Pišete rodoslov? Pitajte nas!

31. januar 2012.

komentara: 1250

Koliko puta ste slušali kako vam dede ili babe pričaju o vašim davnim precima, navodeći njihova imena, kad i gde su živeli i čime su se bavili, a da o tome danas nemate jasnu predstavu.

Krajnje je vreme da ispravite tu nepravdu prema generacijama vaših prethodnika i ostavite pisani trag o njima, u amanet onima koji će tek da dođu na svet.

Sve što treba da uradite je da napravite plan i krenete da ga sprovodite u delo!

Portal POREKLO spreman je da vam u tome pomogne dajući vam niz korisnih saveta, gde i kako da dođete do informacija, koje će upotpuniti sliku vašeg porodičnog stabla.

Nastojaćemo da, u meri u kojoj je to moguće, obezbedimo i odgovore na sva vaša pitanja i dileme, od ljudi koji su dokazani stručnjaci za rodoslovlje.

Registrujte se na Forum Poreklo i postavite temu o svom prezimenu, ili prenesite svoja iskustva o dosadašnjem traganju za svojim korenima, a naši članovi će vam rado izaći u susret i pomoći vam da otkrijete nešto više o vašem poreklu.

Pišite, postavljajte pitanja.

Nemojte da vas razočara ako odgovor ne bude brz.

Važno je da stigne.

Javite se na i-mejl:

[email protected]

Naredni članak:

Komentari (1250)

Odgovorite

1.250 komentara

  1. jankovic milica ivan

    Sajt vam je odlican… Mozete li mi pomoci da saznam nesto vise o Jankovicima iz sela Rakari, opstina Mionica? Slavimo Veliku gospojinu. Jankovici su sisli u Rakare iz Planinice sa Suvobora… Cukundeda mi je Milic 1843/1918, pradeda Miloje, deda Andrija, otac Milic…Hvala unapred

    • Nebojsa

      Jankovići su se u Planinicu naselili početkom 17. veka.
      Selo je osnovala porodica Kobasica. Kobasice zovu drukčije i Ibranima i doseljeni su iz Stare Srbije, iz okoline Peći s reke Ibra. Po pričanju starijih, doselile su se dve porodice i prva se naselila u Potoku, a druga na Brdu do Struganika.
      Kobasice i Ibrani su : Marinkovići, Jankovići, Petkovići, Matići, Ćirovići, Božovići, Petrovići, Antonijevići i Ješići, ima ih 46 kuća, slave Veliku Gospođu (15. avgusta)

  2. bojana

    Sajt vam je za svaku pohvalu.. Mozete li da mi kazete nesto o poreklu Radovanovica slava sv. Nikola, mislim da su dosli iz Hercegovine u Prijedor. Veliki pozdrav

  3. ivan jankovic

    za nebojsu…hvala…da ne znas odakle su tacno dosli u planinicu i od kada slave veliku gospojinu…oprosti na mom sturom pisanju ali prvi put u zivotu sam na nekom forumu…ako se ovo zove forum…

    • Nebojsa

      Samo taj podatak postoji, znači početak 17. veka. Stigli su među prvima. Ostali doseljenici su stigli znatno kasnije.
      Ne piše da je bilo promene slave.

  4. Orlić

    Čestitam na već postignutom! Najbolji mogući način da se prekine sa samonipodaštavanjem je taj da verujete u svoj rod! Ovaj čudan osećaj da smo najbolji na svetu i koga imaju svi Srbi mora da ima svoju tajnu, skriveni broj… Veličina tajne meri se količinom laži koje su sve veće što ste bliži istini. Zato, upamtimo naših 9 naziva pokoljenja i otkrimo ko su?! Nadalje je sve lakše! Dakle ostanimo PRI- RODU da bi bili PRIRODNI , ostanimo vezani NA -ROD da bi bili NAROD! Ne mogu da opišem ushićenje koje ste mi priredili time što ste mi pokazali put do moje rodne kuće! Orlić… nije više samo prezime čije se poreklo lažima zatrlo u deobama, seobama, ratovima, preveravanjima… ORLIĆ je nastalo PRE-ZIME i zla zima nije nas uništila! ORLIĆ je PREZime! Još jednom, HVALA!

  5. Nenad

    Poštovani,
    Moram biti iskren i priznati da sam se oduševio kada sam surfujući po netu video vaš sajt. Već duži period istražujem svoje korene, kako po očevoj tako i majčinoj ”liniji”. Ono što me najviše interesuje je poreklo odnosno odakle potiču moji preci po ocu, jer sam sticajem okolnosti za majčine pretke dobio sasvim solidan rodoslov ( u pitanju je porodica Bresjanac).
    Elem, prezivam se RADOSAVLJEVIĆ i moje poreklo vodi iz sela Markovac, opština Mladenovac. Moja slava je sv.NIKOLA (19.decembar). Ono što sam uspeo da saznam , odnosno naj dalje da ”odem” u nazad je da su u Markovcu (koji je tada pripadao Jaseničkom srezu), 1863 godine, živela braća Jovan i Andrija (koji je moj predak) Radosavljević, sa sestrom Ružicom.
    U pokušajima da odem što dalje odnosno da saznam odakle potiču Radosavljevići iz Markovca, na neki način naišao sam na ”zid” odnosno ”lavirint” pošto sam dolazio do nekih meni vrlo ne sigurnih podataka i informacija koje nisu mogle ničim da se podkrepe. Tačnije dobijao sam informacija da moje poreklo vodi iz okoline Bjelog Polja i Berana (iz Crne Gore), a zatim da su poreklom sa Peštera odnosno okoline Sjenice. Još više me zbunjuje činjenica vezana za moje predke, što u Mladenovcu (gde inače živim) ima porodica Radosavljević koje slave Đurđev dan ili Đurđic.
    U nadi da ću konačno ”rešiti” višegodišnju zagonetku,unapred vam zahvaljujem.
    Nenad

    • Nebojsa

      Po svemu sudeći, poreklom ste sa Kosova i to iz Prizrena. Ovo je odlomak iz knjige ” Ko su Šumadinci “.

      Markovac je za prilike toga vremena bio veliko selo, a njegovi žitelji su tu došli sa dve strane – iz sela sa desne obale Velike Morave i sa Kosova i Metohije. Uz Pavloviće i Jeremiće, iz Glogovca su došli Stanimirovići (u okviru kojih su ogranci Anđelkovići i Velimirovići), Obradovići (sa ogrankom Stevanovići), a iz Sedlara Rakići (sa ograncima Radivojevići, Milovanovići i Nenadovići) i iz Gložana Avramovići (sa ograncima Milisavljevići i Stojanovići).

      Sa Kosova su između dve velike seobe (1690-1736) u Markovac došli preci današnjih Jagorovića (čiji su ogranci Milanovići, Milojkovići, Milosavljevići, Miloševići, Milojevići, Petrićevići, Pantići i Petrovići), Miškovići (čiji su ogranci Spasojevići i Mišići), a posle njih oko sredine XVIII veka dolaze Brkići (čiji su ogranci Vučkovići, Jovanovići i Maričići) i Pavličići (čiji su ogranci Vasići i Blagojevići), dok su Konići (drugo ime Stanojevići i Stevanićevići) došli od Peći, a veliki rod Čerkenovića (čiji su ogranci Bogosavljevići, Vučkovići, Kojadinovići, Docići, Veljkovići, Đurići, Stojanovići, Ivanovići i Miljkovići) od Prizrena, takođe između dve velike seobe (1690-1736). U ovim porodicama je svakako i predak koji je u spisku Kočine čete.

      Za razliku od Markovca, koji ima heterogeno stanovništvo, Veliko Krčmare je u vreme Kočine krajine kompaktnije selo, jer ga sačinjavaju samo dva roda – Pervizi, doseljeni iz Prizrena, i Cukići, doseljeni iz Stare Srbije. Oba roda su doseljena 1737-1787. godine. Upisnik Kočine čete iz Krčmara je Radosav Živanović (23 godine) i nesumnjivo potiče iz roda Perviza, u kojem danas postoje dva ogranka – Radosavljevići i Živanovići – koja se mogu dovesti u vezu sa ovim Kočinim saborcem.

    • Olivera

      Poštovani,

      s obzirom da sam udata Bresjanac i da ne znamo mnogo o porodici, zbg raznih životnih okolnosti mog muža, molila bih vas da mi pošaljete stablo koje imate. Vrlo zahvalna 🙂

  6. Nenad

    Moje poštovanje Nebojša,
    Hvala Vam na ovako brzom i iscrpnom odgovoru ali Vas moram zamoliti za još jedan odgovor.Ne želim da me pogrešno shvatite ali moram da Vas pitam kakvu ste povazanost našli sa selom Markovac koji se nalazi danas u opštini Mladenovac (na regionalnom putu za Kragujevac i Aranđelovac, u okruženju sela Stojnik, Velika Ivanča, Orašaca, JAgnjilo …) sa selom Veliko Krčmare? Koliko je meni poznato Veliko Krčmare se nalazi nedaleko od LApova i u blizini mu je mesto MARKOVAC. Ispravite me ako grešim ali mislim da je došlo do zabune oko naziva Markovac.
    U svakom slučaju hvala Vam i u izčekivanju VAšeg odgovora ovo ću da prihvatim kao još jednu mogućnost odgovora na pitanje ”Odakle su moji potomci (koreni)?”’

    • Nebojsa

      U tom kraju je prisutna doseljenička struja sa Kosova, o čemu je ovde i reč. A unutrašnjih migracija je oduvek bilo.
      Ovo je moje mišljenje, naravno, treba uvek tražiti i dalje, pozdrav.

      • Nenad

        U svakom slučaju hvala puno …

      • Nenad

        Veliko poštovanje Nebojša,
        Kao što ste mi sami rekli (napisali) u Vašem odgovoru ”treba uvek tražiti i dalje”, ja sam to i uradio prevashodno čitajući objavljene tekstove na ovom sajtu, a i na još nekim sajtovima koji se bave istom temom (problematikom), pa sam ovim putem hteo još nešto da Vas pitam odnosno da pojasnim neke nejasnoće.
        1. da nazovem tako ”pravi” Radosavljevići su ogranak Vasojevića iz Crne Gore po sinu Novaku i odselili su se za Srbiju (to sam saznao na sajtu http://www.montenegro.org.au/R.html ), da li se možda zna koju su oni krsnu slavu slavili?
        2. U Vašem odgovoru očigledno ste permutovali mesto Markovac kraj Lapova i selo Markovac kod Mladenovca odakle su moji preci, a to sam zaključio upoređujući spisak prezimena koji ste vi naveli sa spiskom prezimena porodica koje su živele 1863. pa i danas u selu Markovac – Marinkovići, Lekići, Krsmanovići, Radovići, Aleksići, Dragovići, Lazovići, Ratkovići, Jokovići, Simići, Ivanovići, moji Radosavljevići i još nekolicina …. Voleo bih ako imate neke informacije o selu Markovcu kraj Mladenovca da mi date u koliko raspolažete sa tim.
        3. Uz Vaše dužno poštovanje, ali ono što ste mi naveli da postoji mogućnost da se dovedu u vezu Radosavljevići iz Velikog Krčmareva, kao moji preci, ne odbacujem ali mi je logično da ima više veze moje poreklo sa Radosavljevićima iz sela Kusadak i Glibovac koji su mnogo bliži selu MArkovcu nego mestu Veliko Krčmare.
        Nebojša, nadam se da ćete ove moje konstatacije shvatiti kao najdobronamernije (nije mi stvarno želja da ikoga ispravljam) jer mi je želja da stvarno saznam što ”dalje” i što pouzdanije poreklo mojih Radosavljevića, a nadam se da ću i od Vas u tome imati pomoći.
        Puno Vam hvala i za dosadašnje odgovore jer su mi pomogli da otkrijem neke nove činjenice.
        Pozdrav.

        • Nebojsa

          Nenade, na ovom sajtu koji ste naveli, postoji podatak da su Radosavljevići iz Vasojevića odseljeni u Srbiju. Ne piše gde tačno, te je stoga teško utvrditi koju slavu slave. Može se pretpostaviti da je kao i kod većine Vasojevića, Sv. Aranđel u pitanju, ili njihova preslava Aleksandar Nevski. (ukoliko nije bilo promene slave u međuvremenu)

          Ja konkretno nemam podatke o stanovništvu Markovca u okolini Mladenovca, ali ću Vam napisati nešto o Radosavljevićima iz okoline Beograda, pa možda tu postoji veza.

          Recimo, Radosavljevići iz Velikog Sela kod Beograda, slave Đurđić i poreklom su iz Resave.
          U Velikoj Moštanici Radosavljevići su ogranak Vasilijića, inače najstarije porodice u tom kraju. Slave Đurđić.
          Radosavljevići iz Lisovića su poreklom iz Krajkovca u Toplici, ne piše šta slave.
          Radosavljevići iz Koraćice(Mladenovac) su poreklom od Sjenice i takođe slave Đurđic.

          Kao što vidimo, poklapaju se neke stvari. Vi imate informaciju o poreklu iz Sjenice, koliko sam shvatio. A takođe pominjete i Radosavljeviće iz Mladenovca, koji slave Đurđic, a nisu u srodstvu sa Vašom granom.

          Slave su se često menjale na ovim prostorima, pa ne treba isključiti iz igre granu Radosavljevića koja slavi Đurđic, a poreklom je iz Sjenice.

          Naravno, ovo su samo još neke smernice, kao što smo već rekli, istraživanje porekla je dugotrajan i težak posao i uvek treba tražiti dalje, dok se ne dođe do cilja.

  7. Nenad

    Veliki pozdrav Nebojša.
    Moram Vam se prvo zahvaliti na ovom odgovoru i drago mi je što ste moj komentar dobronamerno prihvatili.
    Dobro mi je poznato da je kod nas u mnogim slučajevima ”dublje” istraživanje nečijeg porodičnog stabla veoma teško (ali za mene isuzetno zanimljivo) jer sam imao prilike da se u to lično uverim. Ošte je poznato da su mnoga pokoljenja sa kolena na koleno menjala prezime (evo znam jedan primer iz okoline Mladenovca gde od četiri rođena brata, sada postoje četiri ”različite” familije i zbog različitog prezimena mnogi potomci nisu svesni da su bliski rođaci), kao i krsne slave (ono što je karakteristično kao znak ”pripadnosti” za neki rod kod nas Srba), tako da se neke stvari i istine izgube u toj rašomonijadi.
    Vaš prvi odgovor o poreklu mojih predaka iskren da budem malo me je iznenadio i zbunio zato što sam već godinama imao sasvim neke druge informacije, ali ono što je bilo pozitivno u njemu je da sam se ovaj put više angažovao i zainteresovao da idem do kraja tako da sam pre par dana od jedne gospođe došao do saznanja da su se stvarno iz okoline Sjenice u centralnu i zapadnu Srbiju iselili Radosavljevići ali da postoje dve nazovimo ih grupacije ili linije, jedni koja slavi sv.Jovana, a druga (koja je nastala iz predhodne) i slavi sv.Nikolu.
    Splet okolnosti je hteo i da ovih dana stupim u kontakt sa nekim ”mojim” Markovčanima i tom prilikom sam došao do mnoštva informacija kako o nastanku sela Stojnika i Markovca (po bratu Stojanu i Marku) tako i do informacija da je naseljavanje ovih mesta počelo posle Prvog srpskog ustanka. U toj ”najezdi” u selo Markovac došla su i dva brata Radosav i Veselin iz kako mi je rečeno Ivangrada odnosno sada Berana, tačnije iz mesta Lješko polje. Veselin nije imao porodice, a Radosav (moj navrdeda) je imao sinove Jovana i Andriju (moj čukundeda) kao i četiri ćerke, tako da sad u Markovcu ima da tako kažem ”dve familije” Radosavljevića, koje se ”granaju” po Jovanu i Andriji i svi slavimo sv.Nikolu.
    Jedino u svemu ovom ostalo mi je kao pitanje, da li su Radosav i Veselin u Markovac došli kao Radosavljevići ili su se drugačije prezivali. Uveren sam da ću i to saznati.
    Zahvaljujući Vama Nebojša, odnosno Vašem prvom odgovoru ( za koji morate priznati da ste permutovali mesta …  ), ja sam ipak došao do odgovora na moje pitanje i zato Vam PUNO HVALA.
    Veliki pozdrav, Nenad
    p.s. Da li mi možete reći gde i na koji način se može kupiti ili naručiti knjiga ”Ko su Šumadinci”, Miodraga Nedeljkovića

    • Nebojsa

      Nenade, to je lepa vest i meni je drago ako sam pomogao.
      A što se nastanka prezimena tiče, ono je moglo da nastane i kasnije, tek po dolasku u ove krajeve. Što će reći da ste ranije imali drugo prezime. Inače, prezimena u Šumadiji su nastajala relativno kasno, sve do sredine 19. veka. (neka i kasnije)

      Radosavljevića u zapadnoj Srbiji ima zaista puno. Mogao bih eventualno da potražim one koji slave Sv. Nikolu, ili Sv. Jovana, pa da uporedimo sa tom pričom.

      Knjiga se nalazi i ovde na sajtu, potražite (http://www.poreklo.rs/2012/07/20/ko-su-%C5%A1umadinci/). A postoji i u elektronskoj formi na internetu i može se skinuti. Tačan naziv je: Miodrag-Mile Nedeljković – Ko su Šumadinci.

      • Nebojsa

        U Gornjem Dragačevu, Radosavljevića ima u mestu Bijeli Kamen. Tamo su se Radosavljevići doselili za Karađorđa, iz Sjenice. Slave Sv. Jovana. Sa njima su, takođe iz Sjenice, stigli i Seničani (Đurđic) i Prtenjaci (Đurđevdan).

        U mestu Kotraža, Radosavljevići su takođe poreklom iz Sjenice. Došli su za Karađorđa, zajedno sa Marićima. Slave Aranđelovdan.

        U Kolubari i okolini Valjeva nema Radosavljevića koji slave Sv. Nikolu i Sv. Jovana, ili su poreklom iz Sjenice, pa ih stoga nisam ni pomenuo.

        Pozdrav

      • Nenad

        Poštovanje Nebojša i još jednom Vam hvala za sve informacije.
        Kao što kažete i ja sam znam da su prezimena veoma često menjana ili su kasnije nastajala, tako da mi to ostaje da utvrdim da li su moji preci u Markovac došli sa tim prezimenom ili je ono nastalo dolaskom u selo.
        Knjigu sam skinuo sa sajta, nego interesovalo da li je ima u slobodnoj prodaji jer mislim da su ovo samo odlomci iz knjige (objavljeni kao feljton). Ako je to cela knjiga u redu.
        pozdrav, Nenad

  8. Grujić

    Poštovani gospodine, bila bih vam zahvalna za informacije o poreklu porodice Grujić iz Vreoca kod Lazarevca. Krsna slava porodice je Đurđevdan. Unapred hvala!

  9. Slobodan Filipovic

    Postovani,

    da li mi mozete nesto reci o poreklu Filipovica, selo Prvenovice, kasnije Slatina kod Novog Pazara, odmah pored manastira Sopocani, Moj deda se zvao Nicifor Filipovic. Nasa Krsna slava je Sveti Stefan Decanski – Mratindan. Molim Vas da mi date bilo kakvu polaznu informaciju. Inace u okolini Novog Pazara ima Filipovica ali mi je receno da nismo u srodstvu.
    Pozdrav

    • PaSlaw

      “…Filipovici (Jovanjstaci) su u rodu sa Kulicima i Balandzicima a starinom su porijeklom iz Pive”citat iz knjige “Srbija” P.A.Zagorski (Zagorski citira O.Blagojevica iz knjige “Piva”.

      U knjizi “Srbija” pominju se i drugi Filipovici. Jedni (posislamljeni,begovska porodica)zive na Zagorju, znaju ko su, slavili su Djurdjevdan. Zagorski smatra da su starinom Djurdjevici, a jos dalje Kalinovici(to su srednjovjekovna prezimena).

      Ovaj drugi dio nisam mogao zbog opsirnosti da citiram, ali ukratko, to je to.Pozdrav.

    • Vladan Drmanic

      Slatina selo ima u Sopoćanskom delu ali Prvenoviće ne i to prezime nema više u tom delu,u drugim selima oko N.PAZARA IMA FILIPOVIĆA na dosta mesta neki slaviSV.Jovana neki druge slave.

  10. Ristić Aleksandar

    Poštovani,
    da li bi ste mogli da mi date smernice za dalje istraživanje porodičnog stabla familije Ristić iz Tečića kod Rekovca (Levač),koji slave Sv.Nikolu zimskog, a preslava je Sv.Nikola letnji? Po predanju, Rista se posle propasti Prvog srpskog ustanka doselio u Tečić iz Toplice, pa je tako i upisan u tefteru čibuka za koze i ovce Kapetanije Levač, jagodinske nahije za 28.3.1832.god. kao ,,Rista Topličanin”. Istraživač Todor Bušetić u svojoj studiji iz 1903.god. navodi da su Ristići jedna od dve porodice u Tečiću (verovatno jedna od dve najveće), koja slavi Sv. Nikolu. Poznato je da je Ristino prezime bilo Dmitrović, što ukazuje na to, da mu se otac zvao Dmitar. Ineteresuje me, kako je moguće dalje sprovesti istraživanje, na teritoriji Toplice, s obzirom da nema preciziranog mesta iz kojeg je on krenuo na svoj put ka Levču?

    Srdačan pozdrav,
    Ristić Aleksandar