Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
9. septembar 2017. u 00:09
Milorad Bogdanović
Po priči moga kuma Nikole, Zimonji su na Kosu Stakića došli iz Hercegovine. Kada su Turci prvi put prolazili kroz njihovo selo, dočekani su kao i svaki gosti i prolaznici. Kada su se Turci ponapijali, počeli su grdne stvari da govore ženskim čeljadima, koja se u mraku posakriva. Tri brata pobiše Turke i njihove konje, i sve ih zakopaše u jednu jamu, te svi zajedno krenuše na dalek put, i stigoše na Kosu Sakića.
Drugu priču o gradu Zimonja koji se spominje još u srednjem vijeku, kao i njegovom uništenju od strane Turaka za vrijeme Đurđevdanskog zbora, opisao je Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina, Zagreb, 1890, str. 243
Kada su Zimonji došli u Slavićku, tj. na Kosu Stakića niko tačno ne zna, ali se zna da su prije prelaska Gomjenice i dolaska u Jelićku oko 1880, imali kućište u blizini Ristića, tj. današnjih Ritana u Slavićki. Poslednji Zimonja sahranjen je 1896 godine u Ristića groblju, a 1897. godine otvaraju novo groblje pored Stojanovića groblja, koga nazvaše Zimonjsko groblje. Skorom u isto vrijeme kada su Zimonje došli u Jelićku, došli su i Panići, a malo kasnije i Gogić, koji će uzeti prezime Panić, ali će zadržati svoju staru slavu, Pantelindan.
Zimonji u Jelićki slave Jovanjdan, a spominju Aranđelovdan. Ovo je vjerovatno potvrda da su stvarno doseljenici iz Hercegovine, predaka koji Aranđelovdan slave.
U Šematizmu mitropolije dabro-bosanske za 1882 godine kao slavljenici Jovanjdana spominju se samo ovi Zimonji parohije Jelići-Jelićka.Ovdje se još spominju Zimonje u parohiji Osek-Blažuj, kod Sarajeva i Zimonjići u Glasincu čija je slava Đurđevdan.
Đurđevdan slave i Zimonji u Topuskom, kao i selo Bukovica kod Vrgin Mosta, 1883 godina, eparhija Gornjo-Karlovačka.
U eparhiji Pakračkoj za 1898. godinu Zimonji se vode kao slavljenici Đurđevdana i Nikoljdana natanjeni oko Daruvara i Koprivnice.
Zimonji se spominju i u Gruži u Šumadiji čija je slava Sv. Jelisija, ali izuzetak su Zimonji u selu Vučkovica, čija je slava Aranđelovdan. O ovom Zimonjima pisao je u svojoj knjizi Radomir Rakić, Plemenski rečnik Šumadije.