Đorđević

Poreklo prezimena, selo Aradac (Gornji Banat)

Poreklo stanovništva sela Aradac, opština Zrenjanin (Petrovgrad, Bečkerek), prema istraživanju “Srbi u Banatu” Jovana Erdeljanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićPrvi stanovnici bili su nastanjeni na Starom Aradcu, pa su zatim prešli na ”breg”, na severoistoku od Starog Aradca, na zemljište Leje, tako davno da se ne zna kad je…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Vojska (Svilajnac)

Poreklo stanovništva sela Vojska, opština Svilajnac, stanje iz 1926. godine (Resava).Po predanju se selo ranije zvalo Šatorje. Po jednom predanju tu se vežbala i u zasedi stojala vojska Stevana Sinđelića motreći na Turke.U Čukari ili Gracu je razvalina, koja je nekad bila grad; Tu je boravila vojska, koja je motrila…

› više informacija

18. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (15)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Knjiga Petra popa zemunskogŠumadija je krajem 18. veka bila središte pobunaU boračkom kršu (u mestu zvanom Borač), za vlade „kralja Stefana (Dušana) i sina mu kralja Uroša” crnorizac Branko Mladenović…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Kopljare (Aranđelovac)

Poreklo stanovništva sela Kopljare, opština Aranđelovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine. Topografske prilike.Seoske kuće se nalaze na ripanjskoj površi; nju su duboko usekli potoci Lipar i Duboki Potok, koji se u ataru ovoga sela sastaju i čine Sumorinu. Površ je jako raščlanjena Dubokim Potokom i…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Rabrovac (Mladenovac)

Poreklo stanovništva sela Rabrovac, opština Mladenovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine. Topografske prilike.Seoske kuće se nalaze na talasastom zemljištu pinosavske površi, čije se strane blago spuštaju u dolinu Velikog Luga i Kubršnice. Kroz selo protiče potok Trstena, pritoka Kubršnice.Selo se služi izvorima: Kosovčićem, Vrbanjom, Peskušom, Čupinom…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Glibovac (Smed. Palanka)

Poreklo stanovništva sela Glibovac (Jasenica), stanje iz 1925. godine. Prema knjizi Borivoja M. Drobnjakovića “Smederevsko Podunavlje i Jasenica”, str. 297-300.Topografska prilike.Između Kusatka i Palanke reka Kubršnica ima prostranu dolinu, kojom ide pruga Beograd–Lapovo–Niš. Južno od pruge ova dolina je široka, dok je na severu vrlo uska, nastaje odsek, a više…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Dučalovići (Lučani, Donje Dragačevo)

Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan ErdeljanovićPostanak sela i poreklo stanovništvaDučalovići će po svom postanku i starini stanovništva biti jedno od najstarijih sela u Donjem Dragačevu. Osamdesetogodišnji, veoma razboriti starac Radosav Šibinac tvrdi da ima na trista godina kako su najstarije dučalovačke porodice zasnovale ovo selo. Isti…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Bresnica (Čačak)

Poreklo stanovništva sela Bresnica, stanje iz 1903. godineBresnica je selo razbijenog tipa. Podeljena je na četiri samostalna kraja. Kuće su u krajevima mestimice grupisane u džemate…. Krajevi su: Voljavča, Mala Bresnica, Gornji Kraj i Donji Kraj.DONJI KRAJ – Ivanovići i Milovanovići (9 k.), Vidojevići (1 k.), Avramovići (1 k.), Čekerevci (8…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Čumić (Kragujevac)

Poreklo stanovništva sela Čumić, opština Aerodrom (Kragujevac), stanje iz 1903. godineBožići (36 k., Sv. Jovan Krstitelj-Usekovanje), doseljeni između 1690 – 1736. godine sa Kosova iz sela Studenice. Imaju krvne srodnike u Badnjevcu (6 kuća Božića), u Botonju (1 kuća Božića), u Guberčevcu se prezivaju Matejašević (23 domova) i u Donjoj…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Loćika (Rekovac)

Loćika, opština Rekovac, stanje od 1930. godine (Pomoravski okrug)Jakovljevići (10 k., Sv. Đorđe Alimpije) su starosedeoci.Vilčići (30 k., Mitrovdan i Ćirik); preci došli iz neke Vilne, bili su u Sremu, pa su otuda došli oko 1780. godine.Bojanići, Bojanovići (30 k., Đurđevdan i Sv. Nikola), Znaju da su iz južnih krajeva,…

› više informacija