na nju). Četvrti nije hteo da menja slavu i otišao je u Blaževo, na Kopaoniku. Ja potičem od njega…
Ako te interesuje nešto više, javi se na: [email protected]
Pozdrav!
23. avgust 2013. u 00:45
Milodan
Familije-prezimena Kovačević po mestima življenja i Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.
Ostale podatke porodica Kovačević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.
-Babajić
-Beomužević
-Berkovac
-Bujačić
-Gornja Bukovica
-Đurđevac
-Gornji Lajkovac
-Miličinica
-Mionica
-Nanomir
-Osladić
-Pepeljevac
-Pričević
-Tubravić
-Cvetanovci
26. avgust 2013. u 13:24
Dragan
Kako da se zaborave moji Kovačevići,iz Ibarskog Kolašina,svi redom slavimo Đurđevdan?Kažu da smo Drobnjaci.Pre oko 270 godina,došavši iz Crne Gore,su naselili sadašnje krajeve u Ibarskom Kolašinu,a odatle se po neko od bratstva iselio,ka Toplici i niz Ibar,ka Raškoj.Može li neko da poveže ovu nit.Pored Đurđevdana,slavimo i Svetoga Iliju.Hvala Bogu,ima nas svuda,pa će se naći neko da nas spoji.
20. april 2017. u 22:27
Miodrag
Pominješ one u Toplici. U stvari Gornjoj Toplici. Oni slave Jovana, jer nisu menjali slavu. Ja sam od njih. Ne znam koje su slave uzela tri brata koji su ostali kod Čačka, Užica i Brusa kad su pobegli sa Popovog polja…
Ako te više interesuje, javi se na: [email protected]
Pozdrav!