Krstić

Poreklo prezimena, selo Bačevci (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Bačevci, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićBačevačka visoravan je ograničena sa severa Čubricom, Kikom i Vučjakom, sa zapada Roguljama, s juga Lastrom i istoka Visom. Bačevci su planinsko karsno selo i najviše selo…

› više informacija

9. decembar 2012.

4

Poreklo prezimena, selo Crnatovo (Vlasotince)

Poreklo stanovništva sela Crnatovo, opština Vlasotince. Istraživanje “Sela u vlasotinačkom kraju” saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara Nastanak selaCrnatovo je selo  u opštini Vlasotince, jablanički okrug, jugoistočna Srbija. Nalazi se na južnoj padini planine Kruševica, na nadmorskoj visini između 350 i 600 metara, na desnoj strani reke…

› više informacija

25. novembar 2012.

7

Poreklo prezimena, selo Oparić (Rekovac)

Poreklo stanovništva sela Oparić, opština Rekovac. Priredila saradnica portala Poreklo Nataša Lazić-Bogosavljević.Vučićevići i Lazići, slave Sv. Petku Trnovu ( 8. 8.) i Sv Paraskevu (27. 10.)Po legendi, familije su nastale od dva brata. Poreklom su iz Vučitrna, na Kosovu. Prezimena nose po Vučiću i Lazi, treći brat ostao na Kosovu….

› više informacija

9. novembar 2012.

5

Poreklo prezimena, selo Štitar (Šabac)

Poreklo stanovništva sela Štitar, grad Šabac. Stanje od početka 18. veka do prve polovine 20. veka  Doseljeni u 18. vekuIz Crne Gore: VUKOMANOVIĆI (Jovanjdan, 3 k), ĆOSIĆI (14 k) i TUFEGDŽIĆI (14 k); jedan su rod.ĐOKIĆI (Pantelindan, 1 k) i od njih VUKOVIĆI (7 k), DIMITRIĆI (7 k), i ŽIVANOVIĆI (7 k); po predanju,…

› više informacija

9. novembar 2012.

0

Poreklo prezimena, selo Zminjak (Šabac)

Poreklo stanovništva sela Zminjak, grad Šabac. Stanje od 18. veka do prve polovine 20. veka Doseljeni u 18. vekuIz Hercegovine su:VUJINOVIĆI (Arađelovdan, 21-4 k); prvo se nastanili u Milatovcu (atar sela Klenja), a po ušoravanju Mačve – u Zminjak; od njih su Đalamići, Grbići, i Sibinčići u Klenju, i Krsmanići u Prnjavoru.JEVTIĆI (Đurđic,…

› više informacija

6. novembar 2012.

2

Poreklo prezimena, selo Prnjavor (Šabac)

Poreklo stanovništva sela Prnjavor, grad Šabac. Stanje od 18. veka do prve polovine 20. veka Doseljeni u 18. vekuIz Crne Gore, doseljeni su:VESELINOVIĆI (Stepanjdan, 14-1 k); ima ih i u Ribarima.GVOZDENOVIĆI (Lučindan, 12-5 k).KALABIĆI (Đurđevdan, 8 k), od Drobnjaka.KANDIĆI (Nikoljdan, 7-2 k), PERIĆI (7-2 k), ČARKIĆI (15-4 k), i od njih…

› više informacija

Poreklo prezimena, Novi Bečej (grad)

Poreklo stanovništva Novog Bečeja (Gornji Banat), prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Bečeju”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković NAPOMENA: Novi Bečej nastao je spajanjem dva naselja: Vranjevo i Novi Bečej.  Do 1952. godine nosi ime Vološinovo, kada dobija današnji naziv – Novi Bečej (A. M.)Kada je bila ”nemačka vlada”, zvalo…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Taraš (Zrenjanin, Gornji Banat)

Poreklo stanovništva sela Taraš (Zrenjanin), prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”Najpre je selo bilo na kraju današnjeg sela, gde i stara Crkva sv. Đurđa tj. na istoku. Slušali su da je tu bilo 40 ”numeri”. Sesije, odnosno 1/2 sesije dobile ove familije: Živkovi, Lazmarkovi – sad Markovi, Marinkovi,…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Crkvenac (Svilajnac)

Poreklo stanovništva sela Crkvenac, opština Svilajnac, stanje iz 1921. godineU selu ima nešto starosedelačkih porodica i porodica koje ne znaju svoje poreklo. Doseljenici su se doseljavali od kraja 17. veka i kasnije.Starosedelački rodovi:Skokići (20 k., Sv. Jovan), starinci. (Miloja Skoku terali su Turci bosog da u zimi skače s kamena…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Donja Bitinja (Štrpce, KiM)

Poreklo stanovništva sela Donja Bitinja, stanje iz 1938. godinePrvi pisani pomen o Bitinji je u otomanskom popisuiz 1455. godine. Selo je tada imalo 47 srpskih domaćinstava i dva pravoslavna popa. U selu postoje dve crkve: Crkva Svetog Teodora Tirona je podignuta odmah posle obnmove Pećke patrijaršije, 1557. godine i danas se…

› više informacija