Đokić Koldžić
Haplogrupa: R1a Z280 L1280 rod A
Poreklo: Likodra, Krupanj, Srbija / starije prezime Koldžić
Krsna slava: Avramijevdan
Kontakt:
_________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Prezime Đokić široko je zastupljeno među Srbima. Vredan prilog o ovom prezimenu poslao je saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković
Đokići iz Šumadije :
U Kukljinu, Đokić su poreklom iz Toplice i slave Sv. Aranđela.
Takođe, u Temniću i okolini postoje Đokića koji su daljim poreklom iz Lazarevca i slave Sv. Minu (Sv. Stefan Dečanski).
U selu Brajkovcu, Đokići su poreklom iz Srema i slave Đurđevdan.
U Bošnjanima, Đokići su poreklom takođe iz Toplice i slave Sv. Nikolu.
U Žaglovcu, Đokići su nepoznatog porekla, a slave Sv. Aranđela i Sv. Minu.
U Levču (oblast u Šumadiji) u selu Rabrenovac, Đokići su poreklom iz Skoplja i slave Sv. Đorđa.
U Adrovcu (Rača), Đokići su poreklom iz aleksinačkog Pomoravlja, a pripadali su rodu Ilića.
U Radovanju, Đokići su poreklom od Nove Varoši, inače, ovaj kraj je naselila jedna jaka struja doseljenika iz Polimlja.
U Gružu i Jasenicu, Đokići su stizali iz Sjenice i okoline.
U Lepenicu su Đokići stigli iz okoline Leskovca sa mnogim drugim porodicama.
Đokići iz Zapadne Srbije :
U zapadnoj Srbiji sam pronašao takođe puno Đokića. Koliko se da primetiti, najviše ih ima u Kolubari i okolini, a najčešće slave Đurđevdan i Đurđic.
U Bresnici (Dragačevo), Đokići su došli iz Sjenice (Lopiža). Došli su dedovi Maletko i Marko.
U Milatovcu, Đokići, Ružići i Simeunovići su poreklom od Vulićevića i svi slave Đurđic.
Navodim i jedan podatak o Đokićima iz istočne Srbije, tačnije oblasti Mlave. Naime, tamo su zabeleženi Đokići koji su daljim poreklom iz Timočke krajine.
Đokića ima i u Mačvi. Tamo su zabeleženi u sledećim mestima:
U Radenkoviću, Đokići su doseljeni između 1829 – 1863, poreklom su iz Semberije i slave Đurđevdan.
U Ravnju, Đokići su poreklom iz Bosne i slave Nikoljdan, ima ih 8 kuća.
U Štitaru, Đokići su poreklom iz Crne Gore i slave Sv. Panteliju, ima ih 1 kuća.
Takođe, u Mačvi ima i onih Đokića koji ne znaju svoje dalje poreklo, a slave Sv. Nikolu.
Da napomenem još da su Đokići iz Beograda daljim poreklom iz Niša i slave Đurđic.
Đokići iz Raške :
U selu Kuzmičevu, Đokići su poreklom iz Bijelog Polja. Slave Lazarevdan.
U selu Supnje, Đokići su poreklom sa Peštera i slave Sv. Nikolu.
U Radaljici, Đokići su poreklom od porodice Tmušić, slave Sv. Stevana (9. januara).
Đokići iz Bosne:
U Bosni, prezime Đokić spada u jedno od češćih prezimena. Zabeleženi su u sledećim mestima i sa sledećim slavama:
Sv. Avramija slave Đokići iz Cikota, Vlasenički okrug.
Sv. Aranđela slave Đokići iz Glasinca, srez Rogatica.
Sv. Stevana slave Đokići iz Vozuće, Golica, Kravice i Srebrenice.
Đurđevdan slave Đokići iz Golica, Rakovanoga (Sarajevski okrug), Detlaka.
Đurđic slave Đokići iz Vozuće, Porječina, Maglajski okrug.
Sv. Ignjatiju slave Đokići iz Sarajevske okoline.
Sv. Jovana slave Đokići iz Vlasenice, Srebrenice, Tešnja, Liješnje (Srebrenicki i Vlasenički okrug).
Sv. Luku slave Đokići iz Ilijaša, Visočki okrug.
Miholjdan slave Đokići iz Srebrenice i okoline.
Sv. Nikolu slave Đokić iz Sarajeva i okoline.
Sv. Panteliju slave Đokići iz Srebrenice i Višegrada.
Kao što se da primetiti, najviše Đokića u Bosni živi u Podrinju i istočnoj Bosni.
Ovo su podaci o Đokićima iz Sokolske nahije, koja obuhvata skoro celo Podrinje.
Selo Beserovina:
„Đokić (4k.; Sv. Sava) u Simićima „Beserovcima“, došli su od Nove Varoši iz Draževića; predak im je došao iz Vasojevića. Njegovi stari bili su zidari i ovde su kao takvi došli. Od njih su posle dve porodice prešle u Osat u selo Kalimanići, a dve su sišle u Jadar u Donji Dobrić i tamo se naselile u Vidojević. “
U nastavku se pominju Baštovanovići koji su zajedno sa Đokićima došli u Podrinje, za njih se tvrdi sledeće:
„Baštovanovići (9 k.; Sv. Stevan) su iz istog mesta odakle i Đokići i došli su zajedno sa Đokićima. I njihov je predak poreklom iz Vasojevića od Berana, došao kao zidar i naselio se u Maksimoviće „Beserovce“. raseljavali su se i danas ih ima u Donjem Dobriću u Jadru pod ovim istim prezimenom, odakle su neki otišlii u Mačvu. “
U selu Rača se takođe pominju Đokić (Sv. Stevan).
Selo Gornje Košlje:
„Stari su rod Đokić – Mutap (25 k.; Sv.Arhanđel). Đorđija Mutap je došao ovde kao pop i bio je među prvim sveštenicima triješnjičke crkve. Odavde su odlazili kao popovi; prgave i naprasite prirode retko gde su na miru svršavali. Došli su iz Pive i smatraju da u Pivi i danas ima njihovih Mutap. Jedna veća porodica ovih Mutapova otišla je Šapcu i popovali u Crniljevu i Dobriću. Misle da su rod vojvodi Mutapu, ma da se to ne može ničim utvrditi. Oni su na Ramnima. “
(Ovo su, inače, podaci iz knjige Ljubomira Pavlovića, Sokolska Nahija)
Đokići iz Sarajevske okoline:
U Sarajevu i okolini su zabeležene dve porodice Đokića.
Prvi spadaju u jednu od najstarijih porodica u tom kraju. Naime, preko 350 godina su tu i smatraju ih starosedeocima. Slave Sv. Ignjatiju.
Drugi Đokića su poreklom iz Hercegovine i slave Sv. Luku. U Sarajevu su se prozvali Stankovići po dedi Stanku.
31. maj 2012. u 22:48
milorad djokic
Postovani!
Saljem vam podatke o Djokicima iz sela Padjine, opstina Zvornik, Republika Srpska.
Svi u familiji imamo zajednickog pretka koji se zvao Vuk, postoji spomenik na groblju u Padjinama kao i dokumentacija u zemljisnim knjigama u Zvorniku.
Slavimo svetog Jovana (20 januar), a preslavljamo svetu Petku (27 oktobar) jer je uzet zavjet da se slavi sveta Petka posto su umirala djeca, tako je i moj cukundjeda dobio ime Vuk da bi ostao ziv.
Po predanju vodimo porijeklo iz Hercegovine (Popovo polje), da su prije Vuka bili Panto (djed) i otac Djoko i ta prezimena se ponavljaju u familiji. Ima nas oko 12 porodica u Padjinama , kao i raseljenih po regionu i svijetu.
8. februar 2016. u 00:21
gordana
Postovani,
I moji Djokici su porijeklom iz okoline Zvornika, Djevanje, 10km od Zvornika kad se ide ka sarajevu. Slavimo Sv Jovana. Otac mi se zove Milorad (brat Petko, sestre Stanka, Rada, Gospava), djed Cvijetko(sestra Mara, braca Gojko i Jako.. ), padjed Nedjo(…), cukundjed Djoko(…).. Da li vam je neko od ovih imena poznato? Koju boju ociju imate?
Unaprijed hvala!!!
Pozdrav, Goga.
26. jul 2018. u 22:46
Olivera Đokić
Moji korijeni su sa Majevice, Bogutovo Selo, RS. Najstariji predak za koga znam je Jovo Đ. Zelenović, oko 1860-1928. seoski knez, pismen i nadaren čovjek, i žena mu Stana (na nadgrobnoj ploči čukunbabi stoji Đokić). Od Jove su Tešo i Mlađen; od Mlađena Đokića su Vaskrsije, Jovo, Nedeljka, Pero i Stevan, od Vaskrsija Savo, Jovan, Cvija, Joka, Krsto, Stevan i Neđo, od Jovana su Olivera i Tatjana. Dio porodice je Zelenović, a dio Đokić. Slavimo Sv. Jovana (20. januar). Htjela bih nešto više da saznam o svojim precima.
19. oktobar 2022. u 12:23
Ljubinka R. Đokić Randović
Moj je tata iz sela Mačkovac opština Lopare . Ljubomir Đokić, sin Jovana i Bose Đokić rođene Tešić. Moj otac je bio sin jedinac, ali je imao strica Stevu koji je imao dosta sinova i dvije kćerke. Baka po ocu se zvala Mara. Dosta Đokića živi u Loparama i okolini. Krsna slava sv. Jovan.Dio nas živi u Brčkom.
Koliko sam upoznata moji preci su došli na ove prostore prije 300-tinjak godina iz Crne gore okolina Berana, pleme Vasojevića. Voljela bih više saznati, gdje sve ima Đokića.Pozdrav.
31. maj 2012. u 22:50
Jovica Krtinić
Hvala vam, Milorade!
15. oktobar 2012. u 01:09
mlađo
Zdravo Milorade,
zamoliću te da mi se javiš na mejl: [email protected]
27. oktobar 2012. u 10:10
Miroslav Mladenovic
Zanimljiv je rodoslov po prezimenu ĐOKIĆ u vlastinačko-vlasinsko zaplanjskom kraju. Ima ih u selima: Dobroviš (Stranjevo), Zlatićevo, Zaplanje (zaseljavali se niže sa planinskih pašnjaka), Kruševica, Donja Lomnica, Jakovljevo, Šišava. Kao istraživač došao sam do nekih podataka. U vremenu pod Turcima u ovim planinskim krajevima su hrišćansko stanovništvo iz Bosne i Hercegovine uzimali kao STRAŽARE (Derbedžije) da čuvaju stražu u klancima prolaza turskih karavana sa zlatom za Instanbul, pa su tako mnogi hajduci postali boreći se protivu turskog zuluma, boraveći i na Romaniji i u ovim planinama. Mnogi su prisilno dovodeni iz mnogih krajeva da rade teške poslove u rudnicima (čak i Mađara sa konjima)-pa je ovaj kraj rovski izmešan, a krsne slave su se retko zadražvale po RODOSLOVU (menjane često sa imenima i prezimena da se biološki opstane). Takođe i krvne osvete su bile razlog preseljavanja stanovnitva i BEŽANIJA iz Crne Gore, Bosne, Makedonije, Šumadije i Krajine. Još je zanimljivije da ĐOKIĆA ima sa Kopanonika (rudari), a najinteresantnije da u selo Jakovljevo čak imaju i svoj KORENITI naziv ALBANCI – naseljeni iz Severne Albanije (u vremenu Stare Srbije kada su “debarci”-Savići u selima:Brod(C.Trava), Kruševica, Dejan, Sredor-Zapadna Makedonija-deo Stare Srbije) zaselili lužničko-vlasinsko-crnotravsko-vlasotinački kraj u neprohodnim bukovim šumama u bežaniji od turskog zuluma ili krvne osvete. Zabeležio sam da se često prezime ĐOKIĆ formuliše po imenu dede ili pradede ĐOKA, a mahom su zastupljene ove krsne slave kod ĐOKIĆA: Sveti Nikola, Sveti Ranđel i Sveti Đorđe (Alimpije). Nažalost u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji (a i danas u državi Srbiji)-nema autentičnih istraživača KORENA, kao normalnog antropološkog istraživanja, nego samo prostog SRBOVANJA i primitivizma radi “isticanja” statusa i pomodarstva u pisanju svojih korena. Po meni je strašno kada mnoge porodice na mom jugu Srbije ne znaju ništa o svom poreklu, pa su sigurno osuđene da postani NOMADI koji će se jednoga dana ASIMILOVATI i izgubiti smisao nastanka svoga nacionalnoga identiteta. Svaka država u okruženja na Balkanu treba da napravi jedan zajednički projekat istraživanja, što bi itekako potpomogao da svi mi shvatimo da svako u svojim VENAMA ima krv suseda, jer nema ČISTUNACA kada su ovde vladali 500 godina Turci, Austrogarci, Bugari, ali se može sačuvati najviše DIJALEKT jezika, običaja i autentičnosti tradicije i kulture.
Miroslav Mladenović lokalni etnolog Vlasotince
27.oktobar 2012.g na vašar “Sveta Petka” ili u Vlasotince PEJČINDAN kada se pečalbari vraćaju iz pečalbe.
3. jul 2019. u 22:42
Marko
Da li možda znate nešto više o poreklu Đokića koji slave Sv. Alimpija. Moji Đokići su iz okoline Niša selo Leskovik ali nažalost ne znam koliko kolena su tamo. Pozdrav! [email protected]
18. mart 2013. u 00:48
Milodan
Poreklo familija-prezimena valjevske Tamnave po knjizi „Antropogeografija valjevske Tamnave“ Ljubomire Ljube Pavlovića, izdanje 1912. godine.
Mesto-kada su doseljeni-odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena
ĐOKIĆ
-Svileuva, prva polovina 18. veka, Rudina, Sv, apostol Jakov.
-Nepričava, posle 1827. godine, Osat, Đurđic, uljez u Savkoviće.
-Ruklada-1, posle 1827. godine, Veliševci u Kolubari, Stevanjdan, uljezi u Adamoviće.
-Ruklada-2, posle 1827. godine, Slatina kod Čačka, Đurđic, došao kao zanatlija.
-Skela, posle 1827. godine, Bosanska Gradiška, Lučindan.
16. maj 2013. u 21:12
Đorđe
@Miroslav Mladenović
Poštovanje prijatelju.
U vezi Đokića sa Kopanika, napisali ste da su radili kao rudari. Slave Đurđevdan i zanima me odakle su poreklom, ako posedujete te informacije?
9. avgust 2013. u 22:31
Milodan
Familije-prezimena Đokić po mestima življenja i Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.
Ostale podatke porodica Đokić, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.
-Beloševac
-Vragočanica
-Divci
-Žabari
-Gornji Mušić
-Rovni
3. septembar 2013. u 13:25
Toplica
Selo Donja Devca kod Merosine ispod Jastrepca, Ima Djokica i slave Svetog Nikolu.
29. septembar 2013. u 17:22
Dragan Đokić
Moji Đokići su iz sela Dupci kod Brusa. Ima li neko saznanja o nama tj. našem poreklu…_
30. septembar 2013. u 16:01
ALEKSANDAR DJOKIC
Postovani, mi smo Djokici iz sela Kosovice opstina Ivanjica, slavimo slavu SV STEFAN ARHIDJAKON. Interesuje me da li imate eke podatke o nama. HVALA UNAPRED.