Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Donji Bogičevci, Hrvatska
Krsna slava:
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Bjelopavlići, Danilovgrad, Crna Gora
Krsna slava: Jovanjdan
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: I2a
Poreklo: Vilusi, Crna Gora
Krsna slava: Đurđevdan
Kontakt:
_________________________
Kovačević
Haplogrupa: R1a Z280 L1280
Poreklo: Koceljeva, Srbija
Krsna slava: Avramijevdan
Kontakt:
______________________
Kovačević
Haplogrupa: E1b rod N
Poreklo: Gazije, Orahovica, Zapadna Slavonija
Krsna slava: Nikoljdan
Kontakt:
_____________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Prezime Kovačević je kod nas i u svetu jedno od najraširenijih prezimena nastalo po zanimanju rodonačelnika ili porodice, u ovom slučaju kovačkom zanatu (ruski – Kuznjecov, francuski – Lefevr, jermenski – Nalbantijan, portugalski – Pereira, engleski – Smit, španski – Herera, nemački – Šmit, italijanski – Fabri).
Kako piše Miroslav Niškanović u knjizi “Srpska prezimena”, svi Kovačevići nisu istog porekla i nisu u srodstvu, a on se posebno bavio poreklom Kovačevića iz Drobnjaka koji slave Đurđevdan.
O njihovoj starini zabeležena je tradicija da su u sleu Buču u Hercegovini živelia dva brata Kovača. Pređu u Banjane i Velimlje i tu načine kovačnicu. Kasnije je jedan prešao na Viluse u Grahovu, a drugog odvedu ozrinićke kriidžije i nasele u Ozrinićima. Pretpostavljamo da se napred rečeno moglo desiti u prvoj polovini 17. veka.
Od brata koji je ostao u Vilusima današnji su Kovačevići na Grahovu, kojih je u prvoj polovini 20. veka bilo na Grahovu i po Hercegovini preko 300 kuća.
Brat koji je odselio u Ozriniće imao je jednog sina i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. Nikad ih nije bilo mnogo, svega nekoliko kuća. Bavili su se kovačkim zanatom do 1812. godine.
Oko 1848. godine Tuko iz Ozrinića je prešao kod Jakića u Dobra Sela, oženio se od njih i tu naselio. Imao je sinove Marka i Miloša. U isto vreme njegovi rođaci: Petar, Mina, Radovan, Milovan i Velisav preselili su se iz Ozrinića u Jezero i naselili u jednu dolinu kod Žabljaka. Ta dolina je prozvana po njima Kovač-Dolina. Odatle je Mina otišao na Glasinac.
Istog porekla bi trebali biti Dakovići i Kovačevići na Grahovu (Crna Gora).
U Cerovo (Rađevina) Kovačevići su doselili u 17. veku iz Pive. Slave kao i drobnjački Kovačevići Đurđevdan. U Paskovu (Jadar), Kovačevići takođe slave Đurđevdan, poreklom su i oni iz Pive, odakle su doselili u 18. veku.
U Risnu je jedna kuća Kovačevića, doselili su iz Grahova 1750. godine. Takođe slave Đurđevdan.
Više u knjizi “Srpska prezimena” Miroslava Niškanovića.
KRSNA SLAVA: Đurđevdan (drobnjački Kovačevići)
POZNATI:
_________________
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
KOVAČEVIĆI
(u Kovačkoj Dolini i Dobrim Selima)
Starinom su iz Hercegovine, gdje su živjela dva brata koja su se bavila kovačkim zanatom. Iz Hercegovine pređu u Banjane kod Velimlja, gdje su jedno vrijeme živjeli. Jedan od braće pređe na Viluse kod Grahova, a drugi ode u Ozriniće kod Nikšića. Od ovog brata što je prešao na Viluse svi su Kovačevići u Grahovu i po Hercegovini, a od onog što je prešao u Ozriniće bio je samo jedan sin i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. U Ozrinićima su se bavili kovačkim zanatom. Sredinom 19. vijeka Tuko Kovačević iz Ozrinića pređe na Dobra Sela kod Šavnika, gdje se oženi od Jakića i tu se stalno naseli. Imao je sinove Miloša i Mirka.
Otprilike u isto vrijeme Tukovi rođaci Petar, Mina, Milovan i Velisav presele se na Jezera kod Žabljaka u jednu dolinu, koja se po njima nazove Kovačka Dolina. Nakon kraćeg vremena, Mina se odseli na Glasinac.
Luka Kovačević iz Kovačke Doline je kao komitski četovođa sa sinovima Jakovom i Filipom učestvovao u Komitskom pokretu 1916-1918. godine, a njegov sin Perko kao desetogodišnjak nalazio se u logoru u Tuzima, gdje je sa svojom majkom proveo oko dvije godine. Perko je učesnik Pljevaljske bitke 1. decembra 1941. godine, u kojoj je i ranjen.
Joko Kovačević poginuo je kao komita 1918. godine na Pirliktoru, a njihov bratstvenik Miloš gine kao zelenaš 1920. godine.
U NOR-u 1941-1945. godine ovo bratstvo je aktivno učestvovalo od prvih ratnih dana i dalo veliki doprinos pobjedi nad neprijateljem. Svetozar-Zelen Dragojev, istaknuti komunista i aktivista u predratnom periodu, bio je u NOP-u od prvih ustaničkih dana 1941. godine; ilegalac na terenu, uhvaćen je i strijeljan u Kolašinu 1943. godine. I njegov brat Dušan je bio u NOP-u od prvih ratnih dana, a poginuo je na Pljevljima 1. decembra 1941. godine. Na Pljevljima je poginuo i Jagoš Mirkov iz Dobrih Sela, koji je ubijen kao ranjenik na zvjerski način. Na Pljevljima su još poginuli Milosav i Đurko iz Dobrih Sela 1941. godine. Miljan iz Kovačke Doline poginuo je na Žabljaku 1941. godine.
U proleterskim brigadama iz ovog bratstva učestvovali su: Stojan Spasojev u NOP-u je od 1941. godine, a u stroju Četvrte crnogorske brigade je od njenog osnivanja, gdje je u Petom bataljonu bio desetar i ekonom čete; poginuo je u junu 1943. godine na Sutjesci. I njegova braća Radoman i Drago bili su učesnici NOR-a. Jovo Krstov je u NOR-u od prvih ustaničkih dana, a u stroju Četvrte crnogorske brigade je od njenog osnivanja gdje je bio intendant u Petom bataljonu. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. I njegov sinovac Vojo Milovanov je borac Četvrte crnogorske brigade u čijim redovima gine 1943. godine na Sutjesci. Radomir-Mušo Neđeljkov je borac NOR-a od prvih ratnih dana u Četvrtoj crnogorskoj brigadi od njenog osnivanja, a u Durmitorskom odredu zamjenik intendanta Odreda i zamjenik komandanta za pozadinu Komande područja u Šavniku. On je ratni vojni invalid i nosilac Partizanske spomenice 1941. Minjo Velisavljev je bio u stroju Četvrte crnogorske brigade, u koju je stupio iz Durmitorskog odreda. Mladi i još nedorastao Milorad Mikailov je bio borac 9. crnogorske brigade u čijim redovima gine kod Andrijevice 1944. godine. Vojin Ilijin i Mato Milovanov su pripadnici NOP-a u čijim su jedinicama aktivno učestvovali od prvih ratnih dana na raznim dužnostima.
Za ovo se bratstvo može reći da su svi bili opredijeljeni za ciljeve NOB-a, oni koji nijesu bili u jedinicama, bili su organizovani u pozadini i na terenu. Treba istaći za primjer Stevana, poznatog patriotu i rodoljuba, koji je svojim ugledom i autoritetom dao veliki doprinos u organizovanju narodne vlasti.
Slave Đurđevdan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
__________________
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
27. novembar 2016. u 08:37
Dalibor
ispravka jedna
preselili su se iz zete u mesto Cerova ( Radjevina) u 17 veku i dan danas zive tu… ja sam iz tog mesra…
28. januar 2017. u 02:46
bojan
Pozdrav za sve Kovacevice!!!Rodom sam sa centralnog Kosova i Metohije (okolina Obilica) .Slava Sveti Vraci ….Neka se neko javi ako ima kakve informacije….
11. novembar 2023. u 14:03
anja
Nadam se da nije kasno da odgovaram, ali moji su sa Kosova. Kovačevići iz Prištine, slava Sveti Vrači. Pozdrav!
31. januar 2017. u 18:38
Milic kovacevic
Pozdrav Kovacevici i ostali.Rodjen sam u Vojvodini,a moji su sa Korduna iz Mali Mocila opstina Slunj.Deda se zvao Mile,a pradeda Janko koji je rodjen oko 1850 i neke.Zna li neko odakle i kad su se naselili na Kordun.Hvala unapred.
31. januar 2017. u 18:40
Milic kovacevic
Pozdrav Kovacevici i ostali.Rodjen sam u Vojvodini,a moji su sa Korduna iz Mali Mocila opstina Slunj.Deda se zvao Mile,a pradeda Janko koji je rodjen oko 1850 i neke.Zna li neko odakle i kad su se naselili na Kordun.Hvala unapred.Slava je Djurdjevdan.
1. maj 2019. u 23:49
Goran
Deda mi se zvao Dragan Kovacevic
isto iz Malih Mocila.Ime oca je Branko.To je sve sto znam
5. februar 2017. u 05:51
Lila Milenovic
Zanima me poreklo mojh Kovacevica . Moj deda Stevan Kovacevic, rodjen 1905 , ziveo je u Masvini , opstina Slunj. Slave Svetog Stefana Decanskog. Raseljeni su posle rata po Sremu. Hvala puno , tek sam saznala za ovaj sajt I odusevljena sam .Puno uspeha u vasem radu.
16. februar 2017. u 17:23
Vesna Kovačević
Moji Kovačevići su iz sela Prkosi, nadomak Bos. Petrovca. Slavimo Stefana Dečanskog, 24. novembra. Nema puno podataka odakle su došli u taj kraj.
31. oktobar 2017. u 14:45
Željko
Poštovanje Vesna!
Kovačevići iz sela Prkosi, opština Bos.Petrovac su se najverovatnije u Prkose doselili iz Dalmacije, iz mesta Ervenik i mesta i sela iz okoline manastira Krupa, što danas pripada opštini Obrovac u Hrvatskoj. Svi Kovačevići tamo slave Sv.Stefana Dečanskog. Tačno vreme doseljvanja je teško odrediti, verovatno početak 19 veka, zbog teškog života u Dalmaciji, prenaseljenosti itd., stanovništvo iz tog dela se preseljavalo u Bosansku Krajinu, gde su tada vladali povoljniji uslovi za život.
Vesna, voleo bih da napišete nešto više o svojoj porodici iz Prkosa, imena djedova i baba i sl. Gde tačno su živeli u Prkosima, ako znate?
Pozdrav!
6. april 2018. u 13:28
Miodrag
Moji Kovačevići su iz sela Pobedarje kod Šekovića (Republika Srpska) naša slava je Sv. Stefan Dečanski. ima li neko informacija o prvobitnom poreklu i o mestu odakle su preci došli u XIX veku na ovo područje.
Pozdrav.
3. maj 2020. u 23:22
Djurica
Postovani Zeljko, veceras sam slucajno neleteo na ovaj sajt.
Spominjete Kovacevice iz Ervenika mislim da su moji iz dela koje zovu Selmani ako to nesto znaci. Moj deda je rodjen negde oko 1890 godine i bio je kraljev kolonista 1922 godine u Makedoniji selo Slavej. Slava nam je Sveti Stefan Decanski.
Ako imate neko saznanje o ovoj grani molim Vas za informaciju.
Pozdrav
18. februar 2017. u 22:36
Zoran Kovačević
Kovačevići žive u Kosovskom pomoravlju, u selu Koretište, kraj Gnjilana. Familija je jedna od najbrojnijih u ovom delu KiM. Zbog ratnih dešavanja mnogi su otišli sa KiM. Inače, po predanju, tri brata Kovačevića su iz Prilepa (Makedonija) došli u ove krajeve, bežeći od turskog zuluma od kojih se jedan nastanio u Koretištu, jedan se poturčio i danas ta Albanska familija živi u selu Mališevu kod Gnjilana. Za trećeg se veruje da se nastanio na području donje Morave, ali nema prezime Kovačević.
Mi u Koretištu slavimo sv. Nikolu.
25. februar 2017. u 15:28
Milan Kovačević
Zorane, jeste Vi donji ili gornji Kovačević, pošto u selu imaju Kovačevići (donji, po kojima se jedna mahala u selu i zove – Kovačeva mahala) i Kovačevići (gornji, koji se nalaze nedaleko od crkve u selu – crkva Sv. cara Konstantina i carice Jelene). Moji kažu da smo mi (donji) poreklom iz Makedonije (iz prilepskog kraja), sestra mi rekla da moja tetka (sestra od oca) ima (ili je imala ili pročitala) neku knjigu valjda za Koretište (valjda je u njoj pisalo da smo mi (donji) iz Makedonije, iz prilepskog kraja). I mi (donji) slavimo Sv. Nikoliu
Na vikipediji na srp. jez. ( https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Koretište ) piše isto to za Kovačeve u delu Poreklo stanovništva po rodovima (podaci iz 1929), ali ne znam na koje se to odnosi (na donje ili gornje Kovačeve), a možda se odnosi i na donje i gornje. Piše da smo se prvo nastanili u Kmetovcu, pa prešli u Stanišoru i najzad našli dobru vodu i osnovali ovo selo (Koretište) u drugoj polovini 17. veka. Prezime nam je po tome što su nam preci bili Kovači.
Na vikip. piše i da su Perići (iz Koretišta) doseljeni kad i Kovačevi, jer su bili jedna ista porodica. Kasnije su se razvrstali na nekoliko mahala.
Pa sad jel imaju danas Perići u selu, ako imaju jel su ti neki rod?
I ko je od kog nastao Kovačevi od Perića ili Perići od Kovačevih?
Meni su rod i gornji Kovačevići, a moji su donji.
Molim te da odgovoriš ovde ili na imejlu (email): [email protected]
8. mart 2017. u 13:34
Milan Kovačević
Zorane, valjda su bila 4 brata, jedan je ostao u Makedoniji, a tri došla na Kosmetu, tako mi je rekao ćale, a možda i nije, već je kao što ste Vi napisali.
Kako se pravilno zove to selo što ste ga spomenuli:
– Mališevo (kako ste ga Vi spomenuli)
– Maleševo
– Miliševo
?
8. mart 2017. u 13:49
Milan Kovačević
Više o Kovačevićima iz sela Koretište, možete videti u delu “Koretište” u knjizi “Atanasije Urošević – Gornja Morava i Izmornik” (NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 28) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LI), Beograd 1935.):
https://drive.google.com/file/d/0B-oU15TwCN-3di1Ta25uUi02Rm8/view
Knjiga je objavnjena valjda 1935. godine, a podaci za selo su valjda iz 1929. godine, ili samo za rodove (tako piše na Vikipediji u članku za selo, u delu “Poreklo stanovništva po rodovima”)
30. mart 2017. u 23:54
Kovačević
https://sr.wikipedia.org/wiki/Kovačevići_iz_Koretišta
10. april 2017. u 23:22
Kovačević
Ta albanska familija se preziva Kqiku. Albansko slovo „q“ se kaže kao „ć“ u srpskom jeziku (Kqiku – Kćiku).
2. mart 2017. u 17:53
vojislav ananić
KOVAČEVIĆ
Postojbina Riđani
Između dva rata na Glasincu i Sokocu bile su 32 porodice sa prezimenom Šuka i Kovačević, a svi su oni zajedničkog porijekla iz Riđana u Hercegovini.
Glasinac je inače u prošlosti bio prelazna oblast preko koje su se rodovi iz Raške, Zete i Hercegovine iseljavali u zapadnu Srbiju.
Dragu Kovačevića sa Sokoca interesuje porijeklo Kovačevića sa Glasinca. Vjerovatno su po tradiciji porijeklom iz Hercegovine ili Crne Gore.
Kovačevići na Glasincu su Srbi i nisu svi istog porijekla. Tridesetih godina bilo ih je u pedeset kuća na Sokocu i u selima: Pedišama, Vidrićima, Smrtićima, Kusačama, Pobracima, Šemkovićima, Baltićima, Sajicama, Čitlucima i Pariževićima. Ne slave svi istu slavu, a bilo je i promjena krsnog imena.
Između dva rata na Glasincu, u selima: Smrtići, Pobraci, Kusače, Šemkovići i na Sokocu bile su 32 porodice sa prezimenima Šuka i Kovačević, koje slave Nikoljdan. Svi su oni zajedničkog porijelda iz Riđana u Hercegovini.
U Smrtiće se prvi doselio Vuk Šuka i postepeno naseljavao svoje rođake po Kusačama, Kanostevcima, Pobracima i drugim mjestima.
Kovačevići su dobili ime po pretku Jovanu Radoviću koji je imao kovačnicu na putu za Rakitnicu (Rogatica). Zovu se i Kolanići. Starinom su iz Kljuta (Gacko), gdje su se prezivali Uljarević. Za Uljareviće po gatačkim i bilećkim selima zabilježeno je da su porijeklom iz Riđana, i da znaju za srodnike, naseljene na Glasincu.
Kovačevići, čiji je nadimak Drinjaci (prije Drugog svjetskog rata bile su svega 23 kuće), u selima: Baltići, Sajice, Čitluci, Pariževići i na Sokocu slave Stjepandan i porijeklom su iz Donjeg Kolašina. Nekada su se prezivali Milovanović. Prije nego što su se naselili na Glasinac bili su jedno vrijeme u Jamićima (na Drini), zbog čega ih i zovu Drinjacima, te u Malom Polju (Vlasenica). Na Glasinac su se naselili 1862. U ovu grupu Kovačevića treba ubrojiti i Bjelakoviće iz Vidrića. Oni su starinom Avramovići, a još starije prezime im je Kovačević. Po predanju bilo ih je devetoro braće, od kojih se jedan zvao Bjelak i koji je jedini od njih preživio kugu. Nekada su slavili Lučindan, a danas kao i ostali Kovačevići iz ove grupe slave Stjepandan.
U selima Pedišama i Sajicama postoji rod Rodijeljac ili Rođeljac, koji slavi Aranđelovdan. Doseliii su se s Rodijelja (na Drini), ali su starinom iz Hercegovine. Staro prezime im je Kovačević, a po jednom pretku ih zovu i Blagojevićima.
Izgleda da je na Glasincu bilo Kovačevića porijeklom iz Kovačeve Doline i Dobrih Sela (Drobnjak), koji su opet daljom starinom iz Ozrinića (Nikšić).
Kovačevići na Glasincu nisu svi istog porijekla. Jedni su iz Riđana, a drugi iz Kolašina. Na Glasinac se nisu istovremeno naselili. Seoba je trajala od kraja XVIII vijeka pa sve do druge polovine XIX vijeka. Glasinac je inače u prošlosti bio prelazna oblast preko koje su se rodovi iz Raške, Zete i Hercegovine iseiljavali u zapadnu Srbiju. Tako su na primjer Kovačevići iz seia Šljivovice (Užice) porijeklom sa Glasinca.
IZVOR: PORODIČNI KORIJENI, MIROSLAV NIŠKANOVIĆ
BANJA LUKA – BEOGRAD – SARAJEVO, 2001.
9. jul 2017. u 23:51
rajko urošev rajka miljanova
Vojislave ja imam rodoslov Kovačevića sa Žabljaka, jedan od mojih predaka je kad se doselio sa braćom na Žabljak produžio dalje na Glasinac oko 1850te godine, zvao se MINA i njegovi mi potomci fale, vjerovatno su neki od glasinačkih Kovačevića njegovi potomci, slava je Đurđevdan…..
Ako poznaješ nekog od njih molio bih te da im proslijediš moju mejl adresu da mi se jave….
[email protected]
pozdrav i unaprijed hvala
3. mart 2017. u 12:50
vojislav ananić
KOVAČEVIĆ
Prezime po zanatu
Kovačević i kod nas i u svijetu jedno je od najraširenijih prezimena. Nastalo je po zanimanju rodonačelnika – kovačkom zanatu.
Predrag Kovačević iz Lukavca piše da se više godina bavi istraživanjima istorije svoje porodice i to prije svega njene bliže prošlosti jer nema mogućnosti za nešto detaljnije proučavanje.
Iz brojnih dokumenata koje posjeduje navodi da posjeduje rođoslov Kovačevića, u kojega je obrađeno 13 generacija. Kovačević navodi da je njegova porodica u srodstvu sa narodnim herojem Savom Kovačevićem, te da je njegov otac rodom iz okoline Nikšića.
Javio nam se i Jovo Kovačević koji živi u Sarajevu, a rodom je iz Grahova (Crna Gora). Kovačević navodi da slave Đurđevdan, te da je u porodici sačuvano blijedo predanje da bi mogli Kovačevići biti porijeklom iz okoline Jajca (Bosna).
U ovoj rubrici već smo govorili o Kovačevićima sa Glasinca, Potrebno je napomenuti da je Kovačević i kod nas i u svijetu jedno od najraširenijih prezimena. Nastalo je po zanimanju rodonačelnika – kovačkom zanatu. Međutim, Kovačevići po Jugoslaviji nisu istog porijekla i nisu u srodstvu. Kod Srba mogući dokaz zajedničkog porijekla je slavljene iste slave.
Kovačevići, o kojima govore naši čitaoci Predrag i Jovo pripadaju plemenu Drobnjacima. U Drobnjak su se doselili iz Ozrinića kod Nikšića.
O njihovoj daljoj starini zabilježena je tradicija da su u selu Buču u Hercegovini živjela dva brata Kovača. Pređu u Banjane na Velimlje i tu načine viganj (kovačnicu). Kasnije je jedan prešao na Viluse u Grahovu, a drugog odvedu ozrinićke kiridžije i nasele u Ozrinićima.
Pretpostavljamo da se naprijed rečeno moglo desiti u prvoj polovini XVII vijeka.
Od brata koji je ostao u Vilusima su današnji Kovačevići na Grahovu, kojih je u prvoj polovini ovog vijeka bilo na Grahovu i po Hercegovini preko 300 kuća. Brat koji je odselio u Ozriniće imao je jednog sina i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. Nikad ih nije bilo mnogo, svega po nekoliko kuća. Bavili sn se kovačkim zanatom do 1812. godine.
Oko 1848. godine Tuko iz Ozrinića prešao je kod Jakića u Dobra Sela, oženio se od njih i tu naselio. Imao je sinove Marka i Miloša. U isto vrijeme njegovi rođaci: Petar, Mina, Radovan, Milovan i Velisav preselili su se iz Ozrinića u Jezeru i naselili u jednu dolinu kod Zabljaka. Ta dolina prozvana je po njima Kovač dolina. Odatle je Mina otišao na Glasinac. Slave Đurđevdan. Istog porijekla bi trebali biti Dakovići i Kovačevići na Grahovu.
U Cerovo (Rađevina) Kovačevići su se doselili u XVII vijeku iz Pive. Slave kao i drobnjački Kovačevići Đurđevdan. U Paskovcu (Jadar) Kovačevići takođe slave Đurđevdan, i oni su porijeklom iz Pive odakle su se doselili u XVIII vijeku.
U Risnu je jedna kuća Kovačevića, doselili su se sa Grahova 1750. godine. Slave Đurđevdan.
Na kraju napominjemo da je i kod drugih naroda Kovačević veoma često prezime. Kovačević je kod Rusa Kuznjecov, kod Engleza i Amerikanaca Smit, a kod Nijemaca Šmit. Tako je na primjer u Moskvi 1968. godine bilo 78.000 Kuznjecova, a u SAD 2.000.000 osoba sa prezimenom Smit.
IZVOR: PORODIČNI KORIJENI, MIROSLAV NIŠKANOVIĆ
BANJA LUKA – BEOGRAD – SARAJEVO, 2001.
4. mart 2017. u 13:45
Kovacevic
Kovacevici-Orahovica
Slava:Sv.Andrej prvozvani
Molim Vas za vise informacija.
[email protected]