Poreklo prezimena Đokić

[toggle title=”TESTIRANI ĐOKIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Đokić Koldžić

Haplogrupa: R1a Z280 L1280 rod A

Poreklo: Likodra, Krupanj, Srbija / starije prezime Koldžić

Krsna slava: Avramijevdan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Prezime Đokić široko je zastupljeno među Srbima. Vredan prilog o ovom prezimenu poslao je saradnik portala Poreklo Nebojša Novaković

Đokići iz Šumadije :

U Kukljinu, Đokić su poreklom iz Toplice i slave Sv. Aranđela.

Takođe, u Temniću i okolini postoje Đokića koji su daljim poreklom iz Lazarevca i slave Sv. Minu (Sv. Stefan Dečanski).

U selu Brajkovcu, Đokići su poreklom iz Srema i slave Đurđevdan.

U Bošnjanima, Đokići su poreklom takođe iz Toplice i slave Sv. Nikolu.

U Žaglovcu, Đokići su nepoznatog porekla, a slave Sv. Aranđela i Sv. Minu.

U Levču (oblast u Šumadiji) u selu Rabrenovac, Đokići su poreklom iz Skoplja i slave Sv. Đorđa.

U Adrovcu (Rača), Đokići su poreklom iz aleksinačkog Pomoravlja, a pripadali su rodu Ilića.

U Radovanju, Đokići su poreklom od Nove Varoši, inače, ovaj kraj je naselila jedna jaka struja doseljenika iz Polimlja.

U Gružu i Jasenicu, Đokići su stizali iz Sjenice i okoline.

U Lepenicu su Đokići stigli iz okoline Leskovca sa mnogim drugim porodicama.

 

Đokići iz Zapadne Srbije :

U zapadnoj Srbiji sam pronašao takođe puno Đokića. Koliko se da primetiti, najviše ih ima u Kolubari i okolini, a najčešće slave Đurđevdan i Đurđic.

U Bresnici (Dragačevo), Đokići su došli iz Sjenice (Lopiža). Došli su dedovi Maletko i Marko.

U Milatovcu, Đokići, Ružići i Simeunovići su poreklom od Vulićevića i svi slave Đurđic.

Navodim i jedan podatak o Đokićima iz istočne Srbije, tačnije oblasti Mlave. Naime, tamo su zabeleženi Đokići koji su daljim poreklom iz Timočke krajine.

Đokića ima i u Mačvi. Tamo su zabeleženi u sledećim mestima:

U Radenkoviću, Đokići su doseljeni između 1829 – 1863, poreklom su iz Semberije i slave Đurđevdan.

U Ravnju, Đokići su poreklom iz Bosne i slave Nikoljdan, ima ih 8 kuća.

U Štitaru, Đokići su poreklom iz Crne Gore i slave Sv. Panteliju, ima ih 1 kuća.

Takođe, u Mačvi ima i onih Đokića koji ne znaju svoje dalje poreklo, a slave Sv. Nikolu.

Da napomenem još da su Đokići iz Beograda daljim poreklom iz Niša i slave Đurđic.

 

Đokići iz Raške :

U selu Kuzmičevu, Đokići su poreklom iz Bijelog Polja. Slave Lazarevdan.

U selu Supnje, Đokići su poreklom sa Peštera i slave Sv. Nikolu.

U Radaljici, Đokići su poreklom od porodice Tmušić, slave Sv. Stevana (9. januara).

 

Đokići iz Bosne:

U Bosni, prezime Đokić spada u jedno od češćih prezimena. Zabeleženi su u sledećim mestima i sa sledećim slavama:

Sv. Avramija slave Đokići iz Cikota, Vlasenički okrug.

Sv. Aranđela slave Đokići iz Glasinca, srez Rogatica.

Sv. Stevana slave Đokići iz Vozuće, Golica, Kravice i Srebrenice.

Đurđevdan slave Đokići iz Golica, Rakovanoga (Sarajevski okrug), Detlaka.

Đurđic slave Đokići iz Vozuće, Porječina, Maglajski okrug.

Sv. Ignjatiju slave Đokići iz Sarajevske okoline.

Sv. Jovana slave Đokići iz Vlasenice, Srebrenice, Tešnja, Liješnje (Srebrenicki i Vlasenički okrug).

Sv. Luku slave Đokići iz Ilijaša, Visočki okrug.

Miholjdan slave Đokići iz Srebrenice i okoline.

Sv. Nikolu slave Đokić iz Sarajeva i okoline.

Sv. Panteliju slave Đokići iz Srebrenice i Višegrada.

Kao što se da primetiti, najviše Đokića u Bosni živi u Podrinju i istočnoj Bosni.

Ovo su podaci o Đokićima iz Sokolske nahije, koja obuhvata skoro celo Podrinje.

Selo Beserovina:

„Đokić (4k.; Sv. Sava) u Simićima „Beserovcima“, došli su od Nove Varoši iz Draževića; predak im je došao iz Vasojevića. Njegovi stari bili su zidari i ovde su kao takvi došli. Od njih su posle dve porodice prešle u Osat u selo Kalimanići, a dve su sišle u Jadar u Donji Dobrić i tamo se naselile u Vidojević. “

U nastavku se pominju Baštovanovići koji su zajedno sa Đokićima došli u Podrinje, za njih se tvrdi sledeće:

„Baštovanovići (9 k.; Sv. Stevan) su iz istog mesta odakle i Đokići i došli su zajedno sa Đokićima. I njihov je predak poreklom iz Vasojevića od Berana, došao kao zidar i naselio se u Maksimoviće „Beserovce“. raseljavali su se i danas ih ima u Donjem Dobriću u Jadru pod ovim istim prezimenom, odakle su neki otišlii u Mačvu. “

U selu Rača se takođe pominju Đokić (Sv. Stevan).

Selo Gornje Košlje:

„Stari su rod Đokić – Mutap (25 k.; Sv.Arhanđel). Đorđija Mutap je došao ovde kao pop i bio je među prvim sveštenicima triješnjičke crkve. Odavde su odlazili kao popovi; prgave i naprasite prirode retko gde su na miru svršavali. Došli su iz Pive i smatraju da u Pivi i danas ima njihovih Mutap. Jedna veća porodica ovih Mutapova otišla je Šapcu i popovali u Crniljevu i Dobriću. Misle da su rod vojvodi Mutapu, ma da se to ne može ničim utvrditi. Oni su na Ramnima. “

(Ovo su, inače, podaci iz knjige Ljubomira Pavlovića, Sokolska Nahija)

 

Đokići iz Sarajevske okoline:

U Sarajevu i okolini su zabeležene dve porodice Đokića.

Prvi spadaju u jednu od najstarijih porodica u tom kraju. Naime, preko 350 godina su tu i smatraju ih starosedeocima. Slave Sv. Ignjatiju.

Drugi Đokića su poreklom iz Hercegovine i slave Sv. Luku. U Sarajevu su se prozvali Stankovići po dedi Stanku.