Poreklo prezimena Baveljić

11. februar 2012.

komentara: 0

Među srpskim prezimenima u Bosni, već krajem 19. i početkom 20. veka nalazi se prezime Baveljić, ali i Bavelja. Obe porodice slave Đurđevdan i obe su na području Banjaluka – Ključ – Mrkonjić Grad. Bavelje su u parohiji Medna Gornja, Gerzovo, a Baveljići u Stražicama, kod Ključa.

Uvidom u literaturu o susednim geo i etnografskim oblastima ustanovili smo da ovog prezimena nema ni u udaljenijim oblastima odakle su dolazili naseljenici u zapadnu Bosnu.

Znači da su Baveljići prezime dobili tek posle doseljavanja, po nekom toponimu ili od nadimka.

Postojao je nadimak Bava, nepotvrđen u zapisima, možda od glagola baviti se, u značenju zadržavati se, kojem je pridodat nastavak -elja. Tako imamo Bava-Bavelja, kao u slučaju star-starkelja.

Inače, na Glasincu su nastanjeni Konjokradi-Pajići poreklom iz Drobnjaka kojih je bilo i u Sajicama, Pariževićima, Čitlucima i Vidrićima. Oni slave Savindan, a prislužuju Đurđevdan, plemensku drobnjačku slavu. Neki slave i obrnuto, a neki slave samo Đurđevdan.

Tako dolazimo do indirektnog objašnjenja predanja da su Baveljići “potomci sv. Save”. Naime, oni se ne samo slavili, već i gajili kult ovog svetitelja jer su vodili poreklo iz nemanjićkih naslednih zemalja, iz Hercegovine.

KRSNA SLAVA: Đurđevdan

*

Vredan prilog o prezimenu Baveljić poslao nam je Miodrag Baveljić:

BAVELJIĆI

Prezime koje je specifično samo po sebi i koje se nalazi, kako ste i naveli, u Stražicama nadomak Sitnice, opština Ribnik!

Stražice su jedna velika, kako je mi nazivamo `Zlatna dolina` u kojoj se nalaze skup zaseoka a to su Miletići, Trubići, Gajići, Bogdanovići, Petkovići, Kuridže, Maleševići, Ercezi pa tako i Baveljići!

Same Stražice su prepoznatljive po staroj Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice koja se nalazi u samom podnožju sela, a za koju se pretpostavlja da je stara i do 500 godina pa i više. Baveljići su zaseok koji se nalazi tik uz već napomenutu crkvu, broji tri domaćinstva od kojih su sledeći:

1. Baveljić Jovo i Miholjka, koji izrodiše Koviljku, Milivoja, Miodraga-Majog, Rosu, Nikolu, Desu i Vida

2. Baveljić Petar, te njegova djeca Gojko, Bore, Mićo, Aleksa i Pejika- Petar (koji ne bješe rođen za života svog oca Petra i

3. Baveljić Vaso, te njegova djeca Čedo, Mirko, Dane i Zorka.

Sva tri ova domaćinstva Baveljića živješe od zemljoradnje i stočarstva, mukotrpno radeći i prehranjujući svoju čeljad (djecu), kao i većina stanovništva te regije i podneblja uopšte! Tako su živjeli i radili sve do 1950-ih godina prošlog vijeka, kada već odrasli ljudi (djeca ovih Baveljića) krenuše u svijet za boljim uslovima ili bolje rečeno, trbuhom za kruhom!

Danas Baveljića ima ponajviše u Srbiji, tačnije u Vojvodini a ima nas i u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj. I tako početkom 1960-ih godina prošlog vijeka, Miodrag-Maji (sin Jove i Miholjke) Baveljić odlazi u Austriju, a malo kasnije za sobom vodi brata Nikolu da bi ostala braća Milivoj i Vid odselili u Vojvodinu tačnije u Apatin i tamo se nastanili sa svojim porodicama.

Nakon građanskog rata koji je vođen od 1990-1995 godine u Baveljićima je ostalo samo jedno domaćinstvo sa dva člana Nikole (Jove) Baveljića: sin Nedjeljko i njegova majka Vukica. Nadomak Baveljića u Sitnici, svega dva kilometra udaljenosti nastanjene su još dvije porodice Baveljića, tačnije Miodraga-Majog (Jove) Baveljića koje se nalaze na glavnom putu i koje se bave ugostiteljstvom već trideset godina.

U jednoj od njih žive Slavko sin (Miodraga- Majog) Baveljić sa suprugom Slavicom i sinovima Miodragom, Nikolom i Milošem, a u drugoj žive supruga Dragica i dvoje djece: Milivoj i Jovana od pokojnog Miloša sin (Miodraga-Majog) Baveljić, koji je zbog posljedica rata obolio od mišije groznice i nedugo poslije toga se upokojio u Gospodu.

Zapisao: Miodrag, sin oca Slavka, a unuk Miodraga-Majog i praunuk Jove Baveljića

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.