Mediji

5. jul 2020.

1

PRENOSIMO: Jovica Krtinić za NAŠU HERCEGOVINU o najvećem istraživanju porekla Hercegovaca u poslednjih 100 godina

DNK testiranjem obuhvaćeno preko 800 Hercegovaca i dobijena brojna nova često i iznenađujuća saznanja. Od čuvene studije “Hercegovina” Jevta Dedijera nije bilo većeg istraživačkog poduhvata ove vrstePredsjednik Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo” Jovica Krtinić, povodom privođenja kraju Hercegovačkog DNK projekta i skorog izlaska iz štampe knjige o genetičkom porijeklu Hercegovaca govori…

› više informacija

13. oktobar 2019.

1

Prenosimo: Najevropljani žive na Balkanu i zovu se Srbi

PIŠE: Aleksandra Glišić (Glas Srpske, 12.10.2019.)Praporijeklo Srba oduvijek je bilo predmet različitih interpretacija. Zvanična istorija kaže da su Srbi stigli na Balkan u slovenskim seobama u 6. i 7. vijeku. Pseudoistoričari ovo odbacuju kao lažnu konstrukciju “bečko-berlinske” škole i navode da su Srbi na ovim prostorima od pamtivijeka. Rješenje ove…

› više informacija

19. februar 2015.

2

Politika: Analiza DNK otkriva porodične korene

U Srbiji, jedno od neizbežnih pitanja pri upoznavanju – odakle si. Kada ga stariji postavljaju mlađima, obično ne misle na mesto rođenja ili stanovanja, već na porodične korene. Što bi se u Crnoj Gori reklo – “od kojih si”. Nije redak slučaj da očevi detaljno pretresaju “pedigre” izabranika svojih mezimica,…

› više informacija

8. februar 2015.

0

Politika: U Srbiji najviše ima – Jovanovića

Oko 717.000 stanovnika naše zemlje nosi jedno od deset najčešćih prezimena. Više od deset odsto stanovnika Srbije nosi jedno od deset najčešćih prezimena u našoj zemlji. U brojevima to znači da Jovanovića, Petrovića, Nikolića, Markovića, Đorđevića, Stojanovića, Ilića, Stankovića, Pavlovića i Miloševića ukupno ima 717.000.Prezimena u Srbiji nastala su odavno, neka…

› više informacija

25. novembar 2014.

23

Istražujte vaše korene u Hrvatskoj i Srbiji

Saradnica portala Poreklo Smiljka Kitanović objašnjava kako da izučavate pretke iz lokaliteta u današnjoj Hrvatskoj i Srbiji**prevod teksta koji je objavljen u časopisu Internet genealogy, koji možete da pročitate na engleskom posredstvom sledećeg linka: Smiljka Kitanovic – Explore Your Roots in Croatia and SerbiaMožda ste saznali o vašim hrvatskim ili srpskim…

› više informacija

7. maj 2014.

0

Novosti: Sahranjen Jovan Tarabić, ostavio rukopis o precima

Piše: Nikola JANKOVIĆU selu Kremna sahranjen Jovan Tarabić (92) potomak poznatih proroka. Govorio svojim seljacima: „Slušajte bolje šta sveštenici govore“. Ostavio rukopis o precimaSanjao je snove koji su se na javi ostvarivali. Molio se Bogu, a radio je vredno, jer malo toga samo od sebe biva. Iza sebe je ostavio…

› više informacija

6. april 2014.

0

Drugi pišu: Šta se krilo ispod Atik džamije u Bijeljini

Obnavljajući Atik džamiju u Bijeljini, u temeljima je otkriven hrišćanski arheološki materijal. Kao i mnogo toga u vrijeme strahovlade OHR, i ova epizoda je ostala nepoznata široj javnosti.O ovakvim slučajevima je u zemlji poput naše neophodno govoriti, bez obzira šta o tome mislio OHR. Porazna je činjenica da je arheološko…

› više informacija

26. februar 2014.

6

Vesti: Mahmut Buštalija se vratio pravoslavlju

Ugledni beogradski ekonomista Mahmut Bušatlija potvrdio je za “Vesti” da se vratio pravoslavlju, nakon 500 godina, koliko je njegova porodica provela u islamskoj veri.– Vratio sam se korenima nakon pet vekova, koliko dugo smo bili islamizirana porodica. Ne mislim da je to nešto neobično, jer sam se vratio tamo gde…

› više informacija

23. februar 2014.

0

Srpski junak od 12 godina

Najmlađi vojnik u Prvom svetskom ratu. Dragoljub Jeličić ranjavan šest putaDEČAK Dragoljub Jeličić (12), sin izbeglica sa Korduna, uz Lozničanina Momčila Gavrića je bio jedan od najmlađih srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu! Obojica su zaslužili da nose oreol junaka, jer su bili deo srpske mladosti koja je tih krvavih…

› više informacija

29. decembar 2013.

6

Novosti: Istoriju još učimo iz austrougarskih knjiga

Istoričar Vlada Stanković govori za Novosti o moralnoj bedi srpske nauke, duhovnom izumiranju, važnosti tradicije i moći uverenja: Voleli bismo našu prošlost samo da je dovoljno poznajemo. Omalovažavanje srpske baštine počinje od 1918. SRBI vole svoju istoriju, ali je ne poznaju. Naši ugledni istoričari od 1945. do danas nisu uspeli da…

› više informacija