Poreklo prezimena Šeat (Šejat, Šeatović, Šejatović)
Prezime Šeat sreće se u mestu Vrbnik kod Knina. Prenosimo šta ovom prezimenu stoji u knjizi Aleksandra Bačka “Porodice dalmatinskih Srba”: ŠEAT, Vrbnik, sv. Nikola 72 (16) Pored Vrbnika i Knina, porodica Šeat je sredinom 20. veka živela u Splitu (2 u 1 kući) i u Biogradu na moru (5…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Cerova (Krupanj)
Poreklo stanovništva sela Cerova, opština Krupanj. Prema studiji Borivoja Milojevića “Rađevina i Jadar”, iz 1913. godine, objavljenoj u Ediciji Koreni, Knjiga 16., u izdanju Službenog glasnika i SANU. Položaj. Aluga je na prisojnoj, a Miškovići su na osojnoj strani doline Poljevca. Kovačevići su na prisojnoj, a Vujkovići i Đurići…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Kostajnik (Krupanj)
Poreklo stanovništva sela Kostajnik, opština Krupanj. Prema studiji Borivoja Milojevića “Rađevina i Jadar” iz 1913. godine. Položaj. Gornja Mala je na obema stranama Gornjanske Reke, samo su kuće Vićentića na plavini Orlujskog Potoka. Hercegovci i Birčani su na strani Kostajničke Reke, okrenuti jugozapadu; u Hercegovcima, kuća Despotovića je na…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Klupci (Loznica)
Poreklo stanovništva sela Klupci, opština Loznica. Prema studiji Borivoja Milojevića “Rađevina i Jadar” iz 1913. godine. Objavljeno u ediciji Koreni, Službeni glasnik, knjiga “Srednje Podrinje, Rađevina i Jadar”, 2011. Položaj. Trešanj i Mednjak su na kosama, kojima se pinosavska površ spušta na beogradsku. Kuće Glišića i Milićevića su na…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Tršić (Loznica)
Poreklo stanovništva sela Tršić, opština Loznica. Prema studiji Borivoja Milojevića “Rađevina i Jadar” iz 1913. godine. Položaj. Gonja Mala je na stranama dolina Ćajnovca i Vukanovca (prema jugu) i na ripanjskoj površi s desne strane Žeravije; Rečani su na prisojnoj strani Žeravije; Donja Mala je takođe na prisojnoj strani…
› više informacijaDigitalizovana knjiga: Nova Srbija i Slavenosrbija – iseljavanje Srba u Rusiju u 18. veku
Portal Poreklo objavljuje dopunjeno izdanje studije Mite Kostića “Nova Srbija i Slavenosrbija” iz 1923, koja obrađuje veliku seobu Srba u Rusko carstvo posle 1751. godine, koja je, u većim ili manjim grupama, trajala do kraja šezdesetih godina istog veka. Preovlađujući deo iseljeničke mase činili su Srbi iz Potiske krajine (Martonoša,…
› više informacijaSrpska narodna jela i pića, studija iz 1908. godine
Portal Poreklo objavljuje studiju “Srpska narodna jela i pića” iz 1908. godine, objavljenu u Srpskom etnografskom zborniku u izdanju Srpske kraljevske akademije. Studiju je uredio čuveni srpski etnolog Jovan Erdeljanović, koji je koristio naučno delo Stanoja M. Mijatovića “Srpska narodna jela (s prilogom o pićima” u Levču i u Temniću”…
› više informacijaPoreklo prezimena Ćatović
ĆATOVIĆI (u Risnu) Preci ove porodice su u Risan došli „od krvi”, iz Trebinja, 1640. godine. Dakle, pripadaju najstarijim risanskim porodicama. Među Ćatovićima je bilo dosta poznatih ličnosti – trgovaca, načelnika – predsjednika opštine, pomorskih kapetana, ljekara, profesora, starih šofera, političara i dr. Od 1800. godine jedna njihova grana živi…
› više informacijaPoreklo stanovništva selo Bukovac (Despotovac)
Poreklo stanovništva selo, Bukovac, opština Despotovac. Prema knjizi Stanoja M. Mijatovića, izdanje iz 1930 godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko. Položaj sela. Selo je u klisuri, s obe strane Resave. Više kuća ima na levoj no na desnoj strani reke. U selu se služe vodom sa Resave i sa…
› više informacijaPoreklo stanovništva, selo Sladaja (Despotovac)
Poreklo stanovništva, selo Sladaja, opština Despotovac. Prema knjizi Stanoja M. Mijatovića, izdanje iz 1930. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko. Položaj sela. Selo je u klisuri između strmih kosa koje se pružaju od Beljanice. Kroz selo protiče potok Ošoj, koji se kao Gorunska Reka stiče u Resavu. Izvori. Izvori…
› više informacija


