Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
JAKIĆI
(žive na Dobrim Selima i Merulji)
Jakići su ogranak Miloševića. Od njih su se odvojili veoma davno, a ne znaju po kome su dobili današnje prezime. Znaju da su živjeli u Gornjoj Bijeloj, ispod Crvene grede. Nekada su bili vrlo brojni, ali sredinom 18. vijeka spadnu na tri kuće – Jankovu, Spasojevu i Aleksinu. Oni se tada raseliše iz Gornje Bijele. Aleksa ode na Malinsko u svoju tazbinu Đilase, a Spasoje i Janko u selo Kočane kod Nikšića. Tamo dobiju imanje Lekovića, koji su se odatle bili već iselili.
Janko je imao sinove Davida, Paja i Obrada, a od Spasoja nije ostalo potomstva.
Aleksa na Malinsku imao je sinove Savu i Stanka.
Jakići su se u Kočanima obogatili i osilili za četrdesetak godina, koliko su tu živjeli. Oko 1807. godine zavade se s nikšićkim Turcima, pa jedan Turčin udari starog Spasoja, a Okica Pajov ubije Turčina; zbog toga se razure iz Kočana, pobjegnu u Pivu i nasele se u selu Brezna, odakle pređu u drobnjačko selo Dubrovsko.
Milutin Davidov i Mitar Pajov, s ostalim Drobnjacima, pođu u četi Jovana Šibalije Karađorđu u pomoć, sastanu se s njim u Starom Vlahu, gdje u jednoj borbi i poginu 1809. godine.
Na Dubrovsku su stanovali desetak godina, a odatle se presele na Dobra Sela, gdje su se već bili doselili Aleksini sinovi sa Malinska Sava i Stanko.
Ovo bratstvo je uvijek davalo istaknute ljude i junake, među kojima posebno mjesto zauzima Okica Pajov. Okica je bio veliki junak koji se stalno tukao s Turcima. Jednom prilikom uskoči u Nikšić i ubi sedam Turaka (A. Luburić: Drobnjaci – Beograd 1930). Bio je knez Dobrih Sela. Okica je umro u šezdeset petoj godini. Osim Okice, i njegov brat Živko je bio istaknuta ličnost svoga doba. U Hercegovačkom ustanku 1875.- 1876/78. godine bio je komandir, a istakao se posebno u bici na Vučjem Dolu 1876. godine i prilikom oslobođenja Nikšića 1877. godine. Za junaštvo koje je ispoljio u komandovanju odlikovan je sa četiri odlikovanja, koja su uklesana na njegov nadgrobni spomenik u Šavniku. Živko je bio i plemenski kapetan. Živkov sin Miljan u balkanskim ratovima bio je načelnik štaaba Durmitorske brigade u borbama koje su vođene oko Skadra; istakao se umješnim komandovanjem pri zauzimanju Bardanjola, februara 1913. godine. U bici na Bregalnici komandovao je bataljonom, kada je teže ranjen. U Prvom svjetskom ratu bio je član štaba Durmitorske brigade koja je učestvovala u bici na Mojkovcu 1916. godine. Po završetku Prvog svjetskog rata, nakon ujedinjenja 1918. godine postavljen je za prvog komandanta Vojnog okruga Pljevlja. Odlikovan je sa više visokih odlikovanja.
Miljanov sin Velimir, inžinjer šumarstva, bio je istaknuta ličnosg NOB-a i revolucije, komandant Glavnog štaba za Sandžak i Treće sandžačke proleterske brigade, a na prvim poslijeratnim izborima 1946. godine izabran je za saveznog poslanika narodne skupštine. Bio je vijećnik II zasjedanja AVNOJ-a. On je narodni heroj Jugoslavije. Njegove dvije sestre učenice Dušanka i Stana i brat Jezdimir ubijeni su zvjerski od strane neprijatelja u decembru 1941. godine kao pripadnici ovog bratstva u znak odmazde za njihovo učešće u NOP- u. I Svetozar – Sveto je kao mladić preživio ratne strahote, aktivno se uključio u tokove NOP-a, a poslije rata je bio na istaknutim funkcijama u diplomatiji.
Osim Živka i Miljana, za vojničke zasluge u minulim ratovima odlikovani su još: Milovan, Simo, Vasilije, Leka, Jovo, Niko, Matija, oficir Blagoje, Petar i Milinko.
Matije Jankov bio je poznati ratnik iz ratova 1912-1918. godine i komitski vođa u Komitskom pokretu. Kada mu se lično putem telefona obratio general Radomir Vešović, ubjeđujući ga da bi trebalo da se preda sa svojim komitima, Matije mu je odgovorio: “Radomire brate, mi smo tvoj izgub namirili: ti otišao, a došla nam Jelena Šaulić. Sad nijesmo ništa slabiji no što smo bili”. Od prvih ustaničkih dana 1941. godine Matije se sa svojom porodicom stavlja u službu NOP-a u borbama protiv neprijatelja. Gine junački na čelu svoje čete u bici na Pljevljima 1. decembra 1941. godine, u šezdeset devetoj godini. I njegov sin Ljutomir gine na Sinjajevini 1942. godine, dok je njegov sin Momir, nosilac Partizanske spomenice 1941, preživio trostruko strijeljanje; o njemu je pisao Budo Simonović u knjizi Do smrti i natrag. Matijeva supruga Mitra, rodom od bratstva Cerovića, vjerni je sljedbenik svoga muža i djece. Poginula je na Sutjesci 1943. godine sa svojim maloljetnim sinom dvanaestogodišnjim Reljom. Božidar i Vuko i Veselinka su bili u stroju boraca NOR-a od 1941. godine.
Na Pljevljima su tako reći istog dana poginuli istaknuti borci NOV-a, nosioci su Partizanske spomenice 1941. stari ratnik Petar Savov i njegov sin Rajko, mladi akademac, koji su u sastavu Jezero-šaranskog bataljona hrabro jurišali kroz Pljevlja, grada u kome su do početka rata živjeli i grada u kome je mladi Rajko završio gimnaziju. Njegov mlađi brat Mirčeta je u poratnom periodu radio na istaknutim funkcijama u Republici.
Braća Radoman i Radomir Blagojevi su bili pripadnici NOP-a od prvih ustaničkih dana i organizatori ustanka u svom kraju. Oba su nosioci Partizanske spomenice 1941. godine. Radoman je obavljao odgovorne dužnosti kao zamjenik političkog komesara bataljona, oficir odsjeka OZN-e, štaba korpusa i politički komesar brigade narodne odbrane. U toku rata je ranjavan. General je JNA.
Vlado Radosavljev je bio u NOP-u od prvih ustaničkih dana; nosilac je partizanske spomenice 1941. godine. Radojica Novičin, logoraš iz stravičnih kazamata, bio je pripadnik NOP-a od 1941. godine. I Koviljka Miljanova zaslužuje da se njeno ime nađe među imenima nabrojanih bratstvenika. Ona je bila aktivni pripadnik NOP-a od prvih ustaničkih dana.
Pored do sada nabrojanih, iz ovog bratstva je veliki broj bratstvenika položio svoje živote na bojištima širom naše zemlje. Na Pljevljima 1941. godine poginuše: Jovo Obradov, Miro Petra Mićina, Sava Neđeljkov i Sreten, sin Milinka Perjanika; Radomir Krstov poginu na Poljima Kolašinskim 1942, a njegov brat Jakov na Mateševu 1944. godine. Na Poljima Kolašinskim 1942. godine poginu i Kosta Jovov, a Stanislava Lekova okonča svoj mladi život u Bosni 1944. Vojin Ristov pogibe 1944. u Austriji, a njegov imenjak Vojin Akimov na Dobrim Selima 1944. Ljubomir-Ljubo Radov pogibe na Bjelovaru 1945. godine u završnim operacijama NOV-a za konačno oslobođenje naše zemlje. Teodor M. Jakić okonča svoj mladi život 1942. godine.
Iz mlađe generacije treba pomenuti Dragoljuba Uroševa, istaknutog drupggveno-političkog radnika i privrednika, predsjednika Opštine Šavnik, poslanika u republičkoj i saveznoj skupštini. Njegov rad u organima Republike i Federacije je bio veoma zapažen.
Jakići su se iseljavali iz Drobnjaka. Od njih su Lučići u Zabrđu i Kalušićima, kao i Topalovići u Pljevljima. Preci i jednih i drugih su se iselili iz Drobnjaka u drugoj polovini 18. vijeka. Ima ih i u Bačkom Dobrom Polju u Vojvodini, gdje su kolonizovani 1945. godine.
Slave Đurđevdan, a prislužuju Usjekovanje sv. Jovana.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
16. jul 2012. u 15:25
Jovana
Zanima me tacno porijeklo porodice Jakic. Inace, mi smo iz Dobrih sela kod Savnika (Niksic, Crna Gora) i zanima me da li smo se tu doselili i tacno porijeklo odakle smo? HVALA UNAPRIJED
16. jul 2012. u 17:20
Nebojsa
Pozdrav Jovana, evo podataka o poreklu Vaših Jakića:
Jakići u Dobrim Selima (26 kuća) i u Merulji (9 kuća)
Oni su ogranak Miloševića. Sadašnje prezime staro im je preko 250 godina.
Ranije su stanovali u Crvenoj Gredi i Gornjoj Bijeloj. Bili su nekada brojni.
Oko sredine 18. veka Jakići padnu na samo tri kuće i to:
Jankovu,Spasojevu i Aleksinu. Zbog nečeg se razure:
Aleksa ode na Malinsko, kod svoje tazbine Đilasa, a Janko i Spasoje u Nikšić, kod Turaka.Oni ih nasele (oko 1767) u kulu Lekovića u selu Kočanima. Tu su, vele, stanovali oko 40 godina.
Janko je imao Davida, Paja i Obrada, a Aleksa Savu i Stanka. Od Spasoja nije ostao niko. Jakići u Kočanima obogate se i osile. U proleće 1807. neki Turčin udari starog Spasoja Jakića štapom po glavi. Zbog toga Okica Pajov ubije tog Turčina. Tada se svi razure iz Nikšića i odu na Brezna u Pivi, a malo kasnije pređu u selo Dubrovsko.
Iste (1807. godine) Okica ode u Nikšić i ubije 7 Turaka.(taj Okica je izgleda bio neki opasan tip)
Milutin Davidov i Mitar Pajov odu sa Jovanom Šabalijom i Hercegovcima Karađorđu na sastanak.Tamo oba i poginu iste (1809.) godine.
Na Dubrovskom su stanovali 12 godina, pa pređu na Dobra Sela, gde su se ranije doselili potomci Jakića iz Košica.
Od Jakića je bilo više dobrih junaka, a najčuveniji je bio Okica Pajov. On se rodio 1789. godine, a preminuo 1853 g.
Pobio je mnogo Turaka i bio je odličan strelac.
Jakići su se ranije iseljavali, ali o tim iseljenicima malo šta znaju. Od njih su Lučići u selu Zabrđu kod Pljevalja. Ima ih desetak kuća. Takođe su od Jakića i Topalovići u Pljevljima. Preci i jednih i drugih su se iselili su se iselili iz Drobnjaka pre 1770. godine.
Potomci pomenutog Alekse Jakića broje sada u Drobnjaku 11 domova, a ostali su od Janka.
Pasovi: Simo (rođen 1856. godine)- David – Milovan(rođen 1793)- David- Janko
Jovana, ovo je zabeležio Andrija Luburić još 1930. godine u monografiji: „Drobnjaci, pleme u Hercegovini“
Inače Miloševići, od kojih vodite poreklo su starinom iz Banjana, odakle su prešli u Drobnjake. Potiču od plemena Novljana, koji su, moram da naglasim, nepotvrđeni istorijski.
Herak Milošević iz Drobnjaka koji se pominje u dubrovačkim arhivskim knjigama još 1405. godine je od ovih Miloševića.
On se u to vreme bavio prevozom robe (kiridžija).
3. oktobar 2013. u 13:22
Jakić Milan
Nije tačan natpis da Jakići slave Đurđevdan, a prislavljuju Usekovanije glave Svetog Jovana. Tačno je suprotno da slave Usekovanije glave Svetog Jovana, a prislavljuju Đurđevdan.
3. oktobar 2013. u 13:43
Jakić Milan
Ja pripadam Jakićima o kojima se ovde piše i koji su iz Dobrih Sela. Podatak je pouzdan i tačan. Jakići pripadaju plemenu Drobnjak. Oni koji su se nekada naseljavali u Drobnjak morali su uzeti slavu Đurđevdan inače se nisu mogli naseliti. Primetio sam i da ljudi koji su se u ranija vremena iseljavali iz Drobnjaka i koji često imaju i prezime Drobnjak nosili sa sobom Đurđevdan kao slavu, koji je inače i plemenska slava. Takav je izgleda slučaj i sa porodicom Milovana Jakića (a koji je inače sa mojim đedom Krstom drugo koleno) koji se iz Dobrih Sela doselio u Potpeće kod Pljevalja. Njegova uža porodica je uzela za slavu Đurđevdan. Milovan Jakić je Andriji Luburiću i dao podatak da je slava Jakića Đurđevdan. Tu su i pasovi od Sima do Milovana. Iz predhodnog se vidi da sam sa Milovanom i njegovima u bliskom srodstvu.
Lično sam napravio kompletan rodoslov Jakića iz Dobrih Sela i iz razgovora sa ocem i više starijih rođaka potvrđeno je da je Usekovanije glave Svetog Jovana slava Jakića, a da prislavljuju Đurđevdan, koji je inače plemenska slava.
3. oktobar 2013. u 13:38
Jakić Milan
Ja pripadam Jakićima o kojima se ovde piše i koji su iz Dobrih Sela. Podatak je pouzdan i tačan. Jakići pripadaju plemenu Drobnjak. Oni koji su se nekada naseljavali u Drobnjak morali su uzeti slavu Đurđevdan inače se nisu mogli naseliti. Primetio sam i da ljudi koji su se u ranija vremena iseljavali iz Drobnjaka i koji često imaju i prezime Drobnjak nosili sa sobom Đurđevdan kao slavu, koji je inače i plemenska slava. Takav je izgleda slučaj i sa porodicom Milovana Jakića (a koji je inače sa mojim đedom Krstom drugo koleno) koji se iz Dobrih Sela doselio u Potpeće kod Pljevalja. Njegova uža porodica je uzela za slavu Đurđevdan. Milovan Jakić je Andriji Luburiću i dao podatak da je slava Jakića Đurđevdan. Tu su i pasovi od Sima do Milovana. Iz predhodnog se vidi da sam sa Milovanom i njegovima u bliskom srodstvu.
Lično sam napravio kompletan rodoslov Jakića iz Dobrih Sela i iz razgovora sa ocem i više starijih rođaka potvrđeno je da je Usekovanije glave Svetog Jovana slava Jakića, a da prislavljuju Đurđevdan, koji je inače plemenska slava.
2. februar 2014. u 18:48
Jovica Krtinić
Autor : Jakić Milan
Komentar:
Pored Dobrih Sela i Merulje od ove loze Jakići još žive u:
– Potpeću (Odžak — blizu Pljevalja)
– Pljevljima
– Podgorici
– Nikšiću
– Šipačnom (blizu Nikšića)
– Plandištu (blizu Vršca)
– Vrbasu
– Kuli
– Sivcu
– Rumi
– Novom Sadu
– Kanjiži
– Beogradu
– Kraljevu
Takođe veliki broj živi u Šavniku.
2. februar 2014. u 18:49
Jovica Krtinić
Autor : Jakić Milan
Komentar:
Jovana možeš li mi dati ime oca i đeda. Ja sam uradio rodoslov Jakića iz Dobrih Sela.
27. jul 2014. u 11:18
Vladimir
Pomaže Bog
Ja sam Pljevljak, djed mi je Dimitrije iz Zbljeva kod Pljevalja, narodni heroj Velimir, koga spominjete mu je brat od strica. Ono što ja znam, a začudilo me da vi ne znate, pošto su vam ostali podaci tačni, je da smo mi Jakici iz Konavla kod Dubrovnika, ima nas i katolika, u Hrvatskoj. Ne znam da li je tačno da smo nastali od nekog Jakova, koga su zvali Jaki Jakov, i ko je on bio.. Pozdrav mom bratstvu, Bog vas čuvao.
Ovo za slavu, o čemu je brat Milan govorio, je tačno
5. oktobar 2014. u 20:47
Nebojša Novaković
Jakići su ogranak Miloševića (Drobnjaka). Srodni su im Lučići i Topalovići, ali i Vemići.
Vemići u dnk projektu pripadaju haplogrupi I1 (I1 P109). Još neke porodice, čije se poreklo vezuje za Novljane, nose ovu haplogrupu.
Više o Novljanima i njihovoj genetici:
http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=472.msg3110#msg3110
Uopšteno o haplogrupi I (za Jakiće bitna I1 grana):
http://www.poreklo.rs/2012/12/17/y-dnk-haplogrupa-i-naj%C4%8De%C5%A1%C4%87a-kod-srba/
8. decembar 2020. u 14:00
Milan Jakić
Naši Jakići pripadaju haplogrupi I1 – M253.
10. januar 2015. u 15:59
Milan Jakić
Hteo bih Vladimiru nešto da odgovorim. Tačno je da ima Hrvata Jakića i to najviše u zapadnoj Hercegovini, ima selo koje se zove Jakići. Ima i muslimana Jakića. Da li imaju kakve veze sa nama ne znam,ali postoji mogućnost da imaju. Nije tačno da Jakići potiču iz Konavala. Jakići su nekada živeli u Nikšiću u kuli Lekovića i posle ubistva nekog Turčina su se raselili. Potiču od Miloševića i ime su dobili po jednom pretku koji je bio izuzetno krupan i jak i zvali su ga Jaki. Srodni su sa Vemićima, Radovićima, Glođajama, Kneževićima, koji takođe vode poreklo od Miloševića. Vladimire, ako ti je otac Slavko, đed Dimitrije, a sinovi Vuk i Aleksa, Velimir Jakić narodni heroj mu nikako ne može biti brat od strica rođenog, može biti brat od strica, ali 7 ili 8 koleno. To je ono što kaže rodoslov.
Za Nebojšu, nije tačno da su Lučići i Topalovići srodni Jakićima. Tačno je da Lučići potiču od Luke Jakića i po njemu su dobili prezime Lučići. Topalovići su dobili prezime po Milanu Jakiću – Topalu (nadimak je dobio zato što je šepao, na turskom Topal). Znači Lučići i Topalovići nisu srodni sa Jakićima, već vode direktno poreklo od Jakića.
21. jul 2016. u 15:28
Dragan Topalovic
Postovanje moj dobri rodjace Milane jakicu ja sam Dragan Topalovic iz Seljasnice kod Prijepolja i voleo bi da stupim sa Vama u kontakt.Moj telefon 064/1614257 posalji poruku ja cesto dolazim u Pljevlja pa da se vidimo.Pozdrav
28. novembar 2017. u 20:43
Nikola Mitrovic
Ja sam iz Pljevalja, i stric mi je pricao da je bilo 5-6 brace koji su se doselili u Pljevlja. Cetvorica su promjenili prezimena. Mitar Mitrovic, Mile Milovic, Luka Lucic, i Milan Topalovic. Mitrovici su u selu Poblace. Milovici u nekom selu pored, zaboravio sam. Uglavnom primjetim da se samo spominju Lucici i Topalovici kao potomci Jakica u Pljevlima.
1. jun 2019. u 11:21
Milan Jakić
Po priči Branka Lučića tačan je podatak da je od Jakića nastalo bar deset Porodica, pa i Mitrovići i Milovići.
23. februar 2020. u 14:42
Nikola Mitrovic
Mozes li mi dati email, cisto da ti posaljem imena predaka dokle znam pa da vidimo da li mozemo utvrditi id kojih jakica sam tacno posto vidim da znas dosta o njima.
8. decembar 2020. u 13:57
Milan Jakić
Moja i mejl adresa je [email protected].
Inače po priči Branka Lučića iz Pljevalja u njima iokolini ima između 10 i 20 različitih prezimena koja su nastala od Jakića.
10. januar 2015. u 16:38
Milan Jakić
Pošto ja želim da se ovde barata samo sa činjenicama, posle tačne provere utvrdio sam da su Velimir i Dimitrije 6 koleno.